Blogovi

User's Tags

Bibaaa 's Entries

89 blogs
  • 28 Sep 2016
    Zastani na trenutak i smiri svoje misli.Reši se napetosti I pogledaj oko sebe.Šta vidiš?Vidiš svet prepun lepote.Vidiš život prepun mogućnosti.Vidiš snove kako se rađaju, rastu i ostvaruju.Da, ima i izazova.Da, ima i tuge.Da, ima nasilja i mržnje.Ali mnogo više ima ljubavi,obrote i radosti.Budućnost je neizvesna.A to znači da ne postoje ograničenja u vezi toga.Kako je lepom i radosnom možeš učiniti. Znaj ono što imaš, imaš sada.A ovo sada je baš onako kao što i treba da bude.Tvoje je vreme da živiš.Razmisli kako je samo vredna stvar tvoj život I koliko si samo srećan što ga imaš.Baš sada.Baš sada je svaka nervoza koja te opterećuje zbog budućnosti samo obična iluzija.Pusti je. Pusti da izbledi pod talasima lepote i savršenstva.Najbolja stvar koju možeš uraditi za svoju budućnost je da živiš sa svim što imaš u sadašnjosti.Baš sada, u mogućnosti si da stvaraš pravu, dugoročnu vrednost za svet u kojem živiš.Kako to možeš ostvariti?Prateći svoje srce.Tako što ćeš biti ono što zaista jesi.Možda si odlutao od sebe. Sad je vreme da se vratiš kući.Duboko u svom srcu znaš da si ovde s nekim razlogom.Bol koji osećaš je ta svrha, razlog za življenje Koji stalno traži način da se oslobodi.Kada se to desi, bićeš življi više nego što si ikada mogao zamisliti.Udahni lepotu oko sebe,Lepotu i bogatstvo življenja. To je tvoj poklon.To je tvoje bogatstvo.A tvoje je da bi ga živeo, iskusio i ispunio. Baš sada...    
    1753 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Zastani na trenutak i smiri svoje misli.Reši se napetosti I pogledaj oko sebe.Šta vidiš?Vidiš svet prepun lepote.Vidiš život prepun mogućnosti.Vidiš snove kako se rađaju, rastu i ostvaruju.Da, ima i izazova.Da, ima i tuge.Da, ima nasilja i mržnje.Ali mnogo više ima ljubavi,obrote i radosti.Budućnost je neizvesna.A to znači da ne postoje ograničenja u vezi toga.Kako je lepom i radosnom možeš učiniti. Znaj ono što imaš, imaš sada.A ovo sada je baš onako kao što i treba da bude.Tvoje je vreme da živiš.Razmisli kako je samo vredna stvar tvoj život I koliko si samo srećan što ga imaš.Baš sada.Baš sada je svaka nervoza koja te opterećuje zbog budućnosti samo obična iluzija.Pusti je. Pusti da izbledi pod talasima lepote i savršenstva.Najbolja stvar koju možeš uraditi za svoju budućnost je da živiš sa svim što imaš u sadašnjosti.Baš sada, u mogućnosti si da stvaraš pravu, dugoročnu vrednost za svet u kojem živiš.Kako to možeš ostvariti?Prateći svoje srce.Tako što ćeš biti ono što zaista jesi.Možda si odlutao od sebe. Sad je vreme da se vratiš kući.Duboko u svom srcu znaš da si ovde s nekim razlogom.Bol koji osećaš je ta svrha, razlog za življenje Koji stalno traži način da se oslobodi.Kada se to desi, bićeš življi više nego što si ikada mogao zamisliti.Udahni lepotu oko sebe,Lepotu i bogatstvo življenja. To je tvoj poklon.To je tvoje bogatstvo.A tvoje je da bi ga živeo, iskusio i ispunio. Baš sada...    
    Sep 28, 2016 1753
  • 02 Aug 2016
    DSR u borbi za 21. vek. Stvarno je bilo veliko zadovoljstvo sedeti sa ovim divnim i pametnim ljudima. Ako oni budu vodili budućnost nećemo imati nikakvih problema, a na ulicama će ponovo biti mladost i osmeh. Jednostavno ljudi znaju. Učinite to Vuče, Darko, Milane i Nenade. Mi smo 101% uz vas. All in all, that`s it. A sada priča o stvarima protiv kojih se oni bore, žele da ih sistemski promene i prilagode građanima zarad uspešnosti i boljeg poslovanja. Iz neznanja, neposlovnosti ili bahatosti uništava se jedan srpski pokušaj da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Postoji mnogo prepametnih mladih ljudi koji ne mogu da rade i da se razvijaju u i iz Srbije. Previše barijera, sputavanja i loših zakona koji koče moderno poslovanje. Sigurno ste čuli za Car:go servis. Takozvani srpski Uber. Ona vam omogućava da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Taj servis su pokrenuli sjajni mladi ambicionzi ljudi. Iz Srbije. Nisu želeli da svoj biznis pokreću iz Irske, Bugarske, Delavera. Ne. Samo iz Srbije. Želeli su, a i dalje žele, da ovde plaćaju poreze. Doprinose. Zapošljavaju domaće ljude. Nisu tražili nikakve beneficije, investicije države, povoljnosti. Ništa. Samo su hteli da ih država pusti da se razvijaju. Vuk Guberinić, Darko Vidić i Milan Trbojebić Ali. Uvek ima ono ali. To je nemoguće. Čekali smo dugo da dođe PayPal. Svi, uključujući i Narodnu Banku Srbije, koja je glavni kočničar modernizacije srpske privrede, reklu su da nema nikakvih prepreka za korišćenje tog servisa. I Car:Go je naravno omogućio svojim korisnicima da plaćaju za usluge prevoza putem PayPala. Ali. Opet ono ali sa početka pasusa. Dolaze problemi. PayPal nije dozvoljen u okviru Srbije. Jer, ovde je moguće plaćati samo dinarima. Iako sve preračunavamo u evrima. Plaćamo rentu za stan u evrima, platu preračunavamo u evre, stanove kupujemo u evrima, pa čak i automobile. Razmišljamo i volimo evre, ali dinar nam je nametnut. I to je sve u redu. Ali. Car:Go ne može da zna da li je korisnik stranac ili iz Srbije. Šta ako, hipotetički primer jako lako desiv u praksi, dođe Peri sa Vračara prijatelj Miquel iz Meksika, i hoće da plati prevoz ali kroz nalog Pere? Ili jednostavno Miquel napravi svoj nalog i plati PayPalom, ali u okviru Srbije? Car:Go ne zna odakle je Miquel. Niti ga interesuje. Niti može da u aplikaciji zabrani domaćim korisnicima da plaćaju PayPal, a da takvu mogućnost ostavi samo strancima. Prosto je tehnički neizvodljivo. Ali. To ljude iz Narodne Banke Srbije ne interesuje. Zato su im poslali inspekciju. Koja ih je maltretirala 6 meseci. Umesto da se fokusiraju na rast i razvoj, zapošljavanje novih ljudi, oni su vreme i novac (vreme je novac) trošili na objašnjavanje sa inspekcijama i Narodnom Bankom Srbije. Objašnjavali su im šta je to Uber, šta je to Car:go, šta je to PayPal, šta je to domicil. Ne vredi. Krše zakon. I on i sam PayPal. Da li će i PayPal biti kažnjen od strane presjajne Narodne Banke Srbije? Isti onaj PayPal za koji “ne postoje smetnja da radi u Srbiji”? Ostaje da se vidi. OBAVEZNO: Poslušajte naše gostovanje na Radio Beograd 1 gde smo detaljno pričali o ovim problemima. Da li je rešenje ugasiti firmu? Preseliti je van Srbije? Ili jednostavno prilagoditi zaostale i zastarele zakone i ljude iz 16. Veka i zameniti ih sa modernim, pametnim ljudima iz 21. Veka? Svi znamo odgovor. Zato nastavljamo da se borimo za normalnu i bolju Srbiju iz 21. veka! Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara.
    1540 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    DSR u borbi za 21. vek. Stvarno je bilo veliko zadovoljstvo sedeti sa ovim divnim i pametnim ljudima. Ako oni budu vodili budućnost nećemo imati nikakvih problema, a na ulicama će ponovo biti mladost i osmeh. Jednostavno ljudi znaju. Učinite to Vuče, Darko, Milane i Nenade. Mi smo 101% uz vas. All in all, that`s it. A sada priča o stvarima protiv kojih se oni bore, žele da ih sistemski promene i prilagode građanima zarad uspešnosti i boljeg poslovanja. Iz neznanja, neposlovnosti ili bahatosti uništava se jedan srpski pokušaj da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Postoji mnogo prepametnih mladih ljudi koji ne mogu da rade i da se razvijaju u i iz Srbije. Previše barijera, sputavanja i loših zakona koji koče moderno poslovanje. Sigurno ste čuli za Car:go servis. Takozvani srpski Uber. Ona vam omogućava da na lak, brz i dosta povoljniji način poručite vozilo koje će vas prevesti iz tačke A do tačke B. Taj servis su pokrenuli sjajni mladi ambicionzi ljudi. Iz Srbije. Nisu želeli da svoj biznis pokreću iz Irske, Bugarske, Delavera. Ne. Samo iz Srbije. Želeli su, a i dalje žele, da ovde plaćaju poreze. Doprinose. Zapošljavaju domaće ljude. Nisu tražili nikakve beneficije, investicije države, povoljnosti. Ništa. Samo su hteli da ih država pusti da se razvijaju. Vuk Guberinić, Darko Vidić i Milan Trbojebić Ali. Uvek ima ono ali. To je nemoguće. Čekali smo dugo da dođe PayPal. Svi, uključujući i Narodnu Banku Srbije, koja je glavni kočničar modernizacije srpske privrede, reklu su da nema nikakvih prepreka za korišćenje tog servisa. I Car:Go je naravno omogućio svojim korisnicima da plaćaju za usluge prevoza putem PayPala. Ali. Opet ono ali sa početka pasusa. Dolaze problemi. PayPal nije dozvoljen u okviru Srbije. Jer, ovde je moguće plaćati samo dinarima. Iako sve preračunavamo u evrima. Plaćamo rentu za stan u evrima, platu preračunavamo u evre, stanove kupujemo u evrima, pa čak i automobile. Razmišljamo i volimo evre, ali dinar nam je nametnut. I to je sve u redu. Ali. Car:Go ne može da zna da li je korisnik stranac ili iz Srbije. Šta ako, hipotetički primer jako lako desiv u praksi, dođe Peri sa Vračara prijatelj Miquel iz Meksika, i hoće da plati prevoz ali kroz nalog Pere? Ili jednostavno Miquel napravi svoj nalog i plati PayPalom, ali u okviru Srbije? Car:Go ne zna odakle je Miquel. Niti ga interesuje. Niti može da u aplikaciji zabrani domaćim korisnicima da plaćaju PayPal, a da takvu mogućnost ostavi samo strancima. Prosto je tehnički neizvodljivo. Ali. To ljude iz Narodne Banke Srbije ne interesuje. Zato su im poslali inspekciju. Koja ih je maltretirala 6 meseci. Umesto da se fokusiraju na rast i razvoj, zapošljavanje novih ljudi, oni su vreme i novac (vreme je novac) trošili na objašnjavanje sa inspekcijama i Narodnom Bankom Srbije. Objašnjavali su im šta je to Uber, šta je to Car:go, šta je to PayPal, šta je to domicil. Ne vredi. Krše zakon. I on i sam PayPal. Da li će i PayPal biti kažnjen od strane presjajne Narodne Banke Srbije? Isti onaj PayPal za koji “ne postoje smetnja da radi u Srbiji”? Ostaje da se vidi. OBAVEZNO: Poslušajte naše gostovanje na Radio Beograd 1 gde smo detaljno pričali o ovim problemima. Da li je rešenje ugasiti firmu? Preseliti je van Srbije? Ili jednostavno prilagoditi zaostale i zastarele zakone i ljude iz 16. Veka i zameniti ih sa modernim, pametnim ljudima iz 21. Veka? Svi znamo odgovor. Zato nastavljamo da se borimo za normalnu i bolju Srbiju iz 21. veka! Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara.
    Aug 02, 2016 1540
  • 01 Aug 2016
    Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara.  Ovom prilikom predstavljamo intervju koji je uradio sa Nikolom Čuturilo.   Nikola Čuturilo  je rođen 1962. god. Bio je član grupa: Siluete, Zamba, Elektricni Orgazam i Riblja Čorba (četiri studijska albuma). Odsvirao je preko hiljadu koncerata u zemlji i inostranstvu. 1990. godine započinje solo karijeru u okviru koje je izdao šest samostalnih studijskih albuma. Pisao je za Riblju Čorbu, Yu grupu, Bilju Krstić, Kerber, Dejana Cukića, Viktoriju, Zdravka Čolića, Lazu Ristovskog, Tanju Banjanin, Ogija Radivojevića, Vukašina Savića, hor Kolibri i mnogo druge. Radio je muziku za TV serijale “Fazoni i fore”, “Stimofonija”, “Sva ta ravnica”, ”Evropa bre”, “Ulica lipa“, a autor je i muzike za dokumentarni film “ Frejm po frejm” u produkciji Jugoslovenske kinoteke. U pozorištu je potpisao muziku  za “Najbolj nori dan” u režiji Paola Mađelija (N.Gorica), “Ukroćena Goropad” u reziji Milana Karadžića (Boško Buha), “Baš Čelik” u režiji Milana Karadžića (Pinokio) i ”Bunar” u režiji Egona Savina (Teatar Kult). Autor je himne Evropskog prvenstva u rukometu  koje se održalo 2012. u Srbiji. Dobitnik je estradne nagrade Srbije. I – Umetnost vs. šund Da li je pojavom kompjutera došlo do ekspanzije loših muzičara koji su koristili programe i semplove za snimanje svoje ionako minimalističke i prizemne muzike? Pojavom kompjutera došlo je pre svega do ekspanzije produkcije i zasićenja trzišta. Snimanje i objavljivanje muzike, postalo je odavno dostupno svakome. Da li je kompjuter ubio umetnički izraz u muzici i pojavom nabeđenih muzičara doneo šund na muzičko tržište? Kompjuter nije i ne može da ubije umetnički izraz kod autora, ukoliko isti postoji. Naprotiv, njegova adekvatna upotreba u različitim fazama kreiranja i usnimavanja, može samo da pospeši kvalitet, uštedi dragoceno vreme, nerve i sredstva. Sa druge strane ukoliko nema ideje kompjuter je svakako neće izmisliti umesto vas. Na kraju balade govorimo o uređaju koji može da se upotrebljava ili zloupotrebljava. II – Analogno vs. digitalno Da li kao muzičar možeš da čuješ razliku između analognog i digitalnog zvuka i da li misliš da tvoji slušaoci mogu isto da primete, posebno mlađi koji nisu imali prilike da slušaju ploče i trake? Moji počeci u studiju bili su u vreme osmokanlnih magnetofona i analognih mikseta. To je podrazumevalo posebnu logistiku usnimavanja zbog limitiranog broja kanala. U takvim, sa današnje distance primitivnim uslovima, nastali su mnogi snimci neprolazne vrednosti. Akcenat je bio na uvežbanosti benda, performansu, energiji i entuzijazmu. Jednostavno ono što si proižveo u gluvoj sobi bilo je i ono sto ćeš čuti sa trake ili sa vinila. Lično i dalje preferiram analogni snimak pre svega zbog topline i autentičnosti. Sa digitalijama ceo proces je postao jednostavniji. Sve se može popraviti i prepraviti.Sve je tehnički savršenije, ali negde u tom moru izdanja sve je manje prave inspiracije i duše. Ne znam da li neko mlađi uopšte ima predstavu o čemu govorim, ali to mi je potpuno razumljivo. Koje su po tebi prednosti digitalnog zvuka u odnosu na analogni, ukoliko ih i ima, i da li misliš da je digitalan zapis muzike doneo boljitak u toj umetnosti? Kao što rekoh ušteda vremena, nerava i sredstava je dragocena prednost. Dostupnost kompjutera u kućnim uslovima je takođe velika prednost. Mnogi autori muzike ne bi nikada bili u mogućnosti da sebi priušte korišćenje čitavog spektra instrumenata, zvukova i tehničkih pomagala da nije digitalija. Opet ponavljam, svakom autoru koji poseduje ideju i sopstveni umetnički izraz, korišćenje kompjutera je od esencijalne važnosti. III – Snimanje na traku vs. snimanje na kompjuter Da li misliš da se pojavom programa za snimanje muzike smanjila potražnja „dobrih“ muzičara, s obzirom da je tako lako odsvirati i ponoviti ono što se pogreši, i da li misliš da sada svako može da bude  studijski muzičar, bez obzira da li je kvalitetan instrumentalista (počevši od bubnjara svi instrumentalisti polako postaju višak) ili još gore vokal (danas svako može da peva)? Kvalitetan muzičar je poseban i nezamenljiv.Nikada ni mašina niti bilo koji program neće prići blizu magiji živog izvodjenja. Kvalitetan muzičar je pre svega poseban, originalan i neponovljiv. Ko ume da sluša taj će uvek čuti ovo o čemu govorim. U poplavi rijaliti programa ima onoliko pristojnih imitatora i reproduktivaca koji nikada neće biti original. Koliko je moguće napraviti dobar snimak muzike kod kuće na računaru, ukoliko se setimo kakvi su se sve instrumenti, sprave, prostorije pa i sami muzičari nekada koristili za isto? Presudna je ideja. Ukoliko je imate, uz entuzijazam i dobru energiju moguće je u kućnom studiju napraviti odličan snimak.U principu sve osim bubnjeva moze da se svira uživo tako da ovu varijantu rada i sam često upražnjavam, naročito kad radim primenjenu muziku. IV – Sviranje vs. programiranje Da li je elektronska muzika stvarno muzika, da li ona kao takva zapostavlja osnovnu karakteristiku te umetnosti koju upravo donosi svaki instrumentalista po svom osećaju, daru, sluhu pa na kraju i decenijama vežbe, učenja i živog izvođenja? Da, elektronska muzika je tu, ali ja stvarno nisam dobra adresa za bilo kakav komentar. Koliko kompjuter može da zameni čoveka u muzici, da li uopšte „običan“ slušalac može da primeti koji je instrument na snimku uživo odsvira, a koji „otkucan“ na tastaturi računara? Kompjuter može da pomogne muzičaru ali ne i da ga zameni. Da li običan slušalac može da prepozna otkucani ton ja ne znam, ali mi je interesantnije pitanje ”kakve posledice na formiranje pojedinca i njegovog ukusa, ostavljaju tako “odsvirani” tonovi?” V – Nosač zvuka vs. youtube Koliko je internet obezvredio cenu muzike i da li misliš da će autorska prava ikada biti ono što su nekad bila? Pristalica sam da ukoliko nešto vredi mora nešto i da košta. U ovoj konstalaciji gotovo je nemoguće ostvarivati bilo kakva autorska prava Da li je „youtube“ publika isto kao i hiljade ljudi na koncertu, da li oni nose istu težinu sa svojom kritikom posle odslušanih nekoliko minuta tvog rada u odnosu na ljude koji te slušaju par sati na koncertu i osećaju tvoju energiju? “Youtube” publika ne postoji, to je samo zbir pojedinaca. Kad si ispred ekrana ti si pasivan slušalac ili posmatrač. Razmena energije uživo je nešto sasvim drugo, tako da ovde ustvari nema nikakve paralele niti poređenja. VI – Plakati i mediji vs. društvene mreže Da li danas uspešna reklamna kampanja može da se uradi bez plakata i štampanih medija? Zavisi od toga koliko je zahtevan poduhvat. Ukoliko je u pitanju mali nastup u klubu verovatno su dovoljne samo društvene mreže. Ako se međutim radi o koncertu u većoj dvorani, potrebna su sva sredstva oglašavanja i reklame. Da li reklama na društvenim mrežama garantuje tačan odziv one slušalačke publike koja je klikom na Going rekla da će prisustvivati koncertu? Iz mog iskustva definitivno ne. VII – Borba za RnR Da li je bend trenutno aktivan i šta nam novo sprema? Trenutno radim na novom materijalu i čim to privedem kraju počećemo sa probama. Iskreno se nadam da će moje sledeće studijsko izdanje biti realizovano ove kalendarske godine. Predrag Jovanović Računajte na računare  
    1631 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara.  Ovom prilikom predstavljamo intervju koji je uradio sa Nikolom Čuturilo.   Nikola Čuturilo  je rođen 1962. god. Bio je član grupa: Siluete, Zamba, Elektricni Orgazam i Riblja Čorba (četiri studijska albuma). Odsvirao je preko hiljadu koncerata u zemlji i inostranstvu. 1990. godine započinje solo karijeru u okviru koje je izdao šest samostalnih studijskih albuma. Pisao je za Riblju Čorbu, Yu grupu, Bilju Krstić, Kerber, Dejana Cukića, Viktoriju, Zdravka Čolića, Lazu Ristovskog, Tanju Banjanin, Ogija Radivojevića, Vukašina Savića, hor Kolibri i mnogo druge. Radio je muziku za TV serijale “Fazoni i fore”, “Stimofonija”, “Sva ta ravnica”, ”Evropa bre”, “Ulica lipa“, a autor je i muzike za dokumentarni film “ Frejm po frejm” u produkciji Jugoslovenske kinoteke. U pozorištu je potpisao muziku  za “Najbolj nori dan” u režiji Paola Mađelija (N.Gorica), “Ukroćena Goropad” u reziji Milana Karadžića (Boško Buha), “Baš Čelik” u režiji Milana Karadžića (Pinokio) i ”Bunar” u režiji Egona Savina (Teatar Kult). Autor je himne Evropskog prvenstva u rukometu  koje se održalo 2012. u Srbiji. Dobitnik je estradne nagrade Srbije. I – Umetnost vs. šund Da li je pojavom kompjutera došlo do ekspanzije loših muzičara koji su koristili programe i semplove za snimanje svoje ionako minimalističke i prizemne muzike? Pojavom kompjutera došlo je pre svega do ekspanzije produkcije i zasićenja trzišta. Snimanje i objavljivanje muzike, postalo je odavno dostupno svakome. Da li je kompjuter ubio umetnički izraz u muzici i pojavom nabeđenih muzičara doneo šund na muzičko tržište? Kompjuter nije i ne može da ubije umetnički izraz kod autora, ukoliko isti postoji. Naprotiv, njegova adekvatna upotreba u različitim fazama kreiranja i usnimavanja, može samo da pospeši kvalitet, uštedi dragoceno vreme, nerve i sredstva. Sa druge strane ukoliko nema ideje kompjuter je svakako neće izmisliti umesto vas. Na kraju balade govorimo o uređaju koji može da se upotrebljava ili zloupotrebljava. II – Analogno vs. digitalno Da li kao muzičar možeš da čuješ razliku između analognog i digitalnog zvuka i da li misliš da tvoji slušaoci mogu isto da primete, posebno mlađi koji nisu imali prilike da slušaju ploče i trake? Moji počeci u studiju bili su u vreme osmokanlnih magnetofona i analognih mikseta. To je podrazumevalo posebnu logistiku usnimavanja zbog limitiranog broja kanala. U takvim, sa današnje distance primitivnim uslovima, nastali su mnogi snimci neprolazne vrednosti. Akcenat je bio na uvežbanosti benda, performansu, energiji i entuzijazmu. Jednostavno ono što si proižveo u gluvoj sobi bilo je i ono sto ćeš čuti sa trake ili sa vinila. Lično i dalje preferiram analogni snimak pre svega zbog topline i autentičnosti. Sa digitalijama ceo proces je postao jednostavniji. Sve se može popraviti i prepraviti.Sve je tehnički savršenije, ali negde u tom moru izdanja sve je manje prave inspiracije i duše. Ne znam da li neko mlađi uopšte ima predstavu o čemu govorim, ali to mi je potpuno razumljivo. Koje su po tebi prednosti digitalnog zvuka u odnosu na analogni, ukoliko ih i ima, i da li misliš da je digitalan zapis muzike doneo boljitak u toj umetnosti? Kao što rekoh ušteda vremena, nerava i sredstava je dragocena prednost. Dostupnost kompjutera u kućnim uslovima je takođe velika prednost. Mnogi autori muzike ne bi nikada bili u mogućnosti da sebi priušte korišćenje čitavog spektra instrumenata, zvukova i tehničkih pomagala da nije digitalija. Opet ponavljam, svakom autoru koji poseduje ideju i sopstveni umetnički izraz, korišćenje kompjutera je od esencijalne važnosti. III – Snimanje na traku vs. snimanje na kompjuter Da li misliš da se pojavom programa za snimanje muzike smanjila potražnja „dobrih“ muzičara, s obzirom da je tako lako odsvirati i ponoviti ono što se pogreši, i da li misliš da sada svako može da bude  studijski muzičar, bez obzira da li je kvalitetan instrumentalista (počevši od bubnjara svi instrumentalisti polako postaju višak) ili još gore vokal (danas svako može da peva)? Kvalitetan muzičar je poseban i nezamenljiv.Nikada ni mašina niti bilo koji program neće prići blizu magiji živog izvodjenja. Kvalitetan muzičar je pre svega poseban, originalan i neponovljiv. Ko ume da sluša taj će uvek čuti ovo o čemu govorim. U poplavi rijaliti programa ima onoliko pristojnih imitatora i reproduktivaca koji nikada neće biti original. Koliko je moguće napraviti dobar snimak muzike kod kuće na računaru, ukoliko se setimo kakvi su se sve instrumenti, sprave, prostorije pa i sami muzičari nekada koristili za isto? Presudna je ideja. Ukoliko je imate, uz entuzijazam i dobru energiju moguće je u kućnom studiju napraviti odličan snimak.U principu sve osim bubnjeva moze da se svira uživo tako da ovu varijantu rada i sam često upražnjavam, naročito kad radim primenjenu muziku. IV – Sviranje vs. programiranje Da li je elektronska muzika stvarno muzika, da li ona kao takva zapostavlja osnovnu karakteristiku te umetnosti koju upravo donosi svaki instrumentalista po svom osećaju, daru, sluhu pa na kraju i decenijama vežbe, učenja i živog izvođenja? Da, elektronska muzika je tu, ali ja stvarno nisam dobra adresa za bilo kakav komentar. Koliko kompjuter može da zameni čoveka u muzici, da li uopšte „običan“ slušalac može da primeti koji je instrument na snimku uživo odsvira, a koji „otkucan“ na tastaturi računara? Kompjuter može da pomogne muzičaru ali ne i da ga zameni. Da li običan slušalac može da prepozna otkucani ton ja ne znam, ali mi je interesantnije pitanje ”kakve posledice na formiranje pojedinca i njegovog ukusa, ostavljaju tako “odsvirani” tonovi?” V – Nosač zvuka vs. youtube Koliko je internet obezvredio cenu muzike i da li misliš da će autorska prava ikada biti ono što su nekad bila? Pristalica sam da ukoliko nešto vredi mora nešto i da košta. U ovoj konstalaciji gotovo je nemoguće ostvarivati bilo kakva autorska prava Da li je „youtube“ publika isto kao i hiljade ljudi na koncertu, da li oni nose istu težinu sa svojom kritikom posle odslušanih nekoliko minuta tvog rada u odnosu na ljude koji te slušaju par sati na koncertu i osećaju tvoju energiju? “Youtube” publika ne postoji, to je samo zbir pojedinaca. Kad si ispred ekrana ti si pasivan slušalac ili posmatrač. Razmena energije uživo je nešto sasvim drugo, tako da ovde ustvari nema nikakve paralele niti poređenja. VI – Plakati i mediji vs. društvene mreže Da li danas uspešna reklamna kampanja može da se uradi bez plakata i štampanih medija? Zavisi od toga koliko je zahtevan poduhvat. Ukoliko je u pitanju mali nastup u klubu verovatno su dovoljne samo društvene mreže. Ako se međutim radi o koncertu u većoj dvorani, potrebna su sva sredstva oglašavanja i reklame. Da li reklama na društvenim mrežama garantuje tačan odziv one slušalačke publike koja je klikom na Going rekla da će prisustvivati koncertu? Iz mog iskustva definitivno ne. VII – Borba za RnR Da li je bend trenutno aktivan i šta nam novo sprema? Trenutno radim na novom materijalu i čim to privedem kraju počećemo sa probama. Iskreno se nadam da će moje sledeće studijsko izdanje biti realizovano ove kalendarske godine. Predrag Jovanović Računajte na računare  
    Aug 01, 2016 1631
  • 22 Jul 2016
    Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara   KAKO DO STVARANJA KVALITETNE REGIONALNE MUZIČKE SCENE – GRUPA EL KACHON – SRB VS SLO   Već sam pričao Bane Lokner i moja malenkost  imamo neizmernu želju da oživimo regionalnu muzičku scenu na način dostojan R’n’R kao muzičkog pravca, neestradizovanog i dostojansvenog. Taiskreno verujem da će nam u tome pomoći priča članova benda El Kachon koju sačinjavaju muzičari iz Slovenije i Srbije, pa su zato i kompetentni da odgovore na sledeća pitanja i koliko je to moguće objasne razlike u stvarima koje nisu primarne, ali su sastavni deo R’n’R isto koliko i samo muzičko umeće. Kada izvučemo najbolje od svih i to najbolje svuda  primenimo onda je i uspeh neizostavan. Članovi benda El Kachon su bila o razlikama između stvari bez kojih ne možemo zamisliti nastup i uspeh jednog benda, gde kao osnovu uzimamo da bend ima nesporan muzički kvalitet. Pitanja su bila o razlikama između Slovenačkih i Srpskih: 1. Studija 2. Klubova 3. Festivala 4. Medija 5. Menadžmenta. Andrej Barbič – Krt: Želeo bih, da bi svuda bilo više takvih koji bi prvenstveno bili kreativni prostor sa određenom zadimljenom atmosferom za davanje svojih osećanja u besmrtnost, a to znači snimanje pesme. Trenutak kojim se upisuješ u večnost je previše puta sterilan i previše organizovan hehe! Nadam se, da u Srbiji još postoje takvi, u Sloveniji su retki, i oni domaći imaju svoja pravila ponašanja i radni ritam. Želeo bih videti više klubova u obe države sa tačno određenim žanrovskim pravcem, gde mogu da se predstave bendovi, a i oni sa ličnim ispovestima i da nije svuda najbitnije da je žurka i da se računa količina prodanog pića. Ali to je već kultura posećivanja događaja, možda je u Srbiji više entuzijazma na tom području, mada verujem da to gaje starije generacije, mlađi bi samo žurku. Imam isto mišljenje kao o klubovima. Što se tiče veličine i količine, samo ako spomenem Beer Fest i novosadski Exit mislim da Srbija caruje na tom području. Mada je i kod nas lepa istorijska zbirka festivala, na žalost već pokojni Rock Otočec, Schengenfest u Vinici, pa žanrovski Metal Camp sada Metal Days i takođe pokojni Soča Riversplash. Imam osećaj, da sa godinama u Sloveniji festivali gube na vrednosti. Takođe se generacije smenjuju, zato je u slučaju žanrovske muzike dobro, jer dovuče veliki broj posetioca iz inostranstva (metalci su vrlo verna publika). U Sloveniji sam opazio previše raštrkanosti i nestručnog obaveštavanja, naravno ima izuzetaka. Žanr Rock muzike nije toliko prisutan u medijima jer se većina sve više bavi žutom štampom. Zbog procene umetnika, da time izgube na vrednosti i verodostojnosti, sami izbegavaju te medije, bolje neshvaćeni umetnik nego poznati autor na pikniku sa turbo-folk pevačicom koja ima istu izdavačku kuću. I kod nas je previše komercijalnih radio stanica i premalo pravih muzičkih urednika, ustvari ih niko ne poštuje. Stručnjake na svom području izguruju instant radijski voditelji, koji su duhoviti kao preparirani vepar na banketu, nisu društveno kritični i ne daju nikakve analize i dublje poglede na muziku i društvo, već su populistični idioti, koji imaju predobru platu za prelaki posao. U stilu – ne mogu oni mene toliko malo da plate, koliko ja mogu ništa da ne radim. Možda novac tu nije najbitniji faktor, već činjenica da ljudi na tim radio stanicama vole da su bitni. A svi zvuče isto. Malo sam odlutao. Imamo još par vrdnih pohvale muzičkih kritičara, urednika i par časopisa, ipak premalo. Rad benda kao što smo mi daje drugačiju sliku na terenu i nije ni malo sjajna. Smem da tvrdim da je u Srbiji slična situacija, mada ne planiramo da se povučemo, zar ne? Nemam iskustva da bih dao mišljenje. Mileta Grujić – Miša: Kreativniji u Sloveniji, napredniji u razmišljanju, nisu imali turbo oboljenja kao studiji u Srbiji. Generalno. Što ne znači da u Srbiji nema dobrih studija, mada danas studio čini čovek. Ili človek, meni je svejedno. Srazmerno veličini dve države, u Sloveniji ih ima više, meni su zanimljiviji jer sam tek nešto više od godinu dana u Sloveniji. Koliko mogu da primetim, Srbija ima mnogo veće i jače festivale, ali se Slovenija može pohvaliti manjim i interesantnijim, alternativnijim. Ko se u Sloveniji žali na medije, neka dođe malo u Srbiju da vidi. U Srbiji jedino stvar spašavaju pojedinci koji imaju dostup etru, pa se bore protiv vetrenjača (kojih ima u Banatu i Bačkoj) Ne znam za Peđu (komentar na Žiginu parolu),  ali mnoge znam u Srbiji i bolje da ih ne znam, u Sloveniji ih na sreću ne poznajem, osim što sam upoznao Šekija iz pesme ZPušenja, koji je… Žiga Dobravc – Žika: Studiji za snimanje u Srbiji su cenovno mnogo dostupniji. Studiji za vežbanje su takođe jeftiniji i ima ih daleko više nego u Sloveniji. U Srbiji je daleko više klubova, u celoj Sloveniji ih je od 15-20 koji još uvek rade. Klubska scena je u Sloveniji umrla, zbog službi obezbeđenja i SAZAS-a (u Srbiji SOKOJ) koji naplaćuju ogromne izdatke. Možda je u Srbiji scena još živa. Posete koncerata su bolje i publika je više zainteresovana za R’n’R. Srbija je veća, posledično je i više festivala. Scena na festivalima je slična, manje poznati bendovi sviraju u lošim terminima i simbolično su plaćeni u obe države. mediji su manje vište jednaki. Veze, poznanstva i pare, pa može i tvoja pesma da se pusti. Stas je više puta bitniji nego glas. (guzice i sise, samo da ne vise) Srpski menadžment funkcijoniše bolje i jeftinije. Neka živi Peđa! Tomi Perinčič: Pretpostavljam da nema razlike, verovatno su određeni studiji u Sbiji jeftiniji nego u Sloveniji. Prvi utisak je da u Srbiji ima mnogo više klubova u kojima se svira R’n’R. Mislim da nema nikakve razlike, imaju iste prepreke i probleme. No comment. No comment. Primož Malenšek – PimpS: No comment. Slična situacija, čini mi se da je PR u manjim klubovima u Srbiji bolji nego u Sloveniji. Šteta da je zakon zabrane pušenja u Sloveniji. Slično u obe države. U Srbiji, čini mi se, organizatori prave manju razliku između stranih i domaćih muzičara. No comment. No comment. Dejan Sondža: Nisam imao priliku da snimam u studiju u Srbiji od 1998.g tako da ne znam kakva je trenutna situacija. Za Sloveniju mogu da kažem da se veoma trude i u većini slučajeva uspevaju da održe korak sa vremenom. Poslednji snimci koje sam čuo i uporedio sa srpskim su produkcijski daleko bolji i moderniji. Prednost klubova po Srbiji je da su pića jeftinija, cene karata prilagođene tržištu i dozvoljeno je pušenje u zatvorenom prostoru. U slovenačkim klubovima je u većini slučajeva odlična oprema, bend dobije pored honorara hranu i piće i svirke počinju i završavaju u pristojnije sate, do ponoći ili sat kasnije. Sa festivalima je izjednačena situacija. Glavni bend (Headliner) dobije sve počasti. Ostali bendovi ili nisu plaćeni ili je to mizerno i sa velikim kašnjenjem, ne dobiju zasluženu reklamu niti jedan ljudski odnos i poštovanje. Ponašaju se prema bendu kao da su došli da smetaju, a ne da su pozvani da sviraju. Tu su dostigli EU standard hehe! Sa medijima nismo imali dosta posla, ali u zadnje vreme je u Sloveniji na snazi zakon sa kvotama. Što znači da moraju da puštaju više muzike na slovenačkom jeziku, situacija je poprilično jadna. Ako bend nije već stekao neku slavu, nema ni priliku da se pojavi u javnosti i da dobije medijsku podršku. Sve ide preko veza i vezica i na štetu benda. Nije važan kvalitet već koga poznaješ. U Srbiji nije dobro, ali je mnogo jednostavnije, zna se tačna cena puštanja spota na TV ili radiju. U pokušaju da pronađem osobu za P.R. ili agenciju, naišao sam na veliki problem. Prva stvar je da ljudi sa kojima sam pregovarao ne znaju svoj posao, imaju duplo manje kontakta od mene i treće je da su tražili previše para, a to nisu mogli da opravdaju delima. Situaciju u Srbiji ne poznajem, par iskustava od pre par godina imam jako negativnih. Mada zadnja saradnja sa Predragom Jovanovićem vraća nadu u organizacijske i poslovne sposobnosti na teritoriji Srbije. Ili je izolovan primer? Tina Gerbec Radaković: Za sada sam snimala samo u Sloveniji, ali smo imali dosta puta probe sa El Brew u Srbiji u par različitih studija. Mada je verovatno da to nisu studiji u kojima se i snima. Razlika je predpodstavljam jedino u ceni. U Sloveniji je sve dosta skuplje. Pa eto, koliko smo svirali po Srbiji…na par mesta. U Srbiji još uvek ljude interesuje rokenrol. Ovde bi svi nešto novo, nešto drugačije i to se menja svaki mesec dana, mada teško je praviti poređenje kad je naša zemlja velika kao vaš glavni grad. Mislim da je trenutno takva situacija da su svi festivali isti, gledano sa strane benda. Možda su na severu malo bolje organizovani, ali isto je sranje ako nisi hedlajner. Podrazumeva se da bend ne bude ispoštovan od strane organizatora, da se kasni sa tonskim probama i da na kraju verovatno bend nastupa bez tonske. Ne postoji primerno mesto da se bend pripremi za nastup, organizatori otaljavaju posao i na kraju je još dugo čekanje na honorar uz mnogo muke. Razlika je da ih naravno ima više u Srbiji nego u našem malom selu. Za sada smo više interesovanja imali u Srbiji nego kod nas. Videćemo gde to sve vodi, ali važi pravilo ako sam ne uradiš, džaba ti menadžer. Jedino nam ostaje da se sami borimo i trudimo svim snagama.   Predrag Jovanović
    1695 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara   KAKO DO STVARANJA KVALITETNE REGIONALNE MUZIČKE SCENE – GRUPA EL KACHON – SRB VS SLO   Već sam pričao Bane Lokner i moja malenkost  imamo neizmernu želju da oživimo regionalnu muzičku scenu na način dostojan R’n’R kao muzičkog pravca, neestradizovanog i dostojansvenog. Taiskreno verujem da će nam u tome pomoći priča članova benda El Kachon koju sačinjavaju muzičari iz Slovenije i Srbije, pa su zato i kompetentni da odgovore na sledeća pitanja i koliko je to moguće objasne razlike u stvarima koje nisu primarne, ali su sastavni deo R’n’R isto koliko i samo muzičko umeće. Kada izvučemo najbolje od svih i to najbolje svuda  primenimo onda je i uspeh neizostavan. Članovi benda El Kachon su bila o razlikama između stvari bez kojih ne možemo zamisliti nastup i uspeh jednog benda, gde kao osnovu uzimamo da bend ima nesporan muzički kvalitet. Pitanja su bila o razlikama između Slovenačkih i Srpskih: 1. Studija 2. Klubova 3. Festivala 4. Medija 5. Menadžmenta. Andrej Barbič – Krt: Želeo bih, da bi svuda bilo više takvih koji bi prvenstveno bili kreativni prostor sa određenom zadimljenom atmosferom za davanje svojih osećanja u besmrtnost, a to znači snimanje pesme. Trenutak kojim se upisuješ u večnost je previše puta sterilan i previše organizovan hehe! Nadam se, da u Srbiji još postoje takvi, u Sloveniji su retki, i oni domaći imaju svoja pravila ponašanja i radni ritam. Želeo bih videti više klubova u obe države sa tačno određenim žanrovskim pravcem, gde mogu da se predstave bendovi, a i oni sa ličnim ispovestima i da nije svuda najbitnije da je žurka i da se računa količina prodanog pića. Ali to je već kultura posećivanja događaja, možda je u Srbiji više entuzijazma na tom području, mada verujem da to gaje starije generacije, mlađi bi samo žurku. Imam isto mišljenje kao o klubovima. Što se tiče veličine i količine, samo ako spomenem Beer Fest i novosadski Exit mislim da Srbija caruje na tom području. Mada je i kod nas lepa istorijska zbirka festivala, na žalost već pokojni Rock Otočec, Schengenfest u Vinici, pa žanrovski Metal Camp sada Metal Days i takođe pokojni Soča Riversplash. Imam osećaj, da sa godinama u Sloveniji festivali gube na vrednosti. Takođe se generacije smenjuju, zato je u slučaju žanrovske muzike dobro, jer dovuče veliki broj posetioca iz inostranstva (metalci su vrlo verna publika). U Sloveniji sam opazio previše raštrkanosti i nestručnog obaveštavanja, naravno ima izuzetaka. Žanr Rock muzike nije toliko prisutan u medijima jer se većina sve više bavi žutom štampom. Zbog procene umetnika, da time izgube na vrednosti i verodostojnosti, sami izbegavaju te medije, bolje neshvaćeni umetnik nego poznati autor na pikniku sa turbo-folk pevačicom koja ima istu izdavačku kuću. I kod nas je previše komercijalnih radio stanica i premalo pravih muzičkih urednika, ustvari ih niko ne poštuje. Stručnjake na svom području izguruju instant radijski voditelji, koji su duhoviti kao preparirani vepar na banketu, nisu društveno kritični i ne daju nikakve analize i dublje poglede na muziku i društvo, već su populistični idioti, koji imaju predobru platu za prelaki posao. U stilu – ne mogu oni mene toliko malo da plate, koliko ja mogu ništa da ne radim. Možda novac tu nije najbitniji faktor, već činjenica da ljudi na tim radio stanicama vole da su bitni. A svi zvuče isto. Malo sam odlutao. Imamo još par vrdnih pohvale muzičkih kritičara, urednika i par časopisa, ipak premalo. Rad benda kao što smo mi daje drugačiju sliku na terenu i nije ni malo sjajna. Smem da tvrdim da je u Srbiji slična situacija, mada ne planiramo da se povučemo, zar ne? Nemam iskustva da bih dao mišljenje. Mileta Grujić – Miša: Kreativniji u Sloveniji, napredniji u razmišljanju, nisu imali turbo oboljenja kao studiji u Srbiji. Generalno. Što ne znači da u Srbiji nema dobrih studija, mada danas studio čini čovek. Ili človek, meni je svejedno. Srazmerno veličini dve države, u Sloveniji ih ima više, meni su zanimljiviji jer sam tek nešto više od godinu dana u Sloveniji. Koliko mogu da primetim, Srbija ima mnogo veće i jače festivale, ali se Slovenija može pohvaliti manjim i interesantnijim, alternativnijim. Ko se u Sloveniji žali na medije, neka dođe malo u Srbiju da vidi. U Srbiji jedino stvar spašavaju pojedinci koji imaju dostup etru, pa se bore protiv vetrenjača (kojih ima u Banatu i Bačkoj) Ne znam za Peđu (komentar na Žiginu parolu),  ali mnoge znam u Srbiji i bolje da ih ne znam, u Sloveniji ih na sreću ne poznajem, osim što sam upoznao Šekija iz pesme ZPušenja, koji je… Žiga Dobravc – Žika: Studiji za snimanje u Srbiji su cenovno mnogo dostupniji. Studiji za vežbanje su takođe jeftiniji i ima ih daleko više nego u Sloveniji. U Srbiji je daleko više klubova, u celoj Sloveniji ih je od 15-20 koji još uvek rade. Klubska scena je u Sloveniji umrla, zbog službi obezbeđenja i SAZAS-a (u Srbiji SOKOJ) koji naplaćuju ogromne izdatke. Možda je u Srbiji scena još živa. Posete koncerata su bolje i publika je više zainteresovana za R’n’R. Srbija je veća, posledično je i više festivala. Scena na festivalima je slična, manje poznati bendovi sviraju u lošim terminima i simbolično su plaćeni u obe države. mediji su manje vište jednaki. Veze, poznanstva i pare, pa može i tvoja pesma da se pusti. Stas je više puta bitniji nego glas. (guzice i sise, samo da ne vise) Srpski menadžment funkcijoniše bolje i jeftinije. Neka živi Peđa! Tomi Perinčič: Pretpostavljam da nema razlike, verovatno su određeni studiji u Sbiji jeftiniji nego u Sloveniji. Prvi utisak je da u Srbiji ima mnogo više klubova u kojima se svira R’n’R. Mislim da nema nikakve razlike, imaju iste prepreke i probleme. No comment. No comment. Primož Malenšek – PimpS: No comment. Slična situacija, čini mi se da je PR u manjim klubovima u Srbiji bolji nego u Sloveniji. Šteta da je zakon zabrane pušenja u Sloveniji. Slično u obe države. U Srbiji, čini mi se, organizatori prave manju razliku između stranih i domaćih muzičara. No comment. No comment. Dejan Sondža: Nisam imao priliku da snimam u studiju u Srbiji od 1998.g tako da ne znam kakva je trenutna situacija. Za Sloveniju mogu da kažem da se veoma trude i u većini slučajeva uspevaju da održe korak sa vremenom. Poslednji snimci koje sam čuo i uporedio sa srpskim su produkcijski daleko bolji i moderniji. Prednost klubova po Srbiji je da su pića jeftinija, cene karata prilagođene tržištu i dozvoljeno je pušenje u zatvorenom prostoru. U slovenačkim klubovima je u većini slučajeva odlična oprema, bend dobije pored honorara hranu i piće i svirke počinju i završavaju u pristojnije sate, do ponoći ili sat kasnije. Sa festivalima je izjednačena situacija. Glavni bend (Headliner) dobije sve počasti. Ostali bendovi ili nisu plaćeni ili je to mizerno i sa velikim kašnjenjem, ne dobiju zasluženu reklamu niti jedan ljudski odnos i poštovanje. Ponašaju se prema bendu kao da su došli da smetaju, a ne da su pozvani da sviraju. Tu su dostigli EU standard hehe! Sa medijima nismo imali dosta posla, ali u zadnje vreme je u Sloveniji na snazi zakon sa kvotama. Što znači da moraju da puštaju više muzike na slovenačkom jeziku, situacija je poprilično jadna. Ako bend nije već stekao neku slavu, nema ni priliku da se pojavi u javnosti i da dobije medijsku podršku. Sve ide preko veza i vezica i na štetu benda. Nije važan kvalitet već koga poznaješ. U Srbiji nije dobro, ali je mnogo jednostavnije, zna se tačna cena puštanja spota na TV ili radiju. U pokušaju da pronađem osobu za P.R. ili agenciju, naišao sam na veliki problem. Prva stvar je da ljudi sa kojima sam pregovarao ne znaju svoj posao, imaju duplo manje kontakta od mene i treće je da su tražili previše para, a to nisu mogli da opravdaju delima. Situaciju u Srbiji ne poznajem, par iskustava od pre par godina imam jako negativnih. Mada zadnja saradnja sa Predragom Jovanovićem vraća nadu u organizacijske i poslovne sposobnosti na teritoriji Srbije. Ili je izolovan primer? Tina Gerbec Radaković: Za sada sam snimala samo u Sloveniji, ali smo imali dosta puta probe sa El Brew u Srbiji u par različitih studija. Mada je verovatno da to nisu studiji u kojima se i snima. Razlika je predpodstavljam jedino u ceni. U Sloveniji je sve dosta skuplje. Pa eto, koliko smo svirali po Srbiji…na par mesta. U Srbiji još uvek ljude interesuje rokenrol. Ovde bi svi nešto novo, nešto drugačije i to se menja svaki mesec dana, mada teško je praviti poređenje kad je naša zemlja velika kao vaš glavni grad. Mislim da je trenutno takva situacija da su svi festivali isti, gledano sa strane benda. Možda su na severu malo bolje organizovani, ali isto je sranje ako nisi hedlajner. Podrazumeva se da bend ne bude ispoštovan od strane organizatora, da se kasni sa tonskim probama i da na kraju verovatno bend nastupa bez tonske. Ne postoji primerno mesto da se bend pripremi za nastup, organizatori otaljavaju posao i na kraju je još dugo čekanje na honorar uz mnogo muke. Razlika je da ih naravno ima više u Srbiji nego u našem malom selu. Za sada smo više interesovanja imali u Srbiji nego kod nas. Videćemo gde to sve vodi, ali važi pravilo ako sam ne uradiš, džaba ti menadžer. Jedino nam ostaje da se sami borimo i trudimo svim snagama.   Predrag Jovanović
    Jul 22, 2016 1695
  • 06 Jul 2016
    Smej se grohotom, čak i kada se osećaš previše bolesno, istrošeno ili umorno. Smeškaj se, čak i kad pokušavaš da ne zaplačeš a suze ti zamagljuju pogled. Pevaj, čak i kad ljudi zure u tebe i govore ti da su tvoje reči smeće. Veruj, čak i kad te srce preklinje da to ne radiš. Budi okretan, čak i kad ne razaznaješ šta ti je pred očima. Pokušaj, čak i kad te gledaju s podsmehom. Ljubi, čak i kad drugi gledaju. Spavaj, čak i kad se bojiš onoga što snovi donose. Trči, čak i kad osećaš da ne možeš više ni korak napraviti. I uvek pamti, čak i kad ti sećanja razdiru srce. Jer je upravo bol svih tvojih iskustava ono što te čini takvom osobom. A bez tvog iskustva – ti si samo obična prazna hartija, prazna poruka, nedovršena pesma. Ono što te čini odvažnim je tvoja spremnost da proživiš kroz svoj užasan život i da sledećeg dana hodaš visoko dignute glave. Stoga ne živi život u strahu. Snažniji si sada, nakon što su se desile sve loše stvari u tvom životu, nego što si bio pre nego što su počele.          
    1354 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Smej se grohotom, čak i kada se osećaš previše bolesno, istrošeno ili umorno. Smeškaj se, čak i kad pokušavaš da ne zaplačeš a suze ti zamagljuju pogled. Pevaj, čak i kad ljudi zure u tebe i govore ti da su tvoje reči smeće. Veruj, čak i kad te srce preklinje da to ne radiš. Budi okretan, čak i kad ne razaznaješ šta ti je pred očima. Pokušaj, čak i kad te gledaju s podsmehom. Ljubi, čak i kad drugi gledaju. Spavaj, čak i kad se bojiš onoga što snovi donose. Trči, čak i kad osećaš da ne možeš više ni korak napraviti. I uvek pamti, čak i kad ti sećanja razdiru srce. Jer je upravo bol svih tvojih iskustava ono što te čini takvom osobom. A bez tvog iskustva – ti si samo obična prazna hartija, prazna poruka, nedovršena pesma. Ono što te čini odvažnim je tvoja spremnost da proživiš kroz svoj užasan život i da sledećeg dana hodaš visoko dignute glave. Stoga ne živi život u strahu. Snažniji si sada, nakon što su se desile sve loše stvari u tvom životu, nego što si bio pre nego što su počele.          
    Jul 06, 2016 1354
  • 15 Jun 2016
      1. Internet danas predstavlja svetsku računarsku mrežu ili mrežu svih mreža koje slobodno razmenjuju informacije. Pre svega pojam internet znači mreža unutar mreža odnosno globalna mreža. Broj računara na internetu se trenutno procenjuje na oko 150 milijardi. 2. ISTORIJAT  Već od prvih dana pa sve do danas,internet je proslavio mnogo “rodjendana“,ali koji je pravi teško će se složiti I najbolji poznavaoci istorije informatike. Neki tvrde kako je to bilo 1960- tih godina prošlog veka kada je internet stvorila američka vojska usled pretnje atomskog rata.Cilj im je bio da stvore vezu izmedju računara koja bi bila stabilna u ratovima. 3. Sa druge strane,1961. godine Leonard Klajnrok na univerzitetu MIT prvi put je objavio rad o paketnom prenosu (packet switching tehnology) što u stvari označava protokol u kojem se poruka razdvaja na pakete pre nego što se pošalju. Svaki paket se zatim prenosi različitim putevima do destinacije. 1969. godine ministrastvo odbrane SAD-a odabralo je ARPANET(Advanced Research Project Agency network) za istraživanje I razvoj komunikacije I komandne mreže koja će preživeti nuklearni napad. 4. Sedamdesete godine donele su nekoliko veoma otkrića koja su obeležila razvoj interneta kakvog danas znamo,a potom se dogodilo I odvajanje ARPANET-a iz vojnog ekspreimenta u javni istraživački projekat. Nešto kasnije,američki I svetski fakulteti (visoke škole) shvataju značaj interneta I stvaraju svoje akademske mreže. 5. Verovatno najvažniji trenutak bio je 1983. godine prelazak sa NCP (Network Control Protocol) naTCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) što je u stvari značilo prelazak na tehnologiju koja se i danas koristi. 6. Količina informacija koju danas serveri poseduju je ogromna I teško je proceniti I prikazati realno kolika je ona zaista. Za razliku od prvobitne upotrebe interneta I ograničenosti pristupa, danas se na njemu može naći sve što je ljudima potrebno počev od Wikipedie, preko društvenih mreža I mnogih drugih sajtova. Osim ovih vrsta sajtova,vremenom se razvila mogućnost elektronske pošte ili poznatije email-ova. 7. FAZE U RAZVOJU INTERNETA Potreba vojske SAD-a da omogući komunikaciju izmedju različitih istraživačkih centara dovela je do umrežavanja računara I stvorena je prva mreža u kojoj se vršila komunikacija za vojne potrebe. Uključivanjem univerziteta I naučnih radnika, ta inicijalna mreža je proširena I dobila je polujavne oblike delovanja. Donošenje zakona u SAD-a 1991. kojim se u mrežu uključuju sve istraživačke institucije I sve škole. Mreža je postala dostupna svima I uvođenje Word Wide Web-a i elektronskog poslovanja.  
    1619 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
      1. Internet danas predstavlja svetsku računarsku mrežu ili mrežu svih mreža koje slobodno razmenjuju informacije. Pre svega pojam internet znači mreža unutar mreža odnosno globalna mreža. Broj računara na internetu se trenutno procenjuje na oko 150 milijardi. 2. ISTORIJAT  Već od prvih dana pa sve do danas,internet je proslavio mnogo “rodjendana“,ali koji je pravi teško će se složiti I najbolji poznavaoci istorije informatike. Neki tvrde kako je to bilo 1960- tih godina prošlog veka kada je internet stvorila američka vojska usled pretnje atomskog rata.Cilj im je bio da stvore vezu izmedju računara koja bi bila stabilna u ratovima. 3. Sa druge strane,1961. godine Leonard Klajnrok na univerzitetu MIT prvi put je objavio rad o paketnom prenosu (packet switching tehnology) što u stvari označava protokol u kojem se poruka razdvaja na pakete pre nego što se pošalju. Svaki paket se zatim prenosi različitim putevima do destinacije. 1969. godine ministrastvo odbrane SAD-a odabralo je ARPANET(Advanced Research Project Agency network) za istraživanje I razvoj komunikacije I komandne mreže koja će preživeti nuklearni napad. 4. Sedamdesete godine donele su nekoliko veoma otkrića koja su obeležila razvoj interneta kakvog danas znamo,a potom se dogodilo I odvajanje ARPANET-a iz vojnog ekspreimenta u javni istraživački projekat. Nešto kasnije,američki I svetski fakulteti (visoke škole) shvataju značaj interneta I stvaraju svoje akademske mreže. 5. Verovatno najvažniji trenutak bio je 1983. godine prelazak sa NCP (Network Control Protocol) naTCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) što je u stvari značilo prelazak na tehnologiju koja se i danas koristi. 6. Količina informacija koju danas serveri poseduju je ogromna I teško je proceniti I prikazati realno kolika je ona zaista. Za razliku od prvobitne upotrebe interneta I ograničenosti pristupa, danas se na njemu može naći sve što je ljudima potrebno počev od Wikipedie, preko društvenih mreža I mnogih drugih sajtova. Osim ovih vrsta sajtova,vremenom se razvila mogućnost elektronske pošte ili poznatije email-ova. 7. FAZE U RAZVOJU INTERNETA Potreba vojske SAD-a da omogući komunikaciju izmedju različitih istraživačkih centara dovela je do umrežavanja računara I stvorena je prva mreža u kojoj se vršila komunikacija za vojne potrebe. Uključivanjem univerziteta I naučnih radnika, ta inicijalna mreža je proširena I dobila je polujavne oblike delovanja. Donošenje zakona u SAD-a 1991. kojim se u mrežu uključuju sve istraživačke institucije I sve škole. Mreža je postala dostupna svima I uvođenje Word Wide Web-a i elektronskog poslovanja.  
    Jun 15, 2016 1619
  • 06 Jun 2016
    Društvena mreža (takođe i socijalna mreža) je društvena struktura sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „čvorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interes, finansijska razmena, nedopadanje, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultujuća struktura često može da bude veoma kompleksna.   Analiza društvene mreže posmatra društvene odnose u terminima „čvorova“ i „veza“. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veze su njihovi međusobni odnosi. Može da bude više različitih veza između čvorova. Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenimproblemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova koji se proučavaju. Mreža može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a linije veze. Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Orkut, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.   Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. Veka. Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu. Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp… Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts).  
    1548 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Društvena mreža (takođe i socijalna mreža) je društvena struktura sastavljena od pojedinaca (ili organizacija) koji se nazivaju „čvorovi“, a koji su povezani jednim ili više specifičnih tipova međuzavisnosti, kao što su vrednosti, vizije, ideje, finansijski interesi, prijateljstvo, srodstvo, zajednički interes, finansijska razmena, nedopadanje, seksualni odnosi, ili odnosi poverenja, znanja ili prestiža. Rezultujuća struktura često može da bude veoma kompleksna.   Analiza društvene mreže posmatra društvene odnose u terminima „čvorova“ i „veza“. Čvorovi su individualni akteri unutar mreže, a veze su njihovi međusobni odnosi. Može da bude više različitih veza između čvorova. Društvene mreže se mogu osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenimproblemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju sa pojavom novih tehnologija, posebno Interneta. Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funkcionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će organizacije funkcionisati, i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva. U svojoj najjednostavnijoj formi društvena mreža je mapa svih relevantnih veza između čvorova koji se proučavaju. Mreža može da iskoristi i za određivanje društvenog kapitala individualnih aktera. Ovi koncepti se često prikazuju u vidu dijagrama društvene mreže gde su čvorovi tačke a linije veze. Društvene mreže ne treba mešati sa servisima za društvene mreže kao što su MySpace, Orkut, Facebook, Ning itd. ili sa virtuelnim zajednicama. Servis za društvenu mrežu je vrsta onlajn servisa, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili veb-sajta. Kao što mu samo ime kaže, to je mesto gde se ljudi iz različitih krajeva sveta povezuju međusobno, sklapavši nova poznanstva, ili pak da bi ostali u kontaktu sa poznanicima. Danas, u svetu postoji na stotinu ovih servisa.   Prvi oblici servisa za društvenu mrežu se javljaju 90-ih godina 20. Veka. Prve mreže koje se javljaju na WWW-u su bile poput soba za ćaskanje, gde je više korisnika moglo ćaskati međusobno. Na nekima je bio dozvoljen pristup samo preko registracije, dok kod drugih, potrebno je samo imati nadimak (engl. Nickname). U takvim sobama, obično postoji lista sa strane, gde jedan korisnik može videti sve druge aktivne u tom trenutku. Na donjem delu ekrana, se nalazi mesto na kom korisnik kuca ono što želi da kaže. Obično se pored nalazi lista sa smajlovima, koje korisnik takođe unosi preko prostora za kucanje. Jedan od primeraka za ovakvu vrstu društvenog servisa je mIRC, koji je stekao veliku popularnost, upravo zbog svoje jednostavnosti, tj. lakom pristupu svih podataka. Ipak, najveći značaj je stekao E-mail, koji je i dan danas jedan od najupotrebljivijih servisa za društvenu mrežu. Osim standarnog načina četovanja, korisnici mogu komunicirati preko videa, što uveliko olakšava komunikaciju. Takav tip komunikacije se može vršiti između dva ili više korisnika. Ipak, za ovakav vid komunikacije je potrebno obezbediti neke komponente ili uređaje, kao što je u ovom slučaju Veb kamera. Jedni od najpopularnijih modernih sistema za komunikaciju danas su Fejsbuk, Tviter, Jutub, Majspejs, Skajp… Ušavši u 21. vek, servisi za društvenu mrežu se usložavaju, davajući veći pristup podacima korisniku. Stvaraju se sajtovi, koji će polako zameniti stare vidove komunikacije, preko soba za ćaskanje, a posle čak i i imejlove. Ovakve mreže, pored prvobitne uloge u komunikaciji, imaju najpre i ulogu marketinga, promovišući druge veb-sajtove i niz različitih usluga. Sami sistemi za komunikaciju se dosta menjaju. Naime, korisnici ne mogu komunicicirati sa svim članovima koji se nalaze na mreži, već mogu isključivo sa kontaktima (engl. Contacts).  
    Jun 06, 2016 1548
  • 02 Jun 2016
    Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara   Da li ste nevladina organizacija? Radite sa mladima, posvećeni ste obrazovanju ili društvenim promenama? Microsoft već dve godine sprovpdi program donacija Microsoft Office 365 paketa nevladinom sektoru Primena inovativnih Cloud tehnologija povećava produktivnost i saradnju neprofitnih organizacija Kompanija Microsoft još pre dve godine objavila je globalnu dostupnost Office 365 paketa za neprofitna udruženja, kao i kvalifikovane nevladine organizacije (NVO) u okviru svog programa za donaciju softvera. Ovaj program donacija je dotupan u stotinak zemalja širom sveta. Microsoft Office 365 za neprofitne i nevladine organizacije omogućava brži i jednostavniji rad ovih udruženja pružajući im pristup najsavremenijim servisima, skrojenim upravo po njihovim potrebama koje uključuju: Mogućnost pristupa informacijama sa bilo koje lokacije: Office 365 za neprofitne organizacije omogućava pristup dokumentima nezavisno od lokacije zahvaljujući Office aplikacijama prilagođenim za računar, smart telefon ili tablet uređaj. Jednostavnu saradnju: Neprofitnim organizacijama je omogućeno da lako rade zajedno unutar organizacije, koristeći Office aplikacije putem elektronske pošte, zajedničkog kalendara, kao i međusobnog korišćenja dokumenata i video konferencije. Jednostavnu IT primenu: Office 365 za neprofitne organizacije pruža administratorima mogućnost jednostavnog pristupa kontroli i prilikom instalacije programa Office 365 , ne zahteva deinstalaciju prethodnih verzija ovog programa. Pouzdanost i savremenost: Office 365 za Neprofitne organizacije omogućava organizacijama da troše manje vremena na IT održavanje, obezbeđujući pristup najsvežijim tehnologijama koje su jednostavne I lake za upotrebu. I Office 365 za Neprofitne organizacije je finansijski podržan od strane vodećih bezbednosnih faktora u industriji I ima 99.9 % garanciju na savremenost. Kako su rekli u Microsoftu, ova kompanija neprofitnim i nevladinim organizacijama donira pristup najboljim Microsoft alatima baziranim na Cloud tehnologiji koji podstiču produktivnost i saradnju. Na taj način, zahvaljujući ovim rešenjima, omogućena je optimalna organizacija i potrošnja resursa, što zauzvrat omogućava više vremena za borbu usmerenu ka boljem obrazovanju, održivom razvoju životne sredine, povećavanju pismenosti, kao i iskorenjivanju bolesti. Iako neprofitne organizacije posluju na isti način kao i ostala udruženja i kompanije, one se često suočavaju sa manjkom sredstava za uvođenje novih tehnologija. Na taj način, donacija Office 365 paketa im pruža mogućnost da budu efektivniji i efikasniji u poslu koji obavljaju.  Kako je rekla Tanja Tatomirović, zadužena za komunikaciju u Microsoftu Srbija, Crna Gora, Kipar i Malta, ova kompanija doniranjem softvera imam za cilj da pomogne društveno angažovane neprofitne organizacije u Srbiji, kao i širom sveta, da ostvare svoju misiju, tako što ćemo im Microsoft obezbediti pristup najnovijoj tehnologiji, znanjima i drugim resursima koji im mogu biti od pomoći. Program donacija Office 365 paketa nastavlja tridesetogodišnju tradiciju kompanije Microsoft u pomaganju nevladinom sektoru. Sve neprofitne i nevladine organizacije zainteresovane da se uključe u programu donacije Microsoft Office 365 paketa mogu proveriti mogućnost učešća na sajtu: www.microsoft.com/office365nonprofits. Sve informacije vezane za migraciju resursa se mogu pronaći ovde: http://fasttrack.office.com. Domaće nevladine organizacije mogu na http://www.microsoft.com/ngo naći više informacija o realizaciji programa softverskih donacija i, ukoliko ispunjavaju uslove, prijaviti se za njih. U istraživanju koje je sprovela nevladina organizacija TechSoup Global, partner Microsofta na globalnom nivou, neprofitna udruženja su istakla da su četiri najveće prednosti poslovanja u oblaku lakša IT administracija (79%), ušteda novca (62%), poboljšana saradnja (61%), kao i sigurnost podataka (54%). S obzirom na sve veće izazove sa kojima se susreću neprofitne organizacije širom sveta, potrebno je omogućiti da ova udruženja u potpunosti iskoriste sve prednosti naprednih Cloud tehnologija koje omogućavaju sprovođenje bitnih društvenih promena i napretka u svetu. Uskoro više i o Microsoft Youth Spark program koji podržava razvoj resursa kod mladih i osnažuje ih da postignu više uz pomoć informacionih tehnologija:http://www.microsoft.com/about/corporatecitizenship/en-us/youthspark/
    3443 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Sa velikim poštovanjem i uvažavanjem predstavljamo našeg gosta g.Predraga Jovanovića sa sajta Druga Strana Računara   Da li ste nevladina organizacija? Radite sa mladima, posvećeni ste obrazovanju ili društvenim promenama? Microsoft već dve godine sprovpdi program donacija Microsoft Office 365 paketa nevladinom sektoru Primena inovativnih Cloud tehnologija povećava produktivnost i saradnju neprofitnih organizacija Kompanija Microsoft još pre dve godine objavila je globalnu dostupnost Office 365 paketa za neprofitna udruženja, kao i kvalifikovane nevladine organizacije (NVO) u okviru svog programa za donaciju softvera. Ovaj program donacija je dotupan u stotinak zemalja širom sveta. Microsoft Office 365 za neprofitne i nevladine organizacije omogućava brži i jednostavniji rad ovih udruženja pružajući im pristup najsavremenijim servisima, skrojenim upravo po njihovim potrebama koje uključuju: Mogućnost pristupa informacijama sa bilo koje lokacije: Office 365 za neprofitne organizacije omogućava pristup dokumentima nezavisno od lokacije zahvaljujući Office aplikacijama prilagođenim za računar, smart telefon ili tablet uređaj. Jednostavnu saradnju: Neprofitnim organizacijama je omogućeno da lako rade zajedno unutar organizacije, koristeći Office aplikacije putem elektronske pošte, zajedničkog kalendara, kao i međusobnog korišćenja dokumenata i video konferencije. Jednostavnu IT primenu: Office 365 za neprofitne organizacije pruža administratorima mogućnost jednostavnog pristupa kontroli i prilikom instalacije programa Office 365 , ne zahteva deinstalaciju prethodnih verzija ovog programa. Pouzdanost i savremenost: Office 365 za Neprofitne organizacije omogućava organizacijama da troše manje vremena na IT održavanje, obezbeđujući pristup najsvežijim tehnologijama koje su jednostavne I lake za upotrebu. I Office 365 za Neprofitne organizacije je finansijski podržan od strane vodećih bezbednosnih faktora u industriji I ima 99.9 % garanciju na savremenost. Kako su rekli u Microsoftu, ova kompanija neprofitnim i nevladinim organizacijama donira pristup najboljim Microsoft alatima baziranim na Cloud tehnologiji koji podstiču produktivnost i saradnju. Na taj način, zahvaljujući ovim rešenjima, omogućena je optimalna organizacija i potrošnja resursa, što zauzvrat omogućava više vremena za borbu usmerenu ka boljem obrazovanju, održivom razvoju životne sredine, povećavanju pismenosti, kao i iskorenjivanju bolesti. Iako neprofitne organizacije posluju na isti način kao i ostala udruženja i kompanije, one se često suočavaju sa manjkom sredstava za uvođenje novih tehnologija. Na taj način, donacija Office 365 paketa im pruža mogućnost da budu efektivniji i efikasniji u poslu koji obavljaju.  Kako je rekla Tanja Tatomirović, zadužena za komunikaciju u Microsoftu Srbija, Crna Gora, Kipar i Malta, ova kompanija doniranjem softvera imam za cilj da pomogne društveno angažovane neprofitne organizacije u Srbiji, kao i širom sveta, da ostvare svoju misiju, tako što ćemo im Microsoft obezbediti pristup najnovijoj tehnologiji, znanjima i drugim resursima koji im mogu biti od pomoći. Program donacija Office 365 paketa nastavlja tridesetogodišnju tradiciju kompanije Microsoft u pomaganju nevladinom sektoru. Sve neprofitne i nevladine organizacije zainteresovane da se uključe u programu donacije Microsoft Office 365 paketa mogu proveriti mogućnost učešća na sajtu: www.microsoft.com/office365nonprofits. Sve informacije vezane za migraciju resursa se mogu pronaći ovde: http://fasttrack.office.com. Domaće nevladine organizacije mogu na http://www.microsoft.com/ngo naći više informacija o realizaciji programa softverskih donacija i, ukoliko ispunjavaju uslove, prijaviti se za njih. U istraživanju koje je sprovela nevladina organizacija TechSoup Global, partner Microsofta na globalnom nivou, neprofitna udruženja su istakla da su četiri najveće prednosti poslovanja u oblaku lakša IT administracija (79%), ušteda novca (62%), poboljšana saradnja (61%), kao i sigurnost podataka (54%). S obzirom na sve veće izazove sa kojima se susreću neprofitne organizacije širom sveta, potrebno je omogućiti da ova udruženja u potpunosti iskoriste sve prednosti naprednih Cloud tehnologija koje omogućavaju sprovođenje bitnih društvenih promena i napretka u svetu. Uskoro više i o Microsoft Youth Spark program koji podržava razvoj resursa kod mladih i osnažuje ih da postignu više uz pomoć informacionih tehnologija:http://www.microsoft.com/about/corporatecitizenship/en-us/youthspark/
    Jun 02, 2016 3443
  • 01 Jun 2016
    Stgao Miljenko, a niko mu se nadao nije... Danas šta me je snašlo ni sama još ne mogu da verujem. Izađem napolje da popijem jutarnju kafu, kad čujem mnjaukanje...osluškujem odakle dolazi, iz zida, mislim da još sanjam. Ustanem da prošetam po dvorištu, osluškujem kad čujem mnjaukanje iz zida, stvarno...šok..neverica. kako..šta sad... Shvatih da su u tom delu kuće sendvič zidovi...jaoooo majko moja....približim se vidim malu šapicu kako je izgrebala malter i pokušava da se spase... Kreće akcija, čekići, pajseri i udri po cigli, ali Miljenko je toliko bio preplašen da je bežao između zida. Konačno sam otvorila rupu i namamim ga mlekom da izađe. Od sreće sam plakla, dobila sam tako umiljato mače, da evo dok ovo kucam skakuće oko mene. Kako je dospeo kod mene u zid pojma nemam, verovatno je našao neku rupu u krovu. Mislila sam da posle Pere nikad više neću imati mače, ali evo na neki čudan način ja dobih Miljenka... I sad shvatih da se čuda zaista dešavaju....     Ovo je moj pokojni Pera koji čeka da ga spustim sa kiwija...ludak nije znao da se spusti sa drveta...       MOJ MILJENKO....
    2088 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Stgao Miljenko, a niko mu se nadao nije... Danas šta me je snašlo ni sama još ne mogu da verujem. Izađem napolje da popijem jutarnju kafu, kad čujem mnjaukanje...osluškujem odakle dolazi, iz zida, mislim da još sanjam. Ustanem da prošetam po dvorištu, osluškujem kad čujem mnjaukanje iz zida, stvarno...šok..neverica. kako..šta sad... Shvatih da su u tom delu kuće sendvič zidovi...jaoooo majko moja....približim se vidim malu šapicu kako je izgrebala malter i pokušava da se spase... Kreće akcija, čekići, pajseri i udri po cigli, ali Miljenko je toliko bio preplašen da je bežao između zida. Konačno sam otvorila rupu i namamim ga mlekom da izađe. Od sreće sam plakla, dobila sam tako umiljato mače, da evo dok ovo kucam skakuće oko mene. Kako je dospeo kod mene u zid pojma nemam, verovatno je našao neku rupu u krovu. Mislila sam da posle Pere nikad više neću imati mače, ali evo na neki čudan način ja dobih Miljenka... I sad shvatih da se čuda zaista dešavaju....     Ovo je moj pokojni Pera koji čeka da ga spustim sa kiwija...ludak nije znao da se spusti sa drveta...       MOJ MILJENKO....
    Jun 01, 2016 2088
  • 17 May 2016
    Kroz razgovor sa  sasvim nekoliko uspešnih web dizajnera i programera u poslednjih nekoliko meseci shvatila sam  jednu stvar da su svi što su imali  zajedničko je da su uzeli vremena da uče o internet marketingu i izgradili snažnog prisustva na mreži . To me pitaju , zašto više ljudi ne rade istu stvar ? Mislim da ako ste web dizajner ili programer koji razume i sprovodi , online marketing , ne samo da ima ogromnu prednost nad konkurencijom , ali i realan snimak stvaranja veoma lep način života tokom nekoliko godina . Zašto? Kada niste samo dobar u svom zanatu , ali isto tako dobri za online marketing , da kombinacija veštine i znanja vam omogućava da uradite tri stvari : 1. Za više klijenata Dozvolite mi da podelim sa vama jedan od mojih iskustava . Nisam veb dizajner, pa kad sam shvatila da ću trebati početne stranice za moju internet stranici u cilju izgradnje e-mail listi , poslao sam mailove za posao. Stiglo je puno odgovora odmah . Evo odlomka iz  ponude na tom projektu : " Ja sam honorarni  web dizajner sa sa više od pet godina iskustva u vezi sajt dizajna , HTML, XHTML, Web2.0, J-Query, HTML5, Layout , W3c Standard, CSS , I phone & Android UI Design, interfejs dizajn , okruženje sa projektima koji uključuju  skup zahtev , visoki dizajn nivo , nizak nivo dizajn , e-trgovina , Maganto, Joomla Home početna strana dizajna i tema integracija . " To je ludo , zar ne ? Pogrešno! Problem je u tome što osoba  ovu ponudu ne razume uopšte . Želim da se izgradi online biznis , ali ja ne znam ništa o web dizajnu , zato tražim web dizajnera da to uradi za mene . Ko je verovatnije da će dobiti posao : Web dizajner koji govori o HTML5, jQuery and W3C standardima. Web dizajner koji govori o stopama konverzije , e-mail liste i prodaje . Mene stvarno ne zanima "HTML, XHTML, Web2.0, jQuery, HTML5, Layout , W3C Standards, CSS , iPhone & Android UI Design.”  " U stvari , ja ne znam ni šta  većina ovih reči znače . Međutim , kada je u pitanju stopa konverzije i izgradnju listu e-mail ... . To je ono što mene zanima ! Možda mislite da to samo mene zanima , ali stvarno , većina ljudi koji zaposle web dizajnere su takvi . Ramit Sethi  momak koji je , između ostalog popularni bloger , je pomogao hiljadama ljudi širom sveta da zarađuju novac  sami Evo njegove misli na temu : " Većina ljudi fokusiraju se na funkcije . Oni kažu : " Evo šta ste dobili sa moje web dizajn usluge : dobijate hosting nalog , dobijate deset strana dizajn , ti ovo , ti to " . Pa ... klijenta nije briga ! Šta klijenti žele suštinski ? Oni žele da zarade više novca , oni žele  više klijenata , oni žele da provedu manje vremena za računarom , oni samo žele da se rukuju sa ljudima . Možete pronaći ovag web dizajnera ali to je pravi  istraživački rad . Ovo je mesto gde počinjemo  da radimo domaći. Vi shvatite šta je to što oni žele i koristite  ga da predstaviti svoje usluge kao korist . Dakle , umesto da kaže " Možete dobiti 10 web stranice " , kažete : " Vidi, moj cilj je da Vam pomognem da se poveća broj pretplatnika za 25% " ili , još bolje , "Moj cilj je da vam pomognem da se poveća prihod od 15 % " . To je prednost . Niko ne brine o tome koliko strana je , ili koliko vremena ćeš provesti na njoj ili koji softver ćete koristiti . Njih nije briga za to. Oni žele više novca, više klijenata , u kraćem vremenskom periodu . Fokusirajte se na ono što oni žele , a ne ono što želite . " Poenta je da većina klijenata koji zaposle web dizajnere angažuju iz poslovnih razloga . Shodno tome , ako želite da impresionirate te klijente , morate da im predstavite  rešenja koja će im pomoći da ostvare svoje poslovne ciljeve . To je razlog zašto morate da razumete online marketing . Postoji  gomila web dizajnera koji mogu da prave lepe sajtove , ali  ima veoma malo web dizajnera koji znaju kako da  njihovi klijenti više prodaju . 2. Izgradite svoj brend Najveći problem za honorarace širom sveta je " Kako se plaća klijentima ? " Pitanje . Razmislite o tome : zar ne bi bilo lepo kada bi klijenti dolaze do vas , spreman da plati sve što pitaš ? Ovo nije neka fantazija , to je realnost za ljude koji su izgradili jake lične brendove . Ok , pa kako izgraditi lični brend na mreži ? Evo rezime procesa : Gradite popularni blog Pratite pristojne društvene medije  Pratite sve vrste " van nastavne " aktivnosti kao što su govori na konferencijama , itd Napomena : Ovo su samo ključne tačke , proces je mnogo komplikovaniji od toga , to zahteva dosta poslovnog znanja i upornosti . Sve to vam pomaže da uradite dve stvari : Napraviti od sebe  eksperta Dobiti mnogo izlaganja Šta se dešava kada ljudi treba da bi zavrsili posao i vide nekoga ko je priznati stručnjak u toj oblasti ? Potrebno je mnogo vremena i truda da se izgradi lični brend , ali  se dobro isplati . Vreme će i onako proći , zar ne?  Oni žele da zaposle tu osobu. Međutim, verovatno neće biti u stanju da uradi da bez pristojnog online marketing znanja , jer je " pisati dobre stvari i oni će doći " jednostavno ne radi više sa toliko ljudi koji pišu dobre stvari . Morate da znate pravila igre kako bi ga osvojili . Ja predlažem da gledate Ted razgovara " Building a personal brand” by Jacob Cass da vidimo kako Vam može pomoći da imate  jako online prisustvo . 3. Zaradite dodatni prihod Kada ste slobodni programer , znate da se neočekivane stvari dešavaju , a da je pametno da učinite sve kako bi sebe što vise  finansijski obezbedili. Jedna od najboljih stvari koje možete učiniti je da preinačite svoje tokove prihoda između rada klijenta i pasivnog prihoda . Volim ovaj izvod iz intervjua sa Sacha Greif koji je napravio preko $ 15 000 od prodaje svoje  e- knjige online : " Međutim , generalno , imati  izvor pasivnog prihoda je važno . To je obavezno za mene , jer ako ste slobodni  programer , nema mnogo sigurnosti u  poslu . Teško je praviti  planove za budućnost bez sigurnosne mreže neke vrste . Isto tako , ako uzimaš odmor , ili samo zaustavljanje rada za nekoliko meseci , lepo je imati dodatni izvor prihoda koji se nastavlja , čak i ako je veoma mali , čak i ako je nekoliko stotina dolara mesečno . Barem možete da pokrije svoj račun za  hranu ili kiriju. To je važno za mene lično ( iako to nije jedini način da se to uradi , možete biti veoma uspešni i bez ikakvog pasivnog prihoda ) . Ja ne želim da kažem da  svaki dizajner treba pasivni izvor prihoda , jer bi monogi ljudi rekli da nisam u pravu , ali lično , mislim da je važno . " Stvarno nije tako teško stvoriti mali dotok pasivnog prihoda kada Vas vide kao stručnjaka u svojoj oblasti i imaju pristojne onlajn sledbenike . Postoji mnogo različitih opcija za ostvarivanje zarade , kao što je kreiranje i prodaja sopstvenih proizvoda , prodaja proizvoda napravljene od strane drugih ljudi (udruženi marketing ) ili jednostavno prikazuju reklame na vašem sajtu . Zar ne bi bilo lepo da i dalje  novac dolazi čak i kada se ne radi ? Međutim , imajte na umu da pasivni prihodi nisu pasivni kao što neki zamišljaju da je to , jer morate da prvi put dosta vremena i napora da uložite u  stvaranju proizvoda , a zatim uložiiti  mnogo napora I u marketing. Nemojte praviti ove greške Ima mnogo ljudi koji su krenuli u izgradnju online poslovanja. Većina njih ništa ne zna o poslovanju. Žao mi je, to je surova realnost. Međutim, pitanje je zašto ne uspeju ? Ovde su dva od najčešćih razloga: 1. Oni potcenjuju  vreme i napor potreban za postizanje željenih rezultata. U većini slučajeva, ljudi  očekuju da se sve pokrene za mesec ili dva, što je potpuno u nemoguće. Nije ni čudo što prodaju za manje od šest meseci . Možda ste primetili da sam pomenuo naporan rad i vreme dosta puta u ovom članku. Najverovatnije će Vam biti potrebno  šest do dvanaest meseci da dobije na snazi  vaš blog i društvene medije posle. Kada dobijete taj momenat , možete da počnete da razmišljate o  ostvarivanju  zarade na neki način . Veoma je realno da se izgradi uspešan online biznis u dve ili tri godine , međutim , budite svesni šta se sve ulaže   u to! 2. Oni misle da je dovoljno da bude dobar u svom znanju. Nije dovoljno biti dobar web dizajner u cilju da sprovede uspešan web dizajn blog ili da prodate  mnogo primeraka vašeg e- knjige . Da , naravno , morate znati šta pričate . Međutim , ako niko ne sluša , nije bitno koliko su  genijalne tvoje ideje. Želite da zaradite novac online ? Morate naučiti  online marketing . Ja bih rekla da ako imate realna očekivanja za koliko vremena i napora da će zahtevati , kao I da ste spremni da učite online marketing  to vam dođe ko učenje zanata. U velikoj ste verovatnoći da će Vam uspeti vaš online posao. Odakle da počnem ? Dobro, sada ste verovatno mislili da bi bilo odlično da saznate više o tim online marketing stvarima , ali niste  sigurni odakle da počnete . Dobra vest je da možete naučiti najvažnije stvari besplatno , jer ima toliko sajtova koji objavljuju besplatne članke na tu temu . Međutim , problem je što neki ljudi pišu toliko nerazumno, što vam daje utisak da je online marketing težak. Mogu  Vam dati par  rešenja  ovog  problema za Vas . Stvarno nije teško naučiti osnove . Čitajte blog postove dva dnevno . Prisustvuje seminarima. Slušajte online predavanja uživo. Bićete iznenađeni koliko brzo učite čak i bez trošenja mnogo vremena o tome . Onda, idite i primenite ono što ste naučili. Ko zna, možda za dve ili tri godine  možete sami voditi svoj online poslovanje ? Ne zaboravite , vreme će ionako proći , tako da ga koristite mudro .
    1373 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Kroz razgovor sa  sasvim nekoliko uspešnih web dizajnera i programera u poslednjih nekoliko meseci shvatila sam  jednu stvar da su svi što su imali  zajedničko je da su uzeli vremena da uče o internet marketingu i izgradili snažnog prisustva na mreži . To me pitaju , zašto više ljudi ne rade istu stvar ? Mislim da ako ste web dizajner ili programer koji razume i sprovodi , online marketing , ne samo da ima ogromnu prednost nad konkurencijom , ali i realan snimak stvaranja veoma lep način života tokom nekoliko godina . Zašto? Kada niste samo dobar u svom zanatu , ali isto tako dobri za online marketing , da kombinacija veštine i znanja vam omogućava da uradite tri stvari : 1. Za više klijenata Dozvolite mi da podelim sa vama jedan od mojih iskustava . Nisam veb dizajner, pa kad sam shvatila da ću trebati početne stranice za moju internet stranici u cilju izgradnje e-mail listi , poslao sam mailove za posao. Stiglo je puno odgovora odmah . Evo odlomka iz  ponude na tom projektu : " Ja sam honorarni  web dizajner sa sa više od pet godina iskustva u vezi sajt dizajna , HTML, XHTML, Web2.0, J-Query, HTML5, Layout , W3c Standard, CSS , I phone & Android UI Design, interfejs dizajn , okruženje sa projektima koji uključuju  skup zahtev , visoki dizajn nivo , nizak nivo dizajn , e-trgovina , Maganto, Joomla Home početna strana dizajna i tema integracija . " To je ludo , zar ne ? Pogrešno! Problem je u tome što osoba  ovu ponudu ne razume uopšte . Želim da se izgradi online biznis , ali ja ne znam ništa o web dizajnu , zato tražim web dizajnera da to uradi za mene . Ko je verovatnije da će dobiti posao : Web dizajner koji govori o HTML5, jQuery and W3C standardima. Web dizajner koji govori o stopama konverzije , e-mail liste i prodaje . Mene stvarno ne zanima "HTML, XHTML, Web2.0, jQuery, HTML5, Layout , W3C Standards, CSS , iPhone & Android UI Design.”  " U stvari , ja ne znam ni šta  većina ovih reči znače . Međutim , kada je u pitanju stopa konverzije i izgradnju listu e-mail ... . To je ono što mene zanima ! Možda mislite da to samo mene zanima , ali stvarno , većina ljudi koji zaposle web dizajnere su takvi . Ramit Sethi  momak koji je , između ostalog popularni bloger , je pomogao hiljadama ljudi širom sveta da zarađuju novac  sami Evo njegove misli na temu : " Većina ljudi fokusiraju se na funkcije . Oni kažu : " Evo šta ste dobili sa moje web dizajn usluge : dobijate hosting nalog , dobijate deset strana dizajn , ti ovo , ti to " . Pa ... klijenta nije briga ! Šta klijenti žele suštinski ? Oni žele da zarade više novca , oni žele  više klijenata , oni žele da provedu manje vremena za računarom , oni samo žele da se rukuju sa ljudima . Možete pronaći ovag web dizajnera ali to je pravi  istraživački rad . Ovo je mesto gde počinjemo  da radimo domaći. Vi shvatite šta je to što oni žele i koristite  ga da predstaviti svoje usluge kao korist . Dakle , umesto da kaže " Možete dobiti 10 web stranice " , kažete : " Vidi, moj cilj je da Vam pomognem da se poveća broj pretplatnika za 25% " ili , još bolje , "Moj cilj je da vam pomognem da se poveća prihod od 15 % " . To je prednost . Niko ne brine o tome koliko strana je , ili koliko vremena ćeš provesti na njoj ili koji softver ćete koristiti . Njih nije briga za to. Oni žele više novca, više klijenata , u kraćem vremenskom periodu . Fokusirajte se na ono što oni žele , a ne ono što želite . " Poenta je da većina klijenata koji zaposle web dizajnere angažuju iz poslovnih razloga . Shodno tome , ako želite da impresionirate te klijente , morate da im predstavite  rešenja koja će im pomoći da ostvare svoje poslovne ciljeve . To je razlog zašto morate da razumete online marketing . Postoji  gomila web dizajnera koji mogu da prave lepe sajtove , ali  ima veoma malo web dizajnera koji znaju kako da  njihovi klijenti više prodaju . 2. Izgradite svoj brend Najveći problem za honorarace širom sveta je " Kako se plaća klijentima ? " Pitanje . Razmislite o tome : zar ne bi bilo lepo kada bi klijenti dolaze do vas , spreman da plati sve što pitaš ? Ovo nije neka fantazija , to je realnost za ljude koji su izgradili jake lične brendove . Ok , pa kako izgraditi lični brend na mreži ? Evo rezime procesa : Gradite popularni blog Pratite pristojne društvene medije  Pratite sve vrste " van nastavne " aktivnosti kao što su govori na konferencijama , itd Napomena : Ovo su samo ključne tačke , proces je mnogo komplikovaniji od toga , to zahteva dosta poslovnog znanja i upornosti . Sve to vam pomaže da uradite dve stvari : Napraviti od sebe  eksperta Dobiti mnogo izlaganja Šta se dešava kada ljudi treba da bi zavrsili posao i vide nekoga ko je priznati stručnjak u toj oblasti ? Potrebno je mnogo vremena i truda da se izgradi lični brend , ali  se dobro isplati . Vreme će i onako proći , zar ne?  Oni žele da zaposle tu osobu. Međutim, verovatno neće biti u stanju da uradi da bez pristojnog online marketing znanja , jer je " pisati dobre stvari i oni će doći " jednostavno ne radi više sa toliko ljudi koji pišu dobre stvari . Morate da znate pravila igre kako bi ga osvojili . Ja predlažem da gledate Ted razgovara " Building a personal brand” by Jacob Cass da vidimo kako Vam može pomoći da imate  jako online prisustvo . 3. Zaradite dodatni prihod Kada ste slobodni programer , znate da se neočekivane stvari dešavaju , a da je pametno da učinite sve kako bi sebe što vise  finansijski obezbedili. Jedna od najboljih stvari koje možete učiniti je da preinačite svoje tokove prihoda između rada klijenta i pasivnog prihoda . Volim ovaj izvod iz intervjua sa Sacha Greif koji je napravio preko $ 15 000 od prodaje svoje  e- knjige online : " Međutim , generalno , imati  izvor pasivnog prihoda je važno . To je obavezno za mene , jer ako ste slobodni  programer , nema mnogo sigurnosti u  poslu . Teško je praviti  planove za budućnost bez sigurnosne mreže neke vrste . Isto tako , ako uzimaš odmor , ili samo zaustavljanje rada za nekoliko meseci , lepo je imati dodatni izvor prihoda koji se nastavlja , čak i ako je veoma mali , čak i ako je nekoliko stotina dolara mesečno . Barem možete da pokrije svoj račun za  hranu ili kiriju. To je važno za mene lično ( iako to nije jedini način da se to uradi , možete biti veoma uspešni i bez ikakvog pasivnog prihoda ) . Ja ne želim da kažem da  svaki dizajner treba pasivni izvor prihoda , jer bi monogi ljudi rekli da nisam u pravu , ali lično , mislim da je važno . " Stvarno nije tako teško stvoriti mali dotok pasivnog prihoda kada Vas vide kao stručnjaka u svojoj oblasti i imaju pristojne onlajn sledbenike . Postoji mnogo različitih opcija za ostvarivanje zarade , kao što je kreiranje i prodaja sopstvenih proizvoda , prodaja proizvoda napravljene od strane drugih ljudi (udruženi marketing ) ili jednostavno prikazuju reklame na vašem sajtu . Zar ne bi bilo lepo da i dalje  novac dolazi čak i kada se ne radi ? Međutim , imajte na umu da pasivni prihodi nisu pasivni kao što neki zamišljaju da je to , jer morate da prvi put dosta vremena i napora da uložite u  stvaranju proizvoda , a zatim uložiiti  mnogo napora I u marketing. Nemojte praviti ove greške Ima mnogo ljudi koji su krenuli u izgradnju online poslovanja. Većina njih ništa ne zna o poslovanju. Žao mi je, to je surova realnost. Međutim, pitanje je zašto ne uspeju ? Ovde su dva od najčešćih razloga: 1. Oni potcenjuju  vreme i napor potreban za postizanje željenih rezultata. U većini slučajeva, ljudi  očekuju da se sve pokrene za mesec ili dva, što je potpuno u nemoguće. Nije ni čudo što prodaju za manje od šest meseci . Možda ste primetili da sam pomenuo naporan rad i vreme dosta puta u ovom članku. Najverovatnije će Vam biti potrebno  šest do dvanaest meseci da dobije na snazi  vaš blog i društvene medije posle. Kada dobijete taj momenat , možete da počnete da razmišljate o  ostvarivanju  zarade na neki način . Veoma je realno da se izgradi uspešan online biznis u dve ili tri godine , međutim , budite svesni šta se sve ulaže   u to! 2. Oni misle da je dovoljno da bude dobar u svom znanju. Nije dovoljno biti dobar web dizajner u cilju da sprovede uspešan web dizajn blog ili da prodate  mnogo primeraka vašeg e- knjige . Da , naravno , morate znati šta pričate . Međutim , ako niko ne sluša , nije bitno koliko su  genijalne tvoje ideje. Želite da zaradite novac online ? Morate naučiti  online marketing . Ja bih rekla da ako imate realna očekivanja za koliko vremena i napora da će zahtevati , kao I da ste spremni da učite online marketing  to vam dođe ko učenje zanata. U velikoj ste verovatnoći da će Vam uspeti vaš online posao. Odakle da počnem ? Dobro, sada ste verovatno mislili da bi bilo odlično da saznate više o tim online marketing stvarima , ali niste  sigurni odakle da počnete . Dobra vest je da možete naučiti najvažnije stvari besplatno , jer ima toliko sajtova koji objavljuju besplatne članke na tu temu . Međutim , problem je što neki ljudi pišu toliko nerazumno, što vam daje utisak da je online marketing težak. Mogu  Vam dati par  rešenja  ovog  problema za Vas . Stvarno nije teško naučiti osnove . Čitajte blog postove dva dnevno . Prisustvuje seminarima. Slušajte online predavanja uživo. Bićete iznenađeni koliko brzo učite čak i bez trošenja mnogo vremena o tome . Onda, idite i primenite ono što ste naučili. Ko zna, možda za dve ili tri godine  možete sami voditi svoj online poslovanje ? Ne zaboravite , vreme će ionako proći , tako da ga koristite mudro .
    May 17, 2016 1373