Blogovi

Blogovi po datumu

Tagovi

Statistika

  • 472
    Blogs
  • 54
    Active Bloggers
468 blogs
  • 06 Jun 2016
    Društvena mreža (takođe i socijalna mreža) je društvena struktura sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „čvorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interes, finansijska razmena, nedopadanje, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultujuća struktura često može da bude veoma kompleksna.   Analiza društvene mreže posmatra društvene odnose u terminima „čvorova“ i „veza“. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veze su njihovi međusobni odnosi. Može da bude više različitih veza između čvorova. Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenimproblemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova koji se proučavaju. Mreža može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a linije veze. Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Orkut, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.   Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. Veka. Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu. Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp… Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts).  
    1548 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Društvena mreža (takođe i socijalna mreža) je društvena struktura sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „čvorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interes, finansijska razmena, nedopadanje, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultujuća struktura često može da bude veoma kompleksna.   Analiza društvene mreže posmatra društvene odnose u terminima „čvorova“ i „veza“. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veze su njihovi međusobni odnosi. Može da bude više različitih veza između čvorova. Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenimproblemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova koji se proučavaju. Mreža može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a linije veze. Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Orkut, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.   Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. Veka. Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu. Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp… Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts).  
    Jun 06, 2016 1548
  • 14 Jul 2013
    Zatekneš na putu nešto poluživo, ranjeno, srce ti se u isto vreme sklupča i raduje, sagneš se do zemlje, a kao da si nebo dosegnuo, kad osetiš na dlanu puls preplašenog srca. Ne znaš kako i čime, ali siguran si da ćete izlečiti jedno drugo. Zavoliš to poluživo i ranjeno, shvatiš da moraš da živiš, kad si već oživeo, jer ne smeš dopustiti da čitav tvoj svet izdahne na tvom dlanu. Živiš u ritmu otkucaja malenog srca. Odjednom si razdragan, odjednom voliš život, čak i svoj, odjednom veruješ da ljubav čini čuda, kad vidiš da je poluživo oživelo i ozdravilo, zahvaljujući oblogu od tvog dlana....
    1544 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Zatekneš na putu nešto poluživo, ranjeno, srce ti se u isto vreme sklupča i raduje, sagneš se do zemlje, a kao da si nebo dosegnuo, kad osetiš na dlanu puls preplašenog srca. Ne znaš kako i čime, ali siguran si da ćete izlečiti jedno drugo. Zavoliš to poluživo i ranjeno, shvatiš da moraš da živiš, kad si već oživeo, jer ne smeš dopustiti da čitav tvoj svet izdahne na tvom dlanu. Živiš u ritmu otkucaja malenog srca. Odjednom si razdragan, odjednom voliš život, čak i svoj, odjednom veruješ da ljubav čini čuda, kad vidiš da je poluživo oživelo i ozdravilo, zahvaljujući oblogu od tvog dlana....
    Jul 14, 2013 1544
  • 02 Aug 2016
    DSR u borbi za 21. vek. Stvarno je bilo veliko zadovoljstvo sedeti sa ovim divnim i pametnim ljudima. Ako oni budu vodili budućnost nećemo imati nikakvih problema, a na ulicama će ponovo biti mladost i osmeh. Jednostavno ljudi znaju. Učinite to Vuče, Darko, Milane i Nenade. Mi smo 101% uz vas. All in all, that`s it. A sada priča o stvarima protiv kojih se oni bore, žele da ih sistemski promene i prilagode građanima zarad uspešnosti i boljeg poslovanja. Iz neznanja, neposlovnosti ili bahatosti uništava se jedan srpski pokušaj da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Postoji mnogo prepametnih mladih ljudi koji ne mogu da rade i da se razvijaju u i iz Srbije. Previše barijera, sputavanja i loših zakona koji koče moderno poslovanje. Sigurno ste čuli za Car:go servis. Takozvani srpski Uber. Ona vam omogućava da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Taj servis su pokrenuli sjajni mladi ambicionzi ljudi. Iz Srbije. Nisu želeli da svoj biznis pokreću iz Irske, Bugarske, Delavera. Ne. Samo iz Srbije. Želeli su, a i dalje žele, da ovde plaćaju poreze. Doprinose. Zapošljavaju domaće ljude. Nisu tražili nikakve beneficije, investicije države, povoljnosti. Ništa. Samo su hteli da ih država pusti da se razvijaju. Vuk Guberinić, Darko Vidić i Milan Trbojebić Ali. Uvek ima ono ali. To je nemoguće. Čekali smo dugo da dođe PayPal. Svi, uključujući i Narodnu Banku Srbije, koja je glavni kočničar modernizacije srpske privrede, reklu su da nema nikakvih prepreka za korišćenje tog servisa. I Car:Go je naravno omogućio svojim korisnicima da plaćaju za usluge prevoza putem PayPala. Ali. Opet ono ali sa početka pasusa. Dolaze problemi. PayPal nije dozvoljen u okviru Srbije. Jer, ovde je moguće plaćati samo dinarima. Iako sve preračunavamo u evrima. Plaćamo rentu za stan u evrima, platu preračunavamo u evre, stanove kupujemo u evrima, pa čak i automobile. Razmišljamo i volimo evre, ali dinar nam je nametnut. I to je sve u redu. Ali. Car:Go ne može da zna da li je korisnik stranac ili iz Srbije. Šta ako, hipotetički primer jako lako desiv u praksi, dođe Peri sa Vračara prijatelj Miquel iz Meksika, i hoće da plati prevoz ali kroz nalog Pere? Ili jednostavno Miquel napravi svoj nalog i plati PayPalom, ali u okviru Srbije? Car:Go ne zna odakle je Miquel. Niti ga interesuje. Niti može da u aplikaciji zabrani domaćim korisnicima da plaćaju PayPal, a da takvu mogućnost ostavi samo strancima. Prosto je tehnički neizvodljivo. Ali. To ljude iz Narodne Banke Srbije ne interesuje. Zato su im poslali inspekciju. Koja ih je maltretirala 6 meseci. Umesto da se fokusiraju na rast i razvoj, zapošljavanje novih ljudi, oni su vreme i novac (vreme je novac) trošili na objašnjavanje sa inspekcijama i Narodnom Bankom Srbije. Objašnjavali su im šta je to Uber, šta je to Car:go, šta je to PayPal, šta je to domicil. Ne vredi. Krše zakon. I on i sam PayPal. Da li će i PayPal biti kažnjen od strane presjajne Narodne Banke Srbije? Isti onaj PayPal za koji “ne postoje smetnja da radi u Srbiji”? Ostaje da se vidi. OBAVEZNO: Poslušajte naše gostovanje na Radio Beograd 1 gde smo detaljno pričali o ovim problemima. Da li je rešenje ugasiti firmu? Preseliti je van Srbije? Ili jednostavno prilagoditi zaostale i zastarele zakone i ljude iz 16. Veka i zameniti ih sa modernim, pametnim ljudima iz 21. Veka? Svi znamo odgovor. Zato nastavljamo da se borimo za normalnu i bolju Srbiju iz 21. veka! Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara.
    1540 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    DSR u borbi za 21. vek. Stvarno je bilo veliko zadovoljstvo sedeti sa ovim divnim i pametnim ljudima. Ako oni budu vodili budućnost nećemo imati nikakvih problema, a na ulicama će ponovo biti mladost i osmeh. Jednostavno ljudi znaju. Učinite to Vuče, Darko, Milane i Nenade. Mi smo 101% uz vas. All in all, that`s it. A sada priča o stvarima protiv kojih se oni bore, žele da ih sistemski promene i prilagode građanima zarad uspešnosti i boljeg poslovanja. Iz neznanja, neposlovnosti ili bahatosti uništava se jedan srpski pokušaj da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Postoji mnogo prepametnih mladih ljudi koji ne mogu da rade i da se razvijaju u i iz Srbije. Previše barijera, sputavanja i loših zakona koji koče moderno poslovanje. Sigurno ste čuli za Car:go servis. Takozvani srpski Uber. Ona vam omogućava da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Taj servis su pokrenuli sjajni mladi ambicionzi ljudi. Iz Srbije. Nisu želeli da svoj biznis pokreću iz Irske, Bugarske, Delavera. Ne. Samo iz Srbije. Želeli su, a i dalje žele, da ovde plaćaju poreze. Doprinose. Zapošljavaju domaće ljude. Nisu tražili nikakve beneficije, investicije države, povoljnosti. Ništa. Samo su hteli da ih država pusti da se razvijaju. Vuk Guberinić, Darko Vidić i Milan Trbojebić Ali. Uvek ima ono ali. To je nemoguće. Čekali smo dugo da dođe PayPal. Svi, uključujući i Narodnu Banku Srbije, koja je glavni kočničar modernizacije srpske privrede, reklu su da nema nikakvih prepreka za korišćenje tog servisa. I Car:Go je naravno omogućio svojim korisnicima da plaćaju za usluge prevoza putem PayPala. Ali. Opet ono ali sa početka pasusa. Dolaze problemi. PayPal nije dozvoljen u okviru Srbije. Jer, ovde je moguće plaćati samo dinarima. Iako sve preračunavamo u evrima. Plaćamo rentu za stan u evrima, platu preračunavamo u evre, stanove kupujemo u evrima, pa čak i automobile. Razmišljamo i volimo evre, ali dinar nam je nametnut. I to je sve u redu. Ali. Car:Go ne može da zna da li je korisnik stranac ili iz Srbije. Šta ako, hipotetički primer jako lako desiv u praksi, dođe Peri sa Vračara prijatelj Miquel iz Meksika, i hoće da plati prevoz ali kroz nalog Pere? Ili jednostavno Miquel napravi svoj nalog i plati PayPalom, ali u okviru Srbije? Car:Go ne zna odakle je Miquel. Niti ga interesuje. Niti može da u aplikaciji zabrani domaćim korisnicima da plaćaju PayPal, a da takvu mogućnost ostavi samo strancima. Prosto je tehnički neizvodljivo. Ali. To ljude iz Narodne Banke Srbije ne interesuje. Zato su im poslali inspekciju. Koja ih je maltretirala 6 meseci. Umesto da se fokusiraju na rast i razvoj, zapošljavanje novih ljudi, oni su vreme i novac (vreme je novac) trošili na objašnjavanje sa inspekcijama i Narodnom Bankom Srbije. Objašnjavali su im šta je to Uber, šta je to Car:go, šta je to PayPal, šta je to domicil. Ne vredi. Krše zakon. I on i sam PayPal. Da li će i PayPal biti kažnjen od strane presjajne Narodne Banke Srbije? Isti onaj PayPal za koji “ne postoje smetnja da radi u Srbiji”? Ostaje da se vidi. OBAVEZNO: Poslušajte naše gostovanje na Radio Beograd 1 gde smo detaljno pričali o ovim problemima. Da li je rešenje ugasiti firmu? Preseliti je van Srbije? Ili jednostavno prilagoditi zaostale i zastarele zakone i ljude iz 16. Veka i zameniti ih sa modernim, pametnim ljudima iz 21. Veka? Svi znamo odgovor. Zato nastavljamo da se borimo za normalnu i bolju Srbiju iz 21. veka! Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara.
    Aug 02, 2016 1540
  • 23 Jul 2013
    "Ne pitaj ništa više. Ima više tajne u tvojoj kosi no u hiljadu pitanja. Tu pred nama je noć, nekoliko časova i jedna večnost, dok jutro ne zatutnji kraj prozora. Da se ljudi vole u tome je sve; čudo i najrazumljivija stvar što postoji, to sam osetio danas, kad se noć rastapala u cvetni žbun i vetar mirisao na jagode, a bez ljubavi je čovek samo mrtvac na odsustvu, ništa drugo nego nekoliko datuma i neko slučajno ime..."
    1534 Objavio/la SeRgEj -
  • "Ne pitaj ništa više. Ima više tajne u tvojoj kosi no u hiljadu pitanja. Tu pred nama je noć, nekoliko časova i jedna večnost, dok jutro ne zatutnji kraj prozora. Da se ljudi vole u tome je sve; čudo i najrazumljivija stvar što postoji, to sam osetio danas, kad se noć rastapala u cvetni žbun i vetar mirisao na jagode, a bez ljubavi je čovek samo mrtvac na odsustvu, ništa drugo nego nekoliko datuma i neko slučajno ime..."
    Jul 23, 2013 1534
  • 12 Jan 2016
    Kakav bi bio vrt bez bilja? Pust i tužan! A stan bez sobnih biljaka? Možemo reći da su one pravi zeleni prijatelji koji stvaraju domaću atmosferu i doprinose tome da se osećamo zdravo.Bacite pogled na neki katalog ili izložbu nameštaja: izgled svake prostorije za stanovanje pre svega savršeno upotpunjavaju dekorativne palme, fligranska paprat ili rascvetali hibiskus. Ushićenje lepim sobnim rastinjem, naravno, ne bi dugo trajalo ako bi dekorativne saksije odjednom prestale to da budu, samo zato što su stajale u tamnom, neodgovarajućem uglu sobe. Zbog toga je važno da na odgovarajućem mestu za biljku treba imati i optimalne uslove za njenu negu. Kupovina biljaka U suštini, osnova uspešne nege nalazi se u samoj kupovini. Ukoliko vodite računa o nekoliko jednostavnih pravila, imaćete sporije ali utoliko duže zadovoljstvo sa vašim novim biljnim stanarom. Izvori nabavke – Posude sa cvećem mogu se nabaviti na najrazličitijim mestima. Osim bogatog izbora cveća, vrtni centri i specijalizovane trgovine najčešće daju i stručne, pouzdane savete. Proizvođači često smatraju da je dobra prilika za reklamu i nedeljna pijaca sa oazama ukrasnog bilja. To se odnosi i na robne kuće, prodavnice nameštaja ili sadnica, a teško je videti i supermarket bez cveća u saksijama. Osnovno poznavanje unutrašnjeg zelenila kao zadatak za projektante Arhitekte i dizajneri enterijera često u svojim idejnim projektima ili 3D modelima klijentima prikazuju položaj unutrašnjeg zelenila. Naravno, najčešće se govori o običnom vizuelnom triku da bi neki prostor izgledao prijatniji.  Kasnije, tokom izvođenja projekta i nakon predaje projekta saksija, žardinjera ili puzavica, nisu na onom mestu koje je za njih bilo predviđeno projektom. Istina, zelenilo se može posmatrati samo kao još jedan od sličnih trikova za prodaju projekta, ali, dovoljno je znati samo nekoliko osnovnih informacija ili smernica u slučaju da klijent zatraži savet od svog projektanta, ili da, u najgorem slučaju, zaista kupi i postavi zelenilo u onaj ugao prostorije u kom je biljka tek radi reda nacrtana u projektu. Svakako, najbolje bi bilo da projektni biro ili studio za projektovanje enterijera naprave saradnju sa stručnjakom koji jednostavno, dostupno i brzo može da na najbolji mogući način odredi položaj i vrstu biljaka u budućem prostoru... Pitanje smeštaja – Prvi i najvažniji kriterijum pri izboru biljke treba da bude njen kasniji smeštaj. Da bi i dalje rasla treba da znamo gde je stajala pre, u kakvoj prostoriji, pod kojim osvetljenjem i temperaturnim uslovima. Ako niste sigurni u pogledu osnovnih zahteva biljke, neophodan vam je savet stručnjaka. Čest je slučaj i da se uputstvo za negu nalazi na etiketi u posudi u kojoj je biljka smeštena. Osim toga, razmislite o tome da će biljke u izvesnom periodu rasti veoma brzo i pobrinite se da im obezbedite dovoljno mesta za rast. Šta treba imati u vidu prilikom kupovine biljaka – Dobro negovana biljka prepoznaje se, recimo, po jedrom rastu. Dugi, tanki izdanci znače da je biljka bila na mestu koje nije imalo dovoljno svetlosti. Požutelo lišće na nižim delovima biljke, takođe može biti prouzrokovano nedostatkom svetlosti, ali i nedostatkom hranljivih materija. Često viđeni smeđi vrhovi lišća znak su suvoće ili nedovoljne provetrenosti prostorije. Najbolje se prodaju biljke čiji se pupoljci još nisu otvorili. Kod nekih cvetova, recimo hibiskusa ili pasiflore postoji opasnost da se mladi pupoljci ne otvore na novom staništu. Poželjno je i obratiti pažnju na posudu (saksiju). U premalim posudama, nega biljaka je gotovo u svemu otežana, počev od zalivanja i đubrenja. Zemlja mora biti dovoljno vlažna; većina biljaka podnosi onoliko vlage koliko je potrebno da je sačuva od isušivanja i to u posudi u kojoj biljci neće biti tesno usled čega bi uvenula. Potreban je naročit oprez ako je posuda vlažna a listovi vise. To je često dokaz da je koren truo. Sve u svemu, podrazumeva se da biljke treba da budu zdrave. Ukoliko je to moguće, ispitajte pri kupovini nešto mlađe listove ili pregledajte donju stranu lišća izraslog odmah iznad zemlje. Pretpostavka je da se na ovom mestu nalaze štetočine. Gljivice se lako mogu prepoznati po brašnjavosti listova koji su zaraženi. Kupljenu biljku transportujte vodeći računa o neophodnim merama opreza. Duži boravak u pregrejanim kolima može naškoditi biljci kao i hladnoća ili promaja. Mesto za biljku u kući U poređenju sa zimskom baštom, mesto na prozorskom ramu za većinu biljaka predstavlja nepovoljne uslove. Glavni uzroci njihovog stradanja u tom slučaju su suv, topao vazduh, ili zimi nedostatak svetlosti i protoka vazduha. Biljke su izložene stresu i reaguju stagnacijom u rastu, pojavom bolesti i štetočina. Sledeći problem je taj što različite vrste biljaka u istoj sobi većinom imaju i različite zahteve u pogledu okruženja. Biljke po pravilu stavljamo na prozorski ram ili blizu prozora. Međutim, veoma atraktivno deluju ako ih stavimo tamo gde se biljke ne očekuju, u kupatilo ili predsoblje. Biljke na neobičnim mestima u kući Pretpostavimo da u kupatilu ima dovoljno dnevne svetlosti i da ono zbog toga može biti idealno mesto za paprat. Paprat uspeva uz malo svetlosti i potreban joj je ne previše hladan prostor sa visokom vlažnošću vazduha. Ako ne želite da se odreknete cveća u kupatilu, potražite mesečev cvet (Spathiphyllum), kojem takođe prija umerena hladovina a i lak je za održavanje. U predsoblju je ograničavajući faktor nedostatak dnevne svetlosti. Ovaj deo stana može se potpuno oživeti lepim zelenim biljem. Na njihovo trajanje svakako će uticati neka vrsta veštačkog osvetljenja. Veoma često ulazni deo kuće nameće se kao zgodno mesto za postavljanje biljaka. Biljke se tu obično ostavljaju za vreme hladnih godišnjih doba, ali i kada su velike temperaturne razlike. Dovoljno svetlosti je osnovni uslov da pokušate sa velikom juka palmom ili kaučukovim drvetom. Mnogi od nas uglavnom znaju sobne biljke koje nisu u prirodnom obliku, već su specijalne sorte ili vrste. Pokazaćemo na primerima da se na osnovu porekla nekih biljaka mogu znati i njihove potrebe. Ehmeja (Aechmea fasciata) – centralna oblast u kojoj se prostire ova vrsta bromelije su tropske kišne i maglovite šume Brazila. Raste ili na zemlji ili kao parazitska biljka na granama drveća. Uslovi pod kojima ehmeja dobro napreduje jesu ujednačeno visoke temperature, relativno svetlo stanište bez direktne sunčeve svetlosti i izuzetno vlažan vazduh sa preko 90% vlage. Zelenilo i LEED standard LEED standard za sertifikaciju zelenih zgrada ima nekoliko kategorija u kojima uz pomoć zelenila mogu da se obezbede dodatni poeni. U kategoriji Water Efficiency - poeni se mogu dobiti pažljivim izborom tipa zelenila i sistema za navodnjavanje, dok se dodelom poena u kategoriji Indoor Environmental Quality između ostalog podstiče i obezbeđivanje prirodnog osvetljenja i poboljšanje zvučnih karakteristika zgrade, dakle dve karakteristike koje mogu biti blisko povezane sa unutrašnjim zelenilom. Pored ovih, zelenilo može doneti i poene u nekoliko drugih kategorija, pa arhitekte sa njim treba da računaju bilo da se radi o zelenom krovu, uređenju parcele ili unutrašnjem zelenilu. Podsetimo, zgrade koje imaju LEED sertifikat prosečno su 2% skuplje tokom projektovanja i izgradnje od ostalih (na uzorku od više hiljada), a kvadratni metar ovakve zgrade u SAD skuplji je od običnog kvadrata i za preko hiljadu dolara. U kući ćemo bromeliju staviti u svetlu, sunčanu sobu. Pri jakom osvetljenju leti, pak, moraćemo ili da zamračimo prostoriju ili da biljku premestimo na senovito mesto. Temperatura ne bi smela da padne ispod 18oC, a optimalna je između 20-22oC. Prska se i zaliva vodom bez krečnjaka. Juka (Yucca elephantipes) – sa njom se postupa kao sa rastinjem agave iz Srednje i Severne Amerike. Tamo napreduje na relativno suvim staništima, odgovaraju joj visoke temperature i direktna izloženost suncu, mada se može održati i na niskim noćnim temperaturama do tačke mržnjenja. Kod nas juka najbolje uspeva u vreme kada nema mrazeva, na najtoplijem i najsunčanijem mestu na terasi ili u vrtu. U stanu je važno da tokom cele zime stoji na što svetlijem mestu i da temperatura bude nešto viša. Pogoduje joj prezimljavanje u svetlom i rashlađenom prostoru. Svetlost Naše oko prima dnevnu svetlost kao belu, zato što nije u stanju da pojedinačno identifikuje različite zrake od kojih je ona sastavljena. Oni se jedino mogu zapaziti kada se pojavi duga, svetlosna meteorološka pojava u formi luka sa bojama prizme, koja je proizvod prelamanja i odbijanja sunčevih zraka u kapima kiše. Kada bismo mogli prevesti ove boje u talasne dužine, onda bismo videli da najduže odgovaraju toplim bojama, a najkraće hladnim bojama. Ovakva podela je važna jer biljke ne vide kao što mi vidimo. Veoma su osetljive na plavo i crveno, koje apsorbuju, dok naše oči stimulišu boje žuta i zelena, koje biljke odbijaju. Količina svetlosti koju biljka primi može se izmeriti. Ona se izražava u luksu. Leti, na punom suncu, pored prozora okrenutog ka jugu, jačina svetlosti može dostići 100.000lx, što je prilično mnogo, jer se većina biljaka zadovoljava sa 5.000 do 10.000lx. Međutim, potrebno je da svetlosti ima konstantno, najmanje 6-8 sati, kako bi process rasta mogao dobro da se podstiče. Dve pojave dovode do problema: variranje jačine svetlosti i filtriranje svetla prozorskim staklom. Jačina svetlosti nije nikada ista tokom dana, dovoljno je da se pojavi oblak i da je prepolovi. Ona varira zavisno od relativnog položaja sunca koji se menja bez prestanka. Pošto je jačina sunčevih zraka ujutru slabija, dobro je da biljke kojima odgovara prosečna osvetljenost okrenete preme istoku ili severoistoku, a biljke kojima je potrebna jaka svetlost ka zapadu ili jugozapadu. Položaj biljaka u prostoriji je takođe presudan. Prolazeći kroz filter koji predstavljaju prozori, svetlost se prelama i tako smanjuje ugao incidencije svojih zraka. Ona gubi snagu i jačina joj opada veoma brzo sa prodiranjem u prostoriju. Ovaj gubitak svetlosti se povećava sa razdaljinom od prozora. U prostoru od 1,5 m u neposrednoj blizini prozora, biljka dobija maksimum svetlosti. Na udaljenosti od dva metra, biljka dobija četiri puta manje svetlosti, dok na udaljenosti od tri metra dobija devet puta manje svetlosti. Ovo ukazuje na nedostatak svetlosti koji vlada u našim enterijerima. Biljke koje se mogu postaviti na 3-4m od prozora: Nephrolepsis, Hedera, Begonia albopicta, Begonia maculata, Asparagus falcatus, Anthurium crystallinum, Ficus pumila, Fittonia... Biljke koje se mogu postaviti na 2-3m od prozora: Asplenium nidus, Begonia boweri, Mimosa pudica, Philodendron scandens, Tradescantia (tamnih listova), Fuchia... Biljke koje se mogu postaviti na 1-2m od prozora: Achimenes, Ananas, Araucaria, Asparagus setaceus, Caladium, Dieffenbachia, Gardenia, Passiflora... Biljke koje se mogu postaviti na 0-1m od prozora: Accacia, Euphorbia, Strelitzia, Tecoma, Yucca, Pelargonium, Nerium, Cassia, Carex, Adenium, Agave, Aloe, Asclepias... Osvetljenje Pošto su uslovi osvetljenosti u kući retko optimalni, problem se rešava ili pojačavanjem svetlosti dodatnim osvetljenjem, ili obrnuto, ublažavanjem sunčeve žege odgovarajućom zasenom. Ako biljke u kući imaju dovoljno čistog vazduha i veliku vlažnost, većina se može bez ikakve opasnosti izložiti punoj svetlosti. Videćete da je lišće postalo sjajnije. Počnite sa takvom aklimatizacijom u zimskom periodu, rezultat će biti mnogo bolji. Teško da biljke pate od suviše velike svetlosti u kući, pre bi se moglo reći da im svetlost nedostaje. Dimenzije prozora od bitnog su značaja, ali je ponekad dovoljno da se zidovi okreče u belo da bi odbijali svetlost i da bi se dobio svetliji ambijent. Možete takođe ojačati individualno osvetljenje jedne biljke postavljanjem komada belog kartona iza saksije, u pravcu prozora. Zimi, dodatno osvetljenje je skoro neophodno, za sve cvetne biljke i za biljke u saksijama koje su na udaljenosti od prozora većoj od 1 m . Koristite sijalice ili fluorescentne cevi koje su bogate ultravioletnim zracima. Leti, u vreme najveće vrućine, biljke veoma teško podnose nasilje jačine svetlosti. Postavljanje prozirne tkanine na prozore je najmanje što se može učiniti. Prozori okrenuti ka severu – Pošto dobijaju veoma malo direktnog sunca, prostorije okrenute ka severu dosta su mračne. Treba da se planira postavljanje dobre izolacije i dvostrukog stakla da bi se ograničile razlike u temperaturi. Biljke koje se mogu koristiti su: Aglaonema, Anthurium, Asparagus falcatus, Aspidistra, Asplenium bulbiferum, Campanula isophylla, Cissus, Ficus pumila, Fittonia... Prozori okrenuti ka jugu – Prozori okrenuti prema jugu primaju maksimum svetlosti, te u osunčanim klimama predvidite jaku ventilaciju i efikasne zastore. Veoma je koristan električni ovlaživač jer je visoka vlažnost neophodna. Biljke koje se mogu koristiti su: Ananas, Bougainvillea, kaktusi, Citrus, Cordyline, Ficus benjamin, Hibiscus, Hoya, Jasminum, Justicia, Passiflora, Yucca... Prozori okrenuti ka istoku – Prostorija dobija direktnu sunčevu svetlost ujutru, blagu svetlost veoma korisnu za biljke. Jedina mana prostorije okrenute ka istoku jeste što se brzo ohladi. Biljke koje se mogu koristiti su: Achimenes, Aechmea, Alocasia, Araucaria, Asparagus, Begonia, Caladium, Dieffenbachia, Dracaena... Prozori okrenuti zapadu – Do direktnog osunčavanja u prostoriji okrenutoj ka zapadu dolazi krajem dana. To je savršeno za regione sa veoma toplim letima, jer se u njoj lako održava umerena temperatura. Biljke koje se mogu koristiti su: Allamanda, Cycas, Ficus elastica, Monstera, Plumbago, Spathyphyllum... Reakcija na svetlost – Biljke privlači svetlost i one se tome ne mogu odupreti. U prirodi, normalan rast je vertikalan, jer sunčevi zraci greju uvek gornju stranu listova. Ipak, susrećemo izvesne izuzetke koji ukazuju na nužnu potrebu biljaka da se izlože svetlosti. Posmatrajmo seme koje nosi vetar i koje pada na gomilu kamenja. Ono nalazi malo potrebne zemlje za klijanje, a veliki blok iznad njega zaklanja mu svetlost. Pojavom koja se naziva fototropizam, mlada biljka, koja je tek počela da klija, sistematski će se uputiti prema ono malo svetlosti koju prima i pronaći će put za izlaz na slobodu. Nakon toga će početi da raste uspravno. Takvo ponašanje zapaža se kod kućnih biljaka suviše udaljenih od prozora, čije se stabljike povijaju prema izvoru svetlosti. Kada je svetlost nedovoljna, takvo ponašanje prati odumiranje odnosno formiranje slabih stabljika bez boje, što je siguran znak fiziološke neravnoteže. Sve dok se fototropsko ponašanje biljke svodi samo na povijanje stabljika, nije strašno. Dovoljno je da se saksija okrene za jednu četvrtinu kruga svakog meseca, da bi biljka sačuvala lepši vertikalni položaj. Takva intervencija mora se ograničiti na vrste lisno dekorativne jer varijacije svetlosti, čak i najslabije, mogu biti pogubne po cvetno dekorativne biljke. Temperatura Biljke koje se uzgajaju u kući nalaze se u veoma specifičnim klimatskim uslovima. U vezi sa temperaturom, uticaj godišnjih doba ne postoji. Da bismo izbegli probleme sa biljkama u kući, dovoljno je da se održava temperatura ≤20oC zimi i 23oC leti. U prvom slučaju, dovoljno je da se koristi termostat kako bi se regulisao rad radijatora. U toku letnjih perioda, provetravanjem se postiže prirodna klimatizacija. Pogrešno je verovanje da je za biljake tropskog porekla, u kući dobro u pregrejanim prostorijama. Temperatura i vlažnost usko su povezani. Što je biljci toplije, potrebniji joj je vlažan vazduh. Prvo, da bi nadoknadila prirodnu transpiraciju, drugo, da bi bolje podnela visoke temperature. Treba imati na umu i da je većina biljaka sposobna da se prilagodi uslovima manje toplote u odnosu na svoje biološko stanište (biotop). Zato je najbolje da se postepeno aklimatizuju, izlaganjem sve nižoj temperaturi. Regulišite grejanje tako da se temperatura spusti za 2oC u toku noći prvog meseca, a zatim smanjujte temperaturu za 1oC na svakih 30 dana, sve dok ne dobijete razliku od 5oC između dnevne i noćne temperature. Takvu razliku podnosi većina biljaka. Podizanje temperature – Biljke nikada ne treba da stoje u neposrednoj blizini izvora toplote. Pošto sunčani dani zavise od od ćudi godišnjih doba i od mnogih atmosferskih poremećaja kojima su izloženi naši umereni regioni, neophodan je dadatnni izvor toplote. Za biljke, to su elektrišni radijatori sa indukcijom jer greju ravnomerno i nisu izvori koji na dodir nanose opekotine. Klasični radijatori sa toplom vodom takođe daju dobre rezultate. Međutim, treba izbegavati modele sa izduvavanjem jer isušuju vazduh. Ukoliko u kući imate kamin, biljke treba postaviti što dalje od njega. Ako se opredelite za centralno grejanje, za biljke je idealno da radijatori budu što veći. To će omogućiti da se smanji temperatura izvora grejanja i da se prostorija ravnomernije zagreva. U stanu, sistem podnog grejanja ne odgovara biljkama jer suviše suši vazduh. Smanjenje temperature – Mnogo je lakše osvežiti jednu prostoriju nego je zagrejati. Veoma je teško kontrolisati biljke ukoliko je temperatura iznad 22-24oC. Klima uređaji imaju manu jer isušuju vazduh. Ipak klima uređaji mogu se povremeno koristiti ali biljku je u tom slučaju neophodno zalivati raspršivačima vode tj. orošavati ih. Vodite računa da izvor svežeg vazduha ne postavite suviše blizu biljaka, jer može doći do oštećenja lišća. Najbolji način za rashlađivanje prostorije je provetravanje. Provetravanje Redovno obnavljanje vazduha u prostorijama kuće neophodno je za dobro zdravlje biljaka. Provetravanje je odličan regulator unutrašnje temperature, najprirodniji mogući metod klimatizacije. Treba da se vrši blago, bez izazivanja promaje koja ne prija biljkama. Kao i sva živa bića i biljke dišu, koristeći kiseonik kao gorivo za svoja tkiva. Kod biljaka, disanje je povezano sa potrošnjom šećera koje biljke dobijaju procesom fotosinteze. Ako zbog preterane temperature i nedostatka svetlosti disajna aktivnost krene prema fotosintezi, u kojoj se kao izvor energije koristi sunčeva svetlost, biljka odumire. Od velikog je značaja da se vazduh u prostoriji redovno obnavlja. Da bi koristilo, kretanje vazduha treba da bude neopaženo. Proverite recimo da li se lišće pomera. Ako leluja, postoji mogućnost da će biljka pre ili kasnije pokazivati simptome udara hladnoće, gubitak boje lišća ili naglo opadanje pupoljaka, čak pre nego što se otvore. Jedan od najčešćih razloga neuspeha uzgajanja biljaka u kući jeste izlaganje promaji. Kada je spoljna temperatura približno jednaka temperaturi u prostoriji, nemate čega da se bojite. Naprotiv, promaja je često jedino rešenje za poboljšanje temperature u kući u vreme velikih vrućina. Međutim, dovoljno je da postoji razlika od samo 3°C između temperature napolju i u kući pa da se oseti kretanje hladnog vazduha koji biljke zaista ne podnose. Nikada ne otvarajte sve prozore u isto vreme. OTROVNE BILJKE Pojedine sobne biljke sadrže materije koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijske reakcije ili trovanja. Postoji opasnost da deca otkinu deo biljke i stave ga u usta, te zbog toga neke biljke ne treba držati u sobi ili ih treba staviti van domašaja dece. Smatra se da su opasne biljke: Codiacum variegatum – sadrži bezbojnu mlečnu tečnost koja u dodiru sa kožom stvara ekceme Diffenbachia seguine – svi delovi biljke sadrže oksalatne kristale koji prouzrokuju oticanje sluzokože ili upale Solanum pseudocapsicum – konzumiranje njegovih plodova izaziva mučninu, bolove u stomaku i pospanost Primula obconica – u korenskim dlačicama i na listovima nalazi se sekret primin (kod osetljivih osoba izaziva teške promene na koži). Veoma je važno da ne postavljate biljke pored ulaznih vrata u zimskom periodu. Nagli, česti ulasci svežeg vazduha bili bi po njih fatalni. Imajte na umu ovu pojavu kada kupujete biljke zimi. Ne uzimajte nikada biljke koje su bile pod vedrim nebom, sigurno je da su ostale preosetljive zbog loših uslova držanja. Mnogim osetljivim vrstama kao što su orhideje, biljke mesožderi i većina biljaka dlakavih listova, prija blizina ventilatora koji se okreće malom brzinom. Razređivanjem vazduha sprečava se pojava vlage, čime se znatno umanjuje mogućnost pojave bolesti ili truljenja. Osim navedenih uslova, prilikom gajenja biljaka u enterijeru važno je voditi računa i o mnogim drugim stvarima kao što su vlažnost vazduha, zalivanje, đubrenje, borba protiv bolesti i štetočina, orezivanje, čišćenje, presađivanje, odabir saksija i slično. Nije dovoljno kupiti biljku, staviti je u prostoriju i očekivati da će ona sama o sebi da se stara. Da bi vaše biljke uspešno rasle i razvijale se, treba uložiti puno truda i konsultovati se sa stručnjacima ili pak stručnom literaturom. preuzeto sa OVDE
    1533 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Kakav bi bio vrt bez bilja? Pust i tužan! A stan bez sobnih biljaka? Možemo reći da su one pravi zeleni prijatelji koji stvaraju domaću atmosferu i doprinose tome da se osećamo zdravo.Bacite pogled na neki katalog ili izložbu nameštaja: izgled svake prostorije za stanovanje pre svega savršeno upotpunjavaju dekorativne palme, fligranska paprat ili rascvetali hibiskus. Ushićenje lepim sobnim rastinjem, naravno, ne bi dugo trajalo ako bi dekorativne saksije odjednom prestale to da budu, samo zato što su stajale u tamnom, neodgovarajućem uglu sobe. Zbog toga je važno da na odgovarajućem mestu za biljku treba imati i optimalne uslove za njenu negu. Kupovina biljaka U suštini, osnova uspešne nege nalazi se u samoj kupovini. Ukoliko vodite računa o nekoliko jednostavnih pravila, imaćete sporije ali utoliko duže zadovoljstvo sa vašim novim biljnim stanarom. Izvori nabavke – Posude sa cvećem mogu se nabaviti na najrazličitijim mestima. Osim bogatog izbora cveća, vrtni centri i specijalizovane trgovine najčešće daju i stručne, pouzdane savete. Proizvođači često smatraju da je dobra prilika za reklamu i nedeljna pijaca sa oazama ukrasnog bilja. To se odnosi i na robne kuće, prodavnice nameštaja ili sadnica, a teško je videti i supermarket bez cveća u saksijama. Osnovno poznavanje unutrašnjeg zelenila kao zadatak za projektante Arhitekte i dizajneri enterijera često u svojim idejnim projektima ili 3D modelima klijentima prikazuju položaj unutrašnjeg zelenila. Naravno, najčešće se govori o običnom vizuelnom triku da bi neki prostor izgledao prijatniji.  Kasnije, tokom izvođenja projekta i nakon predaje projekta saksija, žardinjera ili puzavica, nisu na onom mestu koje je za njih bilo predviđeno projektom. Istina, zelenilo se može posmatrati samo kao još jedan od sličnih trikova za prodaju projekta, ali, dovoljno je znati samo nekoliko osnovnih informacija ili smernica u slučaju da klijent zatraži savet od svog projektanta, ili da, u najgorem slučaju, zaista kupi i postavi zelenilo u onaj ugao prostorije u kom je biljka tek radi reda nacrtana u projektu. Svakako, najbolje bi bilo da projektni biro ili studio za projektovanje enterijera naprave saradnju sa stručnjakom koji jednostavno, dostupno i brzo može da na najbolji mogući način odredi položaj i vrstu biljaka u budućem prostoru... Pitanje smeštaja – Prvi i najvažniji kriterijum pri izboru biljke treba da bude njen kasniji smeštaj. Da bi i dalje rasla treba da znamo gde je stajala pre, u kakvoj prostoriji, pod kojim osvetljenjem i temperaturnim uslovima. Ako niste sigurni u pogledu osnovnih zahteva biljke, neophodan vam je savet stručnjaka. Čest je slučaj i da se uputstvo za negu nalazi na etiketi u posudi u kojoj je biljka smeštena. Osim toga, razmislite o tome da će biljke u izvesnom periodu rasti veoma brzo i pobrinite se da im obezbedite dovoljno mesta za rast. Šta treba imati u vidu prilikom kupovine biljaka – Dobro negovana biljka prepoznaje se, recimo, po jedrom rastu. Dugi, tanki izdanci znače da je biljka bila na mestu koje nije imalo dovoljno svetlosti. Požutelo lišće na nižim delovima biljke, takođe može biti prouzrokovano nedostatkom svetlosti, ali i nedostatkom hranljivih materija. Često viđeni smeđi vrhovi lišća znak su suvoće ili nedovoljne provetrenosti prostorije. Najbolje se prodaju biljke čiji se pupoljci još nisu otvorili. Kod nekih cvetova, recimo hibiskusa ili pasiflore postoji opasnost da se mladi pupoljci ne otvore na novom staništu. Poželjno je i obratiti pažnju na posudu (saksiju). U premalim posudama, nega biljaka je gotovo u svemu otežana, počev od zalivanja i đubrenja. Zemlja mora biti dovoljno vlažna; većina biljaka podnosi onoliko vlage koliko je potrebno da je sačuva od isušivanja i to u posudi u kojoj biljci neće biti tesno usled čega bi uvenula. Potreban je naročit oprez ako je posuda vlažna a listovi vise. To je često dokaz da je koren truo. Sve u svemu, podrazumeva se da biljke treba da budu zdrave. Ukoliko je to moguće, ispitajte pri kupovini nešto mlađe listove ili pregledajte donju stranu lišća izraslog odmah iznad zemlje. Pretpostavka je da se na ovom mestu nalaze štetočine. Gljivice se lako mogu prepoznati po brašnjavosti listova koji su zaraženi. Kupljenu biljku transportujte vodeći računa o neophodnim merama opreza. Duži boravak u pregrejanim kolima može naškoditi biljci kao i hladnoća ili promaja. Mesto za biljku u kući U poređenju sa zimskom baštom, mesto na prozorskom ramu za većinu biljaka predstavlja nepovoljne uslove. Glavni uzroci njihovog stradanja u tom slučaju su suv, topao vazduh, ili zimi nedostatak svetlosti i protoka vazduha. Biljke su izložene stresu i reaguju stagnacijom u rastu, pojavom bolesti i štetočina. Sledeći problem je taj što različite vrste biljaka u istoj sobi većinom imaju i različite zahteve u pogledu okruženja. Biljke po pravilu stavljamo na prozorski ram ili blizu prozora. Međutim, veoma atraktivno deluju ako ih stavimo tamo gde se biljke ne očekuju, u kupatilo ili predsoblje. Biljke na neobičnim mestima u kući Pretpostavimo da u kupatilu ima dovoljno dnevne svetlosti i da ono zbog toga može biti idealno mesto za paprat. Paprat uspeva uz malo svetlosti i potreban joj je ne previše hladan prostor sa visokom vlažnošću vazduha. Ako ne želite da se odreknete cveća u kupatilu, potražite mesečev cvet (Spathiphyllum), kojem takođe prija umerena hladovina a i lak je za održavanje. U predsoblju je ograničavajući faktor nedostatak dnevne svetlosti. Ovaj deo stana može se potpuno oživeti lepim zelenim biljem. Na njihovo trajanje svakako će uticati neka vrsta veštačkog osvetljenja. Veoma često ulazni deo kuće nameće se kao zgodno mesto za postavljanje biljaka. Biljke se tu obično ostavljaju za vreme hladnih godišnjih doba, ali i kada su velike temperaturne razlike. Dovoljno svetlosti je osnovni uslov da pokušate sa velikom juka palmom ili kaučukovim drvetom. Mnogi od nas uglavnom znaju sobne biljke koje nisu u prirodnom obliku, već su specijalne sorte ili vrste. Pokazaćemo na primerima da se na osnovu porekla nekih biljaka mogu znati i njihove potrebe. Ehmeja (Aechmea fasciata) – centralna oblast u kojoj se prostire ova vrsta bromelije su tropske kišne i maglovite šume Brazila. Raste ili na zemlji ili kao parazitska biljka na granama drveća. Uslovi pod kojima ehmeja dobro napreduje jesu ujednačeno visoke temperature, relativno svetlo stanište bez direktne sunčeve svetlosti i izuzetno vlažan vazduh sa preko 90% vlage. Zelenilo i LEED standard LEED standard za sertifikaciju zelenih zgrada ima nekoliko kategorija u kojima uz pomoć zelenila mogu da se obezbede dodatni poeni. U kategoriji Water Efficiency - poeni se mogu dobiti pažljivim izborom tipa zelenila i sistema za navodnjavanje, dok se dodelom poena u kategoriji Indoor Environmental Quality između ostalog podstiče i obezbeđivanje prirodnog osvetljenja i poboljšanje zvučnih karakteristika zgrade, dakle dve karakteristike koje mogu biti blisko povezane sa unutrašnjim zelenilom. Pored ovih, zelenilo može doneti i poene u nekoliko drugih kategorija, pa arhitekte sa njim treba da računaju bilo da se radi o zelenom krovu, uređenju parcele ili unutrašnjem zelenilu. Podsetimo, zgrade koje imaju LEED sertifikat prosečno su 2% skuplje tokom projektovanja i izgradnje od ostalih (na uzorku od više hiljada), a kvadratni metar ovakve zgrade u SAD skuplji je od običnog kvadrata i za preko hiljadu dolara. U kući ćemo bromeliju staviti u svetlu, sunčanu sobu. Pri jakom osvetljenju leti, pak, moraćemo ili da zamračimo prostoriju ili da biljku premestimo na senovito mesto. Temperatura ne bi smela da padne ispod 18oC, a optimalna je između 20-22oC. Prska se i zaliva vodom bez krečnjaka. Juka (Yucca elephantipes) – sa njom se postupa kao sa rastinjem agave iz Srednje i Severne Amerike. Tamo napreduje na relativno suvim staništima, odgovaraju joj visoke temperature i direktna izloženost suncu, mada se može održati i na niskim noćnim temperaturama do tačke mržnjenja. Kod nas juka najbolje uspeva u vreme kada nema mrazeva, na najtoplijem i najsunčanijem mestu na terasi ili u vrtu. U stanu je važno da tokom cele zime stoji na što svetlijem mestu i da temperatura bude nešto viša. Pogoduje joj prezimljavanje u svetlom i rashlađenom prostoru. Svetlost Naše oko prima dnevnu svetlost kao belu, zato što nije u stanju da pojedinačno identifikuje različite zrake od kojih je ona sastavljena. Oni se jedino mogu zapaziti kada se pojavi duga, svetlosna meteorološka pojava u formi luka sa bojama prizme, koja je proizvod prelamanja i odbijanja sunčevih zraka u kapima kiše. Kada bismo mogli prevesti ove boje u talasne dužine, onda bismo videli da najduže odgovaraju toplim bojama, a najkraće hladnim bojama. Ovakva podela je važna jer biljke ne vide kao što mi vidimo. Veoma su osetljive na plavo i crveno, koje apsorbuju, dok naše oči stimulišu boje žuta i zelena, koje biljke odbijaju. Količina svetlosti koju biljka primi može se izmeriti. Ona se izražava u luksu. Leti, na punom suncu, pored prozora okrenutog ka jugu, jačina svetlosti može dostići 100.000lx, što je prilično mnogo, jer se većina biljaka zadovoljava sa 5.000 do 10.000lx. Međutim, potrebno je da svetlosti ima konstantno, najmanje 6-8 sati, kako bi process rasta mogao dobro da se podstiče. Dve pojave dovode do problema: variranje jačine svetlosti i filtriranje svetla prozorskim staklom. Jačina svetlosti nije nikada ista tokom dana, dovoljno je da se pojavi oblak i da je prepolovi. Ona varira zavisno od relativnog položaja sunca koji se menja bez prestanka. Pošto je jačina sunčevih zraka ujutru slabija, dobro je da biljke kojima odgovara prosečna osvetljenost okrenete preme istoku ili severoistoku, a biljke kojima je potrebna jaka svetlost ka zapadu ili jugozapadu. Položaj biljaka u prostoriji je takođe presudan. Prolazeći kroz filter koji predstavljaju prozori, svetlost se prelama i tako smanjuje ugao incidencije svojih zraka. Ona gubi snagu i jačina joj opada veoma brzo sa prodiranjem u prostoriju. Ovaj gubitak svetlosti se povećava sa razdaljinom od prozora. U prostoru od 1,5 m u neposrednoj blizini prozora, biljka dobija maksimum svetlosti. Na udaljenosti od dva metra, biljka dobija četiri puta manje svetlosti, dok na udaljenosti od tri metra dobija devet puta manje svetlosti. Ovo ukazuje na nedostatak svetlosti koji vlada u našim enterijerima. Biljke koje se mogu postaviti na 3-4m od prozora: Nephrolepsis, Hedera, Begonia albopicta, Begonia maculata, Asparagus falcatus, Anthurium crystallinum, Ficus pumila, Fittonia... Biljke koje se mogu postaviti na 2-3m od prozora: Asplenium nidus, Begonia boweri, Mimosa pudica, Philodendron scandens, Tradescantia (tamnih listova), Fuchia... Biljke koje se mogu postaviti na 1-2m od prozora: Achimenes, Ananas, Araucaria, Asparagus setaceus, Caladium, Dieffenbachia, Gardenia, Passiflora... Biljke koje se mogu postaviti na 0-1m od prozora: Accacia, Euphorbia, Strelitzia, Tecoma, Yucca, Pelargonium, Nerium, Cassia, Carex, Adenium, Agave, Aloe, Asclepias... Osvetljenje Pošto su uslovi osvetljenosti u kući retko optimalni, problem se rešava ili pojačavanjem svetlosti dodatnim osvetljenjem, ili obrnuto, ublažavanjem sunčeve žege odgovarajućom zasenom. Ako biljke u kući imaju dovoljno čistog vazduha i veliku vlažnost, većina se može bez ikakve opasnosti izložiti punoj svetlosti. Videćete da je lišće postalo sjajnije. Počnite sa takvom aklimatizacijom u zimskom periodu, rezultat će biti mnogo bolji. Teško da biljke pate od suviše velike svetlosti u kući, pre bi se moglo reći da im svetlost nedostaje. Dimenzije prozora od bitnog su značaja, ali je ponekad dovoljno da se zidovi okreče u belo da bi odbijali svetlost i da bi se dobio svetliji ambijent. Možete takođe ojačati individualno osvetljenje jedne biljke postavljanjem komada belog kartona iza saksije, u pravcu prozora. Zimi, dodatno osvetljenje je skoro neophodno, za sve cvetne biljke i za biljke u saksijama koje su na udaljenosti od prozora većoj od 1 m . Koristite sijalice ili fluorescentne cevi koje su bogate ultravioletnim zracima. Leti, u vreme najveće vrućine, biljke veoma teško podnose nasilje jačine svetlosti. Postavljanje prozirne tkanine na prozore je najmanje što se može učiniti. Prozori okrenuti ka severu – Pošto dobijaju veoma malo direktnog sunca, prostorije okrenute ka severu dosta su mračne. Treba da se planira postavljanje dobre izolacije i dvostrukog stakla da bi se ograničile razlike u temperaturi. Biljke koje se mogu koristiti su: Aglaonema, Anthurium, Asparagus falcatus, Aspidistra, Asplenium bulbiferum, Campanula isophylla, Cissus, Ficus pumila, Fittonia... Prozori okrenuti ka jugu – Prozori okrenuti prema jugu primaju maksimum svetlosti, te u osunčanim klimama predvidite jaku ventilaciju i efikasne zastore. Veoma je koristan električni ovlaživač jer je visoka vlažnost neophodna. Biljke koje se mogu koristiti su: Ananas, Bougainvillea, kaktusi, Citrus, Cordyline, Ficus benjamin, Hibiscus, Hoya, Jasminum, Justicia, Passiflora, Yucca... Prozori okrenuti ka istoku – Prostorija dobija direktnu sunčevu svetlost ujutru, blagu svetlost veoma korisnu za biljke. Jedina mana prostorije okrenute ka istoku jeste što se brzo ohladi. Biljke koje se mogu koristiti su: Achimenes, Aechmea, Alocasia, Araucaria, Asparagus, Begonia, Caladium, Dieffenbachia, Dracaena... Prozori okrenuti zapadu – Do direktnog osunčavanja u prostoriji okrenutoj ka zapadu dolazi krajem dana. To je savršeno za regione sa veoma toplim letima, jer se u njoj lako održava umerena temperatura. Biljke koje se mogu koristiti su: Allamanda, Cycas, Ficus elastica, Monstera, Plumbago, Spathyphyllum... Reakcija na svetlost – Biljke privlači svetlost i one se tome ne mogu odupreti. U prirodi, normalan rast je vertikalan, jer sunčevi zraci greju uvek gornju stranu listova. Ipak, susrećemo izvesne izuzetke koji ukazuju na nužnu potrebu biljaka da se izlože svetlosti. Posmatrajmo seme koje nosi vetar i koje pada na gomilu kamenja. Ono nalazi malo potrebne zemlje za klijanje, a veliki blok iznad njega zaklanja mu svetlost. Pojavom koja se naziva fototropizam, mlada biljka, koja je tek počela da klija, sistematski će se uputiti prema ono malo svetlosti koju prima i pronaći će put za izlaz na slobodu. Nakon toga će početi da raste uspravno. Takvo ponašanje zapaža se kod kućnih biljaka suviše udaljenih od prozora, čije se stabljike povijaju prema izvoru svetlosti. Kada je svetlost nedovoljna, takvo ponašanje prati odumiranje odnosno formiranje slabih stabljika bez boje, što je siguran znak fiziološke neravnoteže. Sve dok se fototropsko ponašanje biljke svodi samo na povijanje stabljika, nije strašno. Dovoljno je da se saksija okrene za jednu četvrtinu kruga svakog meseca, da bi biljka sačuvala lepši vertikalni položaj. Takva intervencija mora se ograničiti na vrste lisno dekorativne jer varijacije svetlosti, čak i najslabije, mogu biti pogubne po cvetno dekorativne biljke. Temperatura Biljke koje se uzgajaju u kući nalaze se u veoma specifičnim klimatskim uslovima. U vezi sa temperaturom, uticaj godišnjih doba ne postoji. Da bismo izbegli probleme sa biljkama u kući, dovoljno je da se održava temperatura ≤20oC zimi i 23oC leti. U prvom slučaju, dovoljno je da se koristi termostat kako bi se regulisao rad radijatora. U toku letnjih perioda, provetravanjem se postiže prirodna klimatizacija. Pogrešno je verovanje da je za biljake tropskog porekla, u kući dobro u pregrejanim prostorijama. Temperatura i vlažnost usko su povezani. Što je biljci toplije, potrebniji joj je vlažan vazduh. Prvo, da bi nadoknadila prirodnu transpiraciju, drugo, da bi bolje podnela visoke temperature. Treba imati na umu i da je većina biljaka sposobna da se prilagodi uslovima manje toplote u odnosu na svoje biološko stanište (biotop). Zato je najbolje da se postepeno aklimatizuju, izlaganjem sve nižoj temperaturi. Regulišite grejanje tako da se temperatura spusti za 2oC u toku noći prvog meseca, a zatim smanjujte temperaturu za 1oC na svakih 30 dana, sve dok ne dobijete razliku od 5oC između dnevne i noćne temperature. Takvu razliku podnosi većina biljaka. Podizanje temperature – Biljke nikada ne treba da stoje u neposrednoj blizini izvora toplote. Pošto sunčani dani zavise od od ćudi godišnjih doba i od mnogih atmosferskih poremećaja kojima su izloženi naši umereni regioni, neophodan je dadatnni izvor toplote. Za biljke, to su elektrišni radijatori sa indukcijom jer greju ravnomerno i nisu izvori koji na dodir nanose opekotine. Klasični radijatori sa toplom vodom takođe daju dobre rezultate. Međutim, treba izbegavati modele sa izduvavanjem jer isušuju vazduh. Ukoliko u kući imate kamin, biljke treba postaviti što dalje od njega. Ako se opredelite za centralno grejanje, za biljke je idealno da radijatori budu što veći. To će omogućiti da se smanji temperatura izvora grejanja i da se prostorija ravnomernije zagreva. U stanu, sistem podnog grejanja ne odgovara biljkama jer suviše suši vazduh. Smanjenje temperature – Mnogo je lakše osvežiti jednu prostoriju nego je zagrejati. Veoma je teško kontrolisati biljke ukoliko je temperatura iznad 22-24oC. Klima uređaji imaju manu jer isušuju vazduh. Ipak klima uređaji mogu se povremeno koristiti ali biljku je u tom slučaju neophodno zalivati raspršivačima vode tj. orošavati ih. Vodite računa da izvor svežeg vazduha ne postavite suviše blizu biljaka, jer može doći do oštećenja lišća. Najbolji način za rashlađivanje prostorije je provetravanje. Provetravanje Redovno obnavljanje vazduha u prostorijama kuće neophodno je za dobro zdravlje biljaka. Provetravanje je odličan regulator unutrašnje temperature, najprirodniji mogući metod klimatizacije. Treba da se vrši blago, bez izazivanja promaje koja ne prija biljkama. Kao i sva živa bića i biljke dišu, koristeći kiseonik kao gorivo za svoja tkiva. Kod biljaka, disanje je povezano sa potrošnjom šećera koje biljke dobijaju procesom fotosinteze. Ako zbog preterane temperature i nedostatka svetlosti disajna aktivnost krene prema fotosintezi, u kojoj se kao izvor energije koristi sunčeva svetlost, biljka odumire. Od velikog je značaja da se vazduh u prostoriji redovno obnavlja. Da bi koristilo, kretanje vazduha treba da bude neopaženo. Proverite recimo da li se lišće pomera. Ako leluja, postoji mogućnost da će biljka pre ili kasnije pokazivati simptome udara hladnoće, gubitak boje lišća ili naglo opadanje pupoljaka, čak pre nego što se otvore. Jedan od najčešćih razloga neuspeha uzgajanja biljaka u kući jeste izlaganje promaji. Kada je spoljna temperatura približno jednaka temperaturi u prostoriji, nemate čega da se bojite. Naprotiv, promaja je često jedino rešenje za poboljšanje temperature u kući u vreme velikih vrućina. Međutim, dovoljno je da postoji razlika od samo 3°C između temperature napolju i u kući pa da se oseti kretanje hladnog vazduha koji biljke zaista ne podnose. Nikada ne otvarajte sve prozore u isto vreme. OTROVNE BILJKE Pojedine sobne biljke sadrže materije koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijske reakcije ili trovanja. Postoji opasnost da deca otkinu deo biljke i stave ga u usta, te zbog toga neke biljke ne treba držati u sobi ili ih treba staviti van domašaja dece. Smatra se da su opasne biljke: Codiacum variegatum – sadrži bezbojnu mlečnu tečnost koja u dodiru sa kožom stvara ekceme Diffenbachia seguine – svi delovi biljke sadrže oksalatne kristale koji prouzrokuju oticanje sluzokože ili upale Solanum pseudocapsicum – konzumiranje njegovih plodova izaziva mučninu, bolove u stomaku i pospanost Primula obconica – u korenskim dlačicama i na listovima nalazi se sekret primin (kod osetljivih osoba izaziva teške promene na koži). Veoma je važno da ne postavljate biljke pored ulaznih vrata u zimskom periodu. Nagli, česti ulasci svežeg vazduha bili bi po njih fatalni. Imajte na umu ovu pojavu kada kupujete biljke zimi. Ne uzimajte nikada biljke koje su bile pod vedrim nebom, sigurno je da su ostale preosetljive zbog loših uslova držanja. Mnogim osetljivim vrstama kao što su orhideje, biljke mesožderi i većina biljaka dlakavih listova, prija blizina ventilatora koji se okreće malom brzinom. Razređivanjem vazduha sprečava se pojava vlage, čime se znatno umanjuje mogućnost pojave bolesti ili truljenja. Osim navedenih uslova, prilikom gajenja biljaka u enterijeru važno je voditi računa i o mnogim drugim stvarima kao što su vlažnost vazduha, zalivanje, đubrenje, borba protiv bolesti i štetočina, orezivanje, čišćenje, presađivanje, odabir saksija i slično. Nije dovoljno kupiti biljku, staviti je u prostoriju i očekivati da će ona sama o sebi da se stara. Da bi vaše biljke uspešno rasle i razvijale se, treba uložiti puno truda i konsultovati se sa stručnjacima ili pak stručnom literaturom. preuzeto sa OVDE
    Jan 12, 2016 1533
  • 03 Nov 2015
    Šta?!Kako?!Kad?!Gde?!Rečenica ..MI SE VOLIMO...koliko je potrebno vremena u jednoj emotivnoj vezi da se dodje do tog stadijuma da se kaže i pomisli  MI SE VOLIMO. Koliko je potrebno nasim dragim "balkanicima" da priznaju to, da istina je MI SE VOLIMO. Koliko puta ako kažete drage moje, svom dragom VOLIM TE, ne dobijete isti odgovor, već tri slova....mhm. I na koji način onda MI SE VOLIMO?!Za mene je uzvišena i savršena ljubav kad se MI VOLIMO. Moj dragi zaista na sve moguće načine dokazuje da se MI VOLIMO, i ja to obožavam kod njega. Drži me kao malu princezu, njegovu devojčicu, ali zašto je teško izgovoriti te dve čarobne reči, jel ja mnogo tražim?! Ja samo tražim da mi jasno i glasno kaže, da draga moja... MI SE VOLIMO. MI VOLIMO iste stvari, imamo ista interesovanja, delimo slična mišljenja i ja znam da SE MI VOLIMO. Ali ja sam mala devojčica koja želi i traži stalan dokaz ljubavi da bi shvatila to da MI SE VOLIMO zaista monogo. Kad je ta ljubav počela to samo nas dvoje znamo, ali isto tako znamo da MI SE VOLIMO i volećemo se ceo život. Ljubi te i voli tvoj....
    1532 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Šta?!Kako?!Kad?!Gde?!Rečenica ..MI SE VOLIMO...koliko je potrebno vremena u jednoj emotivnoj vezi da se dodje do tog stadijuma da se kaže i pomisli  MI SE VOLIMO. Koliko je potrebno nasim dragim "balkanicima" da priznaju to, da istina je MI SE VOLIMO. Koliko puta ako kažete drage moje, svom dragom VOLIM TE, ne dobijete isti odgovor, već tri slova....mhm. I na koji način onda MI SE VOLIMO?!Za mene je uzvišena i savršena ljubav kad se MI VOLIMO. Moj dragi zaista na sve moguće načine dokazuje da se MI VOLIMO, i ja to obožavam kod njega. Drži me kao malu princezu, njegovu devojčicu, ali zašto je teško izgovoriti te dve čarobne reči, jel ja mnogo tražim?! Ja samo tražim da mi jasno i glasno kaže, da draga moja... MI SE VOLIMO. MI VOLIMO iste stvari, imamo ista interesovanja, delimo slična mišljenja i ja znam da SE MI VOLIMO. Ali ja sam mala devojčica koja želi i traži stalan dokaz ljubavi da bi shvatila to da MI SE VOLIMO zaista monogo. Kad je ta ljubav počela to samo nas dvoje znamo, ali isto tako znamo da MI SE VOLIMO i volećemo se ceo život. Ljubi te i voli tvoj....
    Nov 03, 2015 1532
  • 14 Oct 2016
    Zašto jutrom ne ustajemo sa osmehom na licu? Zašto nismo zahvalni za novi dan? Zašto smo lenji? Zašto krećemo u školu, na posao, na pijacu kao da nosimo teret na leđima? Zašto smo srećni i ispunjeni kada pričamo o drugima? Zašto smo ljubomorni? Zašto ulazimo u konflikte sa članovima porodice, prijateljima, kolegama, poznanicima? Zašto se trujemo cigarama i alkoholom? Zašto osuđujemo? Zašto toliko težimo materijalnim a ne duhovnim vrednostima? Zašto smo nesrećni? Zato što nam fali ljubav. Nisam ja sa ovim odgovorom otkrila „toplu vodu“, ovaj odgovor je voda koja ruši sve brane pred sobom, voda koja vodi do istine. Problem je što mi ni ne znamo šta je ljubav, imamo pogrešnu sliku ljubavi. Ne može blato srušiti branu koja čuva istinu. Pogledajte ljude oko sebe, pogledajte današnje brakove, pogledajte odnose u porodicama, pogledajte našu omladinu, naše škole, bolnice, pogledajte sebe… Budite iskreni i odgovorite sebi koliko srećnih osoba i iskrenih odnosa vidite?! Jako malo, nažalost. Ali sve može biti lepo i jednostavno, samo kad bi voleli. Naš problem je što mi svi čekamo da budemo voljeni, složili se ili ne sa mnom, nije sreća u tome kad si voljen, sreća je kad voliš. Voli Boga. Voli sebe onakvog kakav si, nemoj se nikada, ni u jednom trenutku sramiti sebe, ti si jedinstven, ti si vredan. Voli svoje roditelje, ma kakvi oni bili. Ako ti nanose zlo, oprosti im i još ih više voli. Voli svoju braću i sestre, svoje prijatelje, kolege… Nemoj nikome od njih suditi, ne znaš šta je u njihovoj glavi. Jednostavno ih prihvati takve kakvi jesu, i oni su jedinstveni kao i ti. Smisao našeg života je da volimo, a kad volimo tad smo srećni. Ljubav koju nosiš u sebi posmatraj kao semenke, a Boga, roditelje, prijatelje, one koji vas ne vole, prirodu, životinje i sve ostalo na ovome svetu posmatraj kao plodno zemljište. Samo jedna mala semenka kad se poseje donosi mnogo plodova ljubavi i sreće. Ti imaš bezbroj semenki u sebi, zemljište je ogromno, pa šta čekaš, počni da seješ!
    1513 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Zašto jutrom ne ustajemo sa osmehom na licu? Zašto nismo zahvalni za novi dan? Zašto smo lenji? Zašto krećemo u školu, na posao, na pijacu kao da nosimo teret na leđima? Zašto smo srećni i ispunjeni kada pričamo o drugima? Zašto smo ljubomorni? Zašto ulazimo u konflikte sa članovima porodice, prijateljima, kolegama, poznanicima? Zašto se trujemo cigarama i alkoholom? Zašto osuđujemo? Zašto toliko težimo materijalnim a ne duhovnim vrednostima? Zašto smo nesrećni? Zato što nam fali ljubav. Nisam ja sa ovim odgovorom otkrila „toplu vodu“, ovaj odgovor je voda koja ruši sve brane pred sobom, voda koja vodi do istine. Problem je što mi ni ne znamo šta je ljubav, imamo pogrešnu sliku ljubavi. Ne može blato srušiti branu koja čuva istinu. Pogledajte ljude oko sebe, pogledajte današnje brakove, pogledajte odnose u porodicama, pogledajte našu omladinu, naše škole, bolnice, pogledajte sebe… Budite iskreni i odgovorite sebi koliko srećnih osoba i iskrenih odnosa vidite?! Jako malo, nažalost. Ali sve može biti lepo i jednostavno, samo kad bi voleli. Naš problem je što mi svi čekamo da budemo voljeni, složili se ili ne sa mnom, nije sreća u tome kad si voljen, sreća je kad voliš. Voli Boga. Voli sebe onakvog kakav si, nemoj se nikada, ni u jednom trenutku sramiti sebe, ti si jedinstven, ti si vredan. Voli svoje roditelje, ma kakvi oni bili. Ako ti nanose zlo, oprosti im i još ih više voli. Voli svoju braću i sestre, svoje prijatelje, kolege… Nemoj nikome od njih suditi, ne znaš šta je u njihovoj glavi. Jednostavno ih prihvati takve kakvi jesu, i oni su jedinstveni kao i ti. Smisao našeg života je da volimo, a kad volimo tad smo srećni. Ljubav koju nosiš u sebi posmatraj kao semenke, a Boga, roditelje, prijatelje, one koji vas ne vole, prirodu, životinje i sve ostalo na ovome svetu posmatraj kao plodno zemljište. Samo jedna mala semenka kad se poseje donosi mnogo plodova ljubavi i sreće. Ti imaš bezbroj semenki u sebi, zemljište je ogromno, pa šta čekaš, počni da seješ!
    Oct 14, 2016 1513
  • 02 Mar 2016
    Žene se dele na ničije, nečije i svačije. Ti si naišao na ničiju. Bolje bi bilo da si naišao na nečiju. Jer nečija je nečija, navikla je da pripada, pa kako je jednom bila nečija, može postati i tvoja. A ova što je vazda ničija, ni na šta nije navikla. Nije ni morala da se navikava. A ti misliš - dobro je: ničija je slobodna. Pa, ničija je baš i ničija zato što tako voli slobodu i što nikad ne bi postala nečija. Svačija je isto nečija, samo što je previše nečija, ali uz dobre razloge može postati umereno nečija, pa opet može postati samo tvoja. Pa čemu onda osmeh što je ona ničija kad je to, zapravo, najgore što može da ti se desi?  
    1511 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Žene se dele na ničije, nečije i svačije. Ti si naišao na ničiju. Bolje bi bilo da si naišao na nečiju. Jer nečija je nečija, navikla je da pripada, pa kako je jednom bila nečija, može postati i tvoja. A ova što je vazda ničija, ni na šta nije navikla. Nije ni morala da se navikava. A ti misliš - dobro je: ničija je slobodna. Pa, ničija je baš i ničija zato što tako voli slobodu i što nikad ne bi postala nečija. Svačija je isto nečija, samo što je previše nečija, ali uz dobre razloge može postati umereno nečija, pa opet može postati samo tvoja. Pa čemu onda osmeh što je ona ničija kad je to, zapravo, najgore što može da ti se desi?  
    Mar 02, 2016 1511
  • 13 Oct 2013
    искричавост мојих духовних немира доводи ме  у сулудо стање тежња к новом упорно ме дира вртим се укруг, поразно сазнање   у генима осећам сисата једра не држи ме место а даљине мааме немири кидају ,судба старог кедра очигледно желим из духовне таме   при сусрету лажне наде будим све ме чешће затиче кајање мало желим , а још мање нудим једном речју . . . истиче трајање
  • искричавост мојих духовних немира доводи ме  у сулудо стање тежња к новом упорно ме дира вртим се укруг, поразно сазнање   у генима осећам сисата једра не држи ме место а даљине мааме немири кидају ,судба старог кедра очигледно желим из духовне таме   при сусрету лажне наде будим све ме чешће затиче кајање мало желим , а још мање нудим једном речју . . . истиче трајање
    Oct 13, 2013 1501
  • 22 Oct 2013
    састав на тему . . . . кацмо оно раасли    вода медитерана откида , еноје . баш  ми пријатно овако изваљеном у љуљашки ,у застакљеној тераси над валетом ,а ветрића орканског није да нема ,вазда је он присутан у октобру овде & утом, ............... у ушесима рефрен песмице "дунавом плови јелен срогови" слушане шездесетих века одлепршалог у кафани "плави дунав" унашем Селу. уфалширани вокал коњасте певаљке уистину  је умео да нас одобровољи заљубљене , а младе . . . . . . .дали је носталгија  у питању или само доконо присећање ? успешна у свему Тјаша (и имена посве посебног) све нас је слудила то лето .са родитељима први пут је дошла у посету код наше сеоске докторке мире, рођакејој. отац њезин, са козијом брадицом, самоуверен,вазда је нешто објашњавао уњкавим гласом жени му ,једној повученој видно срозаној физички, са којом се свакодневно шетао нуздунав глибавом обалом. - болесна је ,прочу се по Селу ,јако, на живцима, изнутри. а Тјаша ,пегава ,са два лепа курјука ,у телу налик пупољку у цвату,одмах нам се деци прикључила обзиром да је са дулетом ,докторкиним сином ,ишла свуда ,а он бијо наш нераздвојни пајташ.ми се купамо удунаву ,она испред свих ,стмоглавце  уводу , те изрони камен ,а дубина прилична ,знамо.ми пецамо на ноклу ,а она на глисту ,резултат : њена вршка нанизана до горе ,а нанашим се тек која беласа.пењемо се надуд - прва је  у врху .чудо једно од физичке спремности.а лепа. фудбал, срамота ме приповедати ,волела је на крилу ,зуји ко спринтер,а голове само забија . кад брани пак ,ма брука за нас једном речју ,немош јој гола завући - па тотије . причљива ,казивала нам је страшне приповетке које је слушала од баке по матери са којом су живели .бака јој је била из мађарске ,ал из оног дела нуз карпате права енциклопедија тајновитости о ванпирима ,  нама небаш познатој теми , тада, па стога занимљивој. да се љуби са неким од нас нико није смео ни да је упита јер смо се бојали да је  и утом боља ,па да се небрукамо . а сви одреда смо баш то једино са њоме прижељкивали. . . .онда један дан објави да јој је рођендан и даћемога прославити у башти докторкине куће зване мендерлеј .позвала нас је све.родитељи су већ припремили закуску, дууле наместио грамофон и донео плоче , а  ми остали  само се окупили .забава поче , предложи  домаћин   да се играмо врући фота ( оно знате,  сљубљењем)  Опа . предлог  прихваћен ,папирићи са именима написани ,беше нас замало ,пола пола, игра крену, дууле  извлачи имена и онда  изабрани  одлазе ушупу  у дну баште . . никад да дођем наред  , ал' ни Тјашу још неизвукоше,па се све надам . . . утом  дууле извуче: моја сека софија  и Тјаша . безвезе. но, деси се и тако.одоше њи две ушупу ,  пол енка грми зграмофона ,  kад у једном моменту  моја софија ко да је керови вијају протрча крајнас па насокак док Тјаша достојанствено, без речи оде  право у кућу .ми се само згледасмо , чусмо неко препирање и онда господин њезин тата  нас обавести да Тјаши одједном није нешто добро па се извињава у њено име ,но да ми само наставимо да се забављамо. наравно сви се спувасмо те убрзо  разиђосмо затечени недореченошћу , бадава је дууле  инсистирао да останемо . зар без Тјаше ? уствари само се преселисмо у башту кафане "плави дунав" ту ома заћошком , препуну мириса липе  у цвату у којој се неко под напито  друштво ловаца забављало  песмом "дунавом плови јелен срогови " текста  адекватног , и баш заглависмо . . . враћам се узору кући ,лепо ми ,кад на басамцима ајнфорта седи моја сека софија сва уплакана: - шта сте вас две то засрале и растуриле друштво , ја откапије - ти ћути ,узврати уплакана ,баш си скочијо да ме браниш. - браним од кога , наслућујем нешто баш неваља - па оте луде , указује - ајд лепо редом шта је било ,нико ништ незна - па Она није нормална  ,једва ће сека ,чим смо усле  ушупу  сврата навали да  ме љуби и дира . . .  чекај да ниси мало избркала , почех је одгуривати - чекај мало ти јер ми се свиђаш , видно узбуђена ће Она ,ја уствари волим женске ,  мушке презирем , ал' о овом ником немој рећи  ,молим те, убиће ме стари. - у моменту смучило ми се све ,одгурнух је уплашена , те побегох овамо  да могу да се исплачем , јебла вас Тјаша ,ни име јој није ко наше. ко посран ,сећам се ,седох поред ње на басамке и пригрлих је нежно ,тешећи.   у носу одједноми , мирис липе ,  фрушкогорске , и то овде , у сред  Медитерана . Ха . . . .  беше нас разноразних . ипак , живот нису дани који су прошли, него догађаји  . . . . . које смо запамтили .
  • састав на тему . . . . кацмо оно раасли    вода медитерана откида , еноје . баш  ми пријатно овако изваљеном у љуљашки ,у застакљеној тераси над валетом ,а ветрића орканског није да нема ,вазда је он присутан у октобру овде & утом, ............... у ушесима рефрен песмице "дунавом плови јелен срогови" слушане шездесетих века одлепршалог у кафани "плави дунав" унашем Селу. уфалширани вокал коњасте певаљке уистину  је умео да нас одобровољи заљубљене , а младе . . . . . . .дали је носталгија  у питању или само доконо присећање ? успешна у свему Тјаша (и имена посве посебног) све нас је слудила то лето .са родитељима први пут је дошла у посету код наше сеоске докторке мире, рођакејој. отац њезин, са козијом брадицом, самоуверен,вазда је нешто објашњавао уњкавим гласом жени му ,једној повученој видно срозаној физички, са којом се свакодневно шетао нуздунав глибавом обалом. - болесна је ,прочу се по Селу ,јако, на живцима, изнутри. а Тјаша ,пегава ,са два лепа курјука ,у телу налик пупољку у цвату,одмах нам се деци прикључила обзиром да је са дулетом ,докторкиним сином ,ишла свуда ,а он бијо наш нераздвојни пајташ.ми се купамо удунаву ,она испред свих ,стмоглавце  уводу , те изрони камен ,а дубина прилична ,знамо.ми пецамо на ноклу ,а она на глисту ,резултат : њена вршка нанизана до горе ,а нанашим се тек која беласа.пењемо се надуд - прва је  у врху .чудо једно од физичке спремности.а лепа. фудбал, срамота ме приповедати ,волела је на крилу ,зуји ко спринтер,а голове само забија . кад брани пак ,ма брука за нас једном речју ,немош јој гола завући - па тотије . причљива ,казивала нам је страшне приповетке које је слушала од баке по матери са којом су живели .бака јој је била из мађарске ,ал из оног дела нуз карпате права енциклопедија тајновитости о ванпирима ,  нама небаш познатој теми , тада, па стога занимљивој. да се љуби са неким од нас нико није смео ни да је упита јер смо се бојали да је  и утом боља ,па да се небрукамо . а сви одреда смо баш то једино са њоме прижељкивали. . . .онда један дан објави да јој је рођендан и даћемога прославити у башти докторкине куће зване мендерлеј .позвала нас је све.родитељи су већ припремили закуску, дууле наместио грамофон и донео плоче , а  ми остали  само се окупили .забава поче , предложи  домаћин   да се играмо врући фота ( оно знате,  сљубљењем)  Опа . предлог  прихваћен ,папирићи са именима написани ,беше нас замало ,пола пола, игра крену, дууле  извлачи имена и онда  изабрани  одлазе ушупу  у дну баште . . никад да дођем наред  , ал' ни Тјашу још неизвукоше,па се све надам . . . утом  дууле извуче: моја сека софија  и Тјаша . безвезе. но, деси се и тако.одоше њи две ушупу ,  пол енка грми зграмофона ,  kад у једном моменту  моја софија ко да је керови вијају протрча крајнас па насокак док Тјаша достојанствено, без речи оде  право у кућу .ми се само згледасмо , чусмо неко препирање и онда господин њезин тата  нас обавести да Тјаши одједном није нешто добро па се извињава у њено име ,но да ми само наставимо да се забављамо. наравно сви се спувасмо те убрзо  разиђосмо затечени недореченошћу , бадава је дууле  инсистирао да останемо . зар без Тјаше ? уствари само се преселисмо у башту кафане "плави дунав" ту ома заћошком , препуну мириса липе  у цвату у којој се неко под напито  друштво ловаца забављало  песмом "дунавом плови јелен срогови " текста  адекватног , и баш заглависмо . . . враћам се узору кући ,лепо ми ,кад на басамцима ајнфорта седи моја сека софија сва уплакана: - шта сте вас две то засрале и растуриле друштво , ја откапије - ти ћути ,узврати уплакана ,баш си скочијо да ме браниш. - браним од кога , наслућујем нешто баш неваља - па оте луде , указује - ајд лепо редом шта је било ,нико ништ незна - па Она није нормална  ,једва ће сека ,чим смо усле  ушупу  сврата навали да  ме љуби и дира . . .  чекај да ниси мало избркала , почех је одгуривати - чекај мало ти јер ми се свиђаш , видно узбуђена ће Она ,ја уствари волим женске ,  мушке презирем , ал' о овом ником немој рећи  ,молим те, убиће ме стари. - у моменту смучило ми се све ,одгурнух је уплашена , те побегох овамо  да могу да се исплачем , јебла вас Тјаша ,ни име јој није ко наше. ко посран ,сећам се ,седох поред ње на басамке и пригрлих је нежно ,тешећи.   у носу одједноми , мирис липе ,  фрушкогорске , и то овде , у сред  Медитерана . Ха . . . .  беше нас разноразних . ипак , живот нису дани који су прошли, него догађаји  . . . . . које смо запамтили .
    Oct 22, 2013 1501