Blogovi

Ekipa: 0 member(s)

Shares ?

0

Klikova ?

0

Viral Lift ?

0%

Tagovi

Pogledajte i ovo

  • 04 Jul 2014
    Govoriti na temu Nekad i Sad moglo bi biti ispitivanje ili traženje iščezlih duhovnih horizonata ili traženje neke zaboravljene mentalne šifre…. Ovoga puta nije reč o tome, a nije reč ni o nekom nostalgijom potstaknutom nabrajanju. Ovo je jedno obično – mnogo prizemnije nabrajanje; na temu Nekad i Sad.Uzaludno je kukati za starim dobrim vremenima a i znamo da mnogo koje Nekad nije bilo ništa bolje od mnogo kojeg Sada. A svako pa i ovo naše Sada biće uskoro nekome Nekad. Elem: Nekad je malo ljudi znalo mnogo.Sada mnogo ljudi znaju malo. Zbog slabih informacija Nekad nismo znali mnogo što šta se zbiva u svetu.Sada znamo skoro sve što se zbiva, ali vrlo retko znamo i zašto se zbiva. Nekad smo svi imali više vremena jer se sve radilo polako. - Sada se sve radi toliko brzo da svi, iako se žurimo opet kasnimo. Da li kasnimo što se ne žurimo dovoljno ili zato što smo kasno krenuli… ili što smo krenuli uopšte !? Nekad su narodi imali careve i kraljeve i dvorove;…i na dvorovima dvorske budale.Sada je sve manje careva i kraljeva i dvorova;… i sve je manje dvorskih budala. Ali na žlost nije tako i sa običnim budalama. Nekad smo imali više saveznika na koje nismo smeli tako slepo i za uvek - RačunatiZato sada imamo više neprijatelja na koje možemo sa sigurnošću na duže vreme računati. Nekad se rodoljublje smatralo vrlinom i jednim od vrhunskih osećanja. - Sada, u dobrom delu sveta rodoljublje se smatra za neku prevaziđenu formu fanatizma koja je zamenila i potisnula neka hibridno-kosmopolitska osećanja svetog građanstva. Nekad je bilo mnogo više ljudi koji su imali građanske hrabrosti da ustanu za neke principe, bez obzira na posledice.Sada je to redak slučaj – i u tome je jedan od uzroka krize savremenog čovečanstva – jer nedostatak te vrste hrabrosti da se kaže nešto što se duboko i iskreno veruje da je istina predstvalja ne samo moralni već i intelektualni pad čovečanstva. Nekad smo mislili da znamo ili bar naziremo; ko i kuda nas vodi. - Sada posle svega što nas je zadesilo nismo više sigurni da znamo ko sve potpaljuje vatru pod loncem u kome se kuva naša sudbina.  
    7996 Objavio/la Rumenka
  • 08 Sep 2014
    Dragi moji da li se slažete sa mnom kada kažem da nije nužno da budemo materijalno bogati da bismo živeli srećnim i zadovoljnim životom. Ako razvijemo maštu i s voljom prionemo na neki rad, možemo da preživimo i vrlo teške trenutke. Ako se, naprotiv, predamo i ponizno sklopimo ruke, ne želeći išta ponovo da pokušamo, ostaćemo bespomoćni.Možda se sećate poznate priče o dva žapca koja su se našla u visokom ćupu mleka, kad je nesavesni mlekadžija razblažio svoje mleko vodom koju je zahvatio iz potoka. Prvi je žabac, “Maloduško”, izjavio: "Ništa mi ne može pomoći" , zatim se izvrnuo i uginuo.Drugi, “Srčko”, skakao je uporno sve do jutra pa se odjednom našao na gomili putera sa koje je iskočio i pobegao iz svoje mlečne tamnice. Već ste se sigurno našli u nekom domu u kome su "Ne brini!" i "Odustani!" ispisani po svim stvarima – po prašini na namještaju, po neočešljanim stanarima, po neredu u kući, po rasutim papirima... U takvom domu nećete naći dobru knjigu, a čućete kako radio aparat nameće jeftinu muziku. Ako se u njemu ne može naći ništa oplemenjujuće, to je stvarno siromašan dom. Ako ti ljudi imaju dovoljno telesne hrane, očigledno im nedostaje kvalitetnija životna hrana. Katkad je dovoljno samo malo truda – malo vode – da prozori budu opet čisti i blistavi. Zavese ne moraju da budu skupocene da pruže privlačan pogled na život i svet. Ponekad je potrebno samo počistiti i dobro oprati pod da bi bio onakav kakav želimo… Možda ste i vi nekad rekli: "Samo kad bih imao novaca, mogao bih nekome pomoći. Zašto bogati imaju novaca a tako retko pomažu onima kojima je pomoć potrebna? Kada bih ja imao novaca u izobilju, koliko bih ljudi usrećio svojom pomoći!" Međutim, da li znate da vi možete ponuditi više nego što mislite, jer svako od nas ima mnogo lepih poklona koji se mogu lako pružiti: lepu reč, ohrabrenje, zahvalnost za dobro obavljen rad, učtivost i pažnju, tako plemenitu i tako nežnu. Ako ove darove zadržite za sebe, oni će se uplesnit u nagomilanim gomilama sa kojih se ništa ne uzima. Mnogo je onih koji mogu da daju novac, ali samo malo njih mogu da daju pravu ljubav i pažnju, ohrabrenje i nadu – najuzvišenije poklone u životu. Možda ranije niste razmišljali kako je polovina, tri četvrtine, pa možda i celokupna životna sreća u razmišljanju kako da učinimo nešto što će obradovati i usrećiti nekoga pored nas. I najveći bogataši ne mogu toliko da uživaju kao jednostavni ljudi u svakodnevnim životnim uslovima.Posebno su mladi dosetljivi i bogati u idejama koje se lako mogu ostvariti. Nemojte svojoj okolini uskraćivati ova mala zadovoljstva da biste u mrzovoljnom svetu odrasli kao jedna neprivlačna osoba! Razradite svoju maštu novim idejama o tome šta sve možete učiniti! Posebno zadovoljstvo se može osetiti u prijateljskim razgovorima i u knjigama. U svakom mestu postoji bibliotelka. Birajte knjige koje ćete čitati kao prijatelje. Ako se družite s nedoličnim knjigama, napravicete i od sebe osobe koje će se s njima slagati u pogledima i idealima. Uzmite dobru knjigu i pođite do stare gospođe Simić u svom susedstvu, koja je izobličena od artritisa i nema novaca za nove naočare – čitajte joj! Pripazite bebu najbliže komsinice da bi se ona mogla odmoriti ili otići u grad. Iskustvo može biti i naporno – možda i za bebu i za vas – ali saznanje da ste nekoga obradovali doneće vam osećaj bogatog zadovoljstva. Možete se usavršavati u nekom posebnom hobiju – strikanju, kuvanju, dekoraciji stana, slikanju, izradi raznih predmeta od gline itd.... Možete učiti i pripremati se da iskoristite vaših “pet minuta” – kako se to kaže, kada dođe vaša prilika. Ali, ne zaboravite, prilike za mnoge životne uspehe nalaze se tu kraj vas, svakoga dana. Na ovaj način mogu se postići najveća i najbogatija životna ostvarenja i uz to se može doživeti puno radosti. Jer – radili ste svojim rukama stvarajući nešto posebno i vredno. Postoji bogatstvo kojim smo svi obdareni, a koje je daleko veće od ovog koje smo dosad spomenuli. To je bogatstvo ljubavi Isusa Hrista. Jeste li tu ljubav već iskusili? Gospod je izabrao za svoje najbliže prijatelje one koji su siromašni materijalno ali bogati duhom . Zato nam apostol Jakov poručuje: "Čujte, ljubazna braćo moja, ne izabra li Bog siromahe ovoga sveta da budu bogati verom i nasljednici carstva koje obreče onima koji njega ljube." (Jakov 2,5) Raskošna bogatstva sunčevog izlaska i zalaska, pevanje ptica i šarolikost cveća – vaši su. Sva lepota koja vas okružuje – livade, potoci i oblaci – sve pripada vama. Svaki od tih prelepih poklona trebate da prihvatite i onda ćete se i sami uveriti da ste mnogo bogatiji nego što to i slutite.  
    2750 Objavio/la Rumenka
  • 27 Nov 2014
    Prelistavajuci stranice narodnih kuvara i etnografske gradje posvecene starim jelima i picima,moze se videti da se veliki broj tradicionalnih narodnih jela i pica zadrzao i do danasnjeg dana u manje ili vise istom obliku kao i nekada.Takva jela su uglavnom poznata svim savremenim domacicama i gurmanima. No,postoje i ona jela koja su uglavnom zaboravljena,posebno u gradovima,mada bi po ukusu,hranljivosti i zdravom nacinu pripreme, mogla da nadju mesta i na danasnjim trpezama.Sledeci izbor podsetice sve ljubitelje dobre i zdrave ishrane na ona jela koja su pripremali nasi preci. Pojedina jela poznata su i danas,ali je ovom prilikom prikazan njihov tradicionalni nacin pripreme(pod sacem,u crepulji). Mnoga od ovih jela, naravno,slicna su jelima koja su pripremali i drugi narodi u ovim krajevima.                                                                  MRSNA PRAZNICNA JELA CORBA Pravi se od mesa pileceg,jagnjeceg,ovcijeg,od pastrme i od sitnurije(udrobice od jagnjeta).Pileca corba pravi se ovako: jedan od muskaraca mora da zakolje pile,jer zenska glava ne valja to da radi.Ako pile brzo lipse,kazu da je lake ruke onaj sto ga je zaklao,ako ne lipse brzo,kazu da je teske ruke. Zaklano pile popari se u vrucoj vodi,ocupa se perje i ocisti pa se iseku komadi i stavi u lonac za kuvanje.Od pileta se bacaju zuc i creva.Za vreme kuvanja pazi se da lonac ne iskipi.Ako se corba kuva od stare zivine,onda je potrebno da se duze kuva,a od mlade manje.Kad meso vec bude skuvano,corba se osoli i zaprzi zaprskom od isecenog crnog luka,malo psenicnog brasna i aleve paprike.Zaprzena corba se jos malo prokuva,koliko da prokljuca i da se skuva luk. Neki u corbu dodaju i malo pirinca.Pre upotrebe corba se zacini.U panici ili corbaluku se razbije jedno jaje i sipa se malo sirceta,pa se sve kasikom sve dobro izmuti i sipa u lonac sa corbom.Deci se ne daje da jedu noge od pileta jer nece umeti nikakvu tajnu da sacuvaju.Otuda se za onoga koji sve sto cuje,prica dalje,kaze da je pojeo noge od pileta.Na isti nacin pravi se i corba od jagnjeceg,ovcijeg mesa itd. Kad se gotovi corba od svinjske pastrme,ne zaprzava se, vec se samo sircetom zakiseli.I ova corba se smatra kao zdrava i dobra hrana. GIBANICA Bozic se ne moze zamisliti bez gibanice.Gibanica moze biti na kore ili uvijaca.Prvo se razvuku i speku kore, pa se onda razgreje mast u tiganju i u nju metnu jaja i sir.Zatim se tepsija prvo dobro podmaze mascu i u nju se slazu kore, a na njih se sipa kasikom ona mast sa izmucenim jajima i sirom i tako redom dak se tepsija ne napuni,ali na vrhu ne dodje kora vec jaja i sir.Najzad se tepsija mece na zar i pokriva sacem.Za vreme pecenja cesto se podize sac i pazi da gibanica ne pregori.Pola sata je dovoljno da gibanica bude pecena.Na isti nacin pravi se i gibanica uvijaca,samo s tom razlikom sto se kod uvijace kore ne peku,nego se onako istanjene rasire po sovri ili po stolu,i po njima sipaju razmucena jaja, mast i sir,pa se uvijaju u krug i mecu,prva na sredinu tepsije zatim se oko prve uvija druga,i tako redom,dok se tepsija ne napuni.I ova gibanica se se pece na isti nacin kao i ona prva.Po narodnom verovanju,na Bozic se ne moze jesti,jer su, veli se,Cigani razapeli mehove. JANIJA Pravi se od mladog mesa,jagnjeceg,pileceg ili svinjskog. Prvo se u serpu metne kasika ili dve masti.Kad se mast ugreje, stavi se sitnog isecenog luka,malo aleve paprike,jedna kasika psenicnog brasna,pa se dobro promesa,a zatim se metne meso koje se pre toga isece na sitne komade.Sve ovo przi se neko vreme i neprestano mesa kasikom,pa kad vec bude przeno, sipa se malo vruce vode,osoli se,kasikom dobro izmesa i jos neko vreme prokuva i janija je gotova.Janija se smatra kao zdrava i dobra hrana. USTIPCI U ciniju se se metne jedna pregrst prosejanog psenicnog brasna,pa se to posoli,sipa malo mleka i razbiju dva-tri jajeta i to se sve to dobro izmuti.Zatim se metne u tiganj jedna dobra kasika masti, pa kad se mast zagreje,u nju se spusta jedna po jedna kasika razmucenog brasna,i kad se u masti dobro ispece da pozuti,vadi se i mece u tanjir.Tako se przi dok se sve ne isprzi.Ustipci se u nekim krajevima zovu jos i tiganjice i priganice. MESO NA TEPSIJU rvo se metne meso u lonac da se u jednoj vodi prokuva.Dok se meso kuva,u serpu se metne jedna dobra kasika masti,pa se stavi na vatru da se mast ugreje.U vrelu mast stavlja se sitno isecen crni luk da se dobro isprzi.Kad luk bude dobro isprzen,metne se meso iz lonca koje se dotle kuvalo.Zatim se metne soli,aleve paprike i potrebna kolicina pirinca.Sve ovo dobro se izmesa kasikom i nalije corbom iz lonca u kojoj se kuvalo meso,pa se sve ovo sipa u jednu tepsiju,koju metnu na sadjak da se kuva,a odozgo se pokrije vrelim sacem.Dok se ovo kuva,nikako se ne mesa,samo se sac cesto podize i gleda da jelo ne preplane.Kad dobro uvri,jelo je gotovo i skida se s vatre.Ovo jelo je vro omiljeno u narodu,a smatra se kao dobra i zdrava hrana.                                                                POSNA PRAZNICNA JELA POSNE PIKTIJE Uzme se potrebna kolicina boba ,otprilike za polovinu lonca pa se lonac nalije vodom i metne na vatru da se zrna obare toliko da moze lako da im se skine gornja pokozica .Obarena se zrna oljuste,pa se ponovo kuvaju i kad budu dobro kuvana,kasikom se dobro izgnjece dok se svako zrno ne usitni.Sad se napravi zaprska od zejtina,pa se u nju metne zgnjeceni bob i nesto belog luka.Sve ovo dobro se izmesa i razlije u tanjire. Kad se ohladi,sgusne se kao prave piktije PASULJARNIK Skuva se dobro pasulj u serpi i potom se sav izgnjeci. Isitni se zatim glavica praziluka(pasulj je sladji kad se sprema sa sa prazilukom nego sa crnim lukom),isprzi se na ulju i sipa u pasulj.Kad sa ovim provri,sipa se u tepsiju i poklopi vrelim sacem da se pece.Pasulj se posoli jos dok se kuva u serpi.Uopste,so se dodaje jelima dok se jos kuvaju, pre nego sto ce ih skinuti sa vatre.Ovo narocito vredi za pasulj,jer se smatra da se pasulj nece lako skuvati ako mu se odmah metne so.Da bi se pak svako jelo brze i lakse skuvalo,narod veruje da treba,cim se jelo pristavi,metnuti u njega zalogaj hleba. BUNGUR(bangur) Bungur je dobra krupno izmlevena psenica.Isitni se pola glavice crnog luka,isprzi u tiganju,nalije vodom,i kada voda provri sipa se po malo bungura i jednako mesa da se ne zgrudva.Posto voda uvri,bungur postane kao gusta kasa, onda se posoli i skida sa vatre.Bungur se jede bez hleba. PRZENI PUZEVI Za vreme Uskrsnjeg posta jedu se puzevi i od njih se prave razna jela.Prvo se puzevi operu i stave u hladnu vodu da im izade sluz.Posle toga se iglom vade iz ljuske(kucice), odseku im se nepotrebni delovi,operu se hladnom vodom,posole, i posto se uvaljaju u brasno,prze se na zejtinu.Pripremi se kisela kasa,puzevi se spuste u kasu i rucak je gotov. KUPUS SA ORASIMA Uzme se glavica ili dve kiselog kupusa pa se sitno iseckaju i stave u lonac da se skuvaju.Dok se kupus kuva,ociste se orasi i u avanu dobro stucaju,pa se metnu u lonac s kupusom.Sad se u lonac doda malo aleve paprike i soli,pa se dobro kasikom promesa i jos neko vreme kuva, pa je gotovo.Ovo jelo smatra se kao dobra i zdrava hrana. KROMPIR NA TEPSIJU Uzme se nekoliko krompira,pa se oljuste i na parcad iseku.Tako iseceni krompiri metnu se na tepsiju pa se jos doda:dobra pregrst krupno isecenog crnog luka,dobra saka pirinca,soli i na kraju se sve to prelije zaprskom od zejtina.To se sad metne na vreo sac da se dobro ukrcka,i posle kratkog vremena jelo je gotovo.Dok se ispod saca kuva,cesto se nadlgleda i doliva vrucom vodom da ne zagori.Ovo se jelo smatra kao zdrava i dobra hrana. JELA O POJEDINIM PRAZNICIMA USKRS: Uskrs je veliki praznik,i u domu se citava Velika nedelja pred sam Uskrs koristi za pripremanje za docek uskrsnjih praznika.Medju najznacajnijim obicajima za Uskrs je bojenje jaja.Postoji puno nacina bojadisanja jaja,ali kao pravi obicaj koga se drzi pravi pravoslavni dom je bojadisanja varzilom.Prvo jaje koje se iz varzila izvadi ostavlja se na stranu.To se jaje zove cuvarkuca i njega cuvaju kod kandila za Djurdjev dan.Jaja se boje na Veliki petak,a tada se obave i drugi poslovi u kuci,tako da na Veliki petak niko u kuci ne radi nista osim grubih poslova.Na Veliki petak je strog post i prilika da se obidju grobovi pokojnika.Tog dana se stednjaci u nekim kucama uopste i ne pale,a gde se bas i kuva spremaju se strogo posna jela kao sto su corba od paradajza,pasulj prebranac i rezanci sa orasima.Na Veliku subotu kuca je vec sasvim spremna,sve je dovedeno u red,kandila prisluzena.Sutradan za svecani uskrsnji rucak,obicno se sprema jagnjeca corba,sarma od zelja,jagnjece pecenje,salate i kolaci.Rano izjutra,na sam dan Uskrsa,spremi se posluzavnik i na sto iznese zdela s crvenim jajima.Svaki gost koji u kucu dodje biva posluzen crvenim jajetom,kolacima,slatkim i kafom.I neka ne bude zaboravljeno-svaki siromah koji u kucu dodje tog dana,treba da bude,pored ostalog,darivan crvenim jajetom. BOZIc                                                                 Rano izjutra polozajnik dolazi u domacinovu kucu i pozdravlja domacina sa:" Hristos se rodi " Na to mu domacin odgovara: " Vaistinu se rodi ". Polozajnik tada prilazi ognjistu, cara vatru, posipa kucu zitom i parama sa zeljom da u kuci cele godine bude zdravlja, srece i bericeta. Polozajnik ostaje kao gost u kuci domacina koga polazi. Domacica mu sprema kolac, a domacin daruje novcem ili kakvim progodnim poklonom. Rano izjutra na Bozic, ide se u crkvu. Najblizi rodjaci obilaze svoje srodnike i toga dana obicno je cela porodica na okupu.Pored svece koju domacin pali, domacica iznosi cesnicu, koja se lomi na komade i namenjuje domu, domacinu, polozajniku, domacici, deci, posluzi, i putniku namerniku.U cesnicu se stavlja novcic, najbolje srebrnjak. Onaj koji u svom komadu dobije novcic treba da ga cuva jer je to znak njegove srece. Za bozic se za rucak obicno sprema pileca corba, sarma, pecenica sa salatama i pita od oraha. NOVA GODINA Obicaj da se Nova godina docekuje u krugu porodice i bliskih prijatelja. Za docek Nove godine domacica jos ranije pripremi trpezu sa raznim hladnim jelima, kako bi sve bilo spremno za docek Novog leta. U ponoc se pristupi trpezi i pocne veseo i izobilan nov zivot. Na sto se moze izneti riba na ruskoj salati ili majonezu, hladna pasteta od guscije djigerice u spiku, barena sunka sa renom, diplomatski krem, bola ili nesto drugo, a kao tradicionalna poslastica iznose se krofne koje se pripremaju neposredno pred iznosenje na sto. U jednu od krofni stavi se novcic, pa ko dobije krofnu sa novcicem, veruje se, bice srecan u Novoj godini.  
    2254 Objavio/la Rumenka
  • 05 May 2015
    Smej se grohotom, čak i kada se osećaš previše bolesno, istrošeno ili umorno. Smeškaj se, čak i kad pokušavaš da ne zaplačeš a suze ti zamagljuju pogled. Pevaj, čak i kad ljudi zure u tebe i govore ti da su tvoje reči smeće. Veruj, čak i kad te srce preklinje da to ne radiš. Budi okretan, čak i kad ne razaznaješ šta ti je pred očima. Pokušaj, čak i kad te gledaju s podsmehom. Ljubi, čak i kad drugi gledaju. Spavaj, čak i kad se bojiš onoga što snovi donose. Trči, čak i kad osećaš da ne možeš više ni korak napraviti. I uvek pamti, čak i kad ti sećanja razdiru srce. Jer je upravo bol svih tvojih iskustava ono što te čini takvom osobom. A bez tvog iskustva – ti si samo obična prazna hartija, prazna poruka, nedovršena pesma. Ono što te čini odvažnim je tvoja spremnost da proživiš kroz svoj užasan život i da sledećeg dana hodaš visoko dignute glave. Stoga ne živi život u strahu. Snažniji si sada, nakon što su se desile sve loše stvari u tvom životu, nego što si bio pre nego što su počele. Ako ne možeš da trčiš, hodaj. Ako ne možeš da hodaš, puzi. Uradi bilo šta samo nastavi da ideš napred i nikad, nikad ne odustaj. (Dean Karnazes)  
    1968 Objavio/la Rumenka
Društvo 15.847 pregleda Mar 31, 2014
Sedam najlepših plaža

Konačno i ja da malo naoštrim pero, ako mi dodje malo ću vas izbombardovati mojim blogovima.Svetski hit pisanja blogova je što manje reči, a što više slika...Kažu tamo neki veliki blogeri, da ljudima treba kroz slike predočiti šta ste hteli da napišete.Pa da pokušam...

 

Tamo gde vam vetar nežno miluje kosu, sunce neprestano sija, a talasi vam maze telo...Zvuči kao mesto iz bajke ?

 

BAROS

Poput bisera nanizana su Maldivska ostrva duž jugozapadne obale Indije.Među njima je i ostrvo Baros sa 75 luksuznih vila.Ostrvace je dugačko svega 300 metara i široko 300 metara.

Za romantičare dušu dalo.Spadam u ovu grupu ljudi i sebe vidim tamo.

 

 

BORA BORA

U lagunama na koralnom ostrvu Bora Bora na južnom Pacifiku pesak sitan, grane raskošnih palmi prave debeli hlad, a voda prozirna i topla.

Sve je prelepo dok ne dodje vreme da platite, jer je ovo jedna od najskupljih svetskih destinacija.

 

KOH TAO

Samo 60 kilometara severno od lepotice ostrva Ko Samui u tajlandskom zalivu smešten je pravi mali raj ostrvo Koh Tao.

Više od 300 dana godišnje sunčanih dana i toplo more, malo li je.Nemojte zaobići obilazak ostrva jel ima mnogo toga da se vidi.

JUKATAN

Ruševine hrama drevnih Maja kod grada Tulum u Meksiku, na obali postrva Jukatan odiše tajnama i svakako ga treba obići.

Uz svetski poznate stare Maje i sva njihova blaga, ovaj deo Meksika prepun je i predivnih prirodnih lepota.

U ovoj regiji može se pronaći i jedinstveno prirodno blago poput Rio Secreta.

MAJORKA

Beli pesak, tirkizno more i sunce više vam ne treba za potpuno užuvanje.

LA DIG

Pravi biser za ljubitelje plivanja je ostrvo La Dig smešteno na istočnoj obali Afrike.

Ovo treće po veličini Sejšelsko ostrvo, može se pohvaliti sa 16 čarobnih plaža.

ZAKINTOS

Najjužnije ostrvo i treće po veličini u Jonskom moru. Ostrvo bogate i guste vegetacije, poznato kao i dom ugrožene vrste kornjača Caretta-Caretta.
Jonsko more u svom nejlepšem izdanju - zlatni pesak i fenomenalno cista voda.

Sva navedena mesta su romančna, pa dragi moji romantičari izvolite.Nadam se da ste makar malo uživali gledajući slike.

Pozdrav do sledećeg pisanja.



Komentari

1 komentar
  • skorpija :))) i Paradox vole ovo
  • Hurem
    Hurem Ja cu u rusevine drevnih Maja ti sigurno mogu da se razgolitim i uzivam sama sa svojom oazom a da me niko ne primjeti jedino ako me snime iz satellite pa okace na fejZbuk nikada im vise necu doci hehe
    01. април 2014.