Blogovi

User's Tags

Rumenka 's Entries

29 blogs
  • 05 May 2015
    Smej se grohotom, čak i kada se osećaš previše bolesno, istrošeno ili umorno. Smeškaj se, čak i kad pokušavaš da ne zaplačeš a suze ti zamagljuju pogled. Pevaj, čak i kad ljudi zure u tebe i govore ti da su tvoje reči smeće. Veruj, čak i kad te srce preklinje da to ne radiš. Budi okretan, čak i kad ne razaznaješ šta ti je pred očima. Pokušaj, čak i kad te gledaju s podsmehom. Ljubi, čak i kad drugi gledaju. Spavaj, čak i kad se bojiš onoga što snovi donose. Trči, čak i kad osećaš da ne možeš više ni korak napraviti. I uvek pamti, čak i kad ti sećanja razdiru srce. Jer je upravo bol svih tvojih iskustava ono što te čini takvom osobom. A bez tvog iskustva – ti si samo obična prazna hartija, prazna poruka, nedovršena pesma. Ono što te čini odvažnim je tvoja spremnost da proživiš kroz svoj užasan život i da sledećeg dana hodaš visoko dignute glave. Stoga ne živi život u strahu. Snažniji si sada, nakon što su se desile sve loše stvari u tvom životu, nego što si bio pre nego što su počele. Ako ne možeš da trčiš, hodaj. Ako ne možeš da hodaš, puzi. Uradi bilo šta samo nastavi da ideš napred i nikad, nikad ne odustaj. (Dean Karnazes)  
    1973 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Smej se grohotom, čak i kada se osećaš previše bolesno, istrošeno ili umorno. Smeškaj se, čak i kad pokušavaš da ne zaplačeš a suze ti zamagljuju pogled. Pevaj, čak i kad ljudi zure u tebe i govore ti da su tvoje reči smeće. Veruj, čak i kad te srce preklinje da to ne radiš. Budi okretan, čak i kad ne razaznaješ šta ti je pred očima. Pokušaj, čak i kad te gledaju s podsmehom. Ljubi, čak i kad drugi gledaju. Spavaj, čak i kad se bojiš onoga što snovi donose. Trči, čak i kad osećaš da ne možeš više ni korak napraviti. I uvek pamti, čak i kad ti sećanja razdiru srce. Jer je upravo bol svih tvojih iskustava ono što te čini takvom osobom. A bez tvog iskustva – ti si samo obična prazna hartija, prazna poruka, nedovršena pesma. Ono što te čini odvažnim je tvoja spremnost da proživiš kroz svoj užasan život i da sledećeg dana hodaš visoko dignute glave. Stoga ne živi život u strahu. Snažniji si sada, nakon što su se desile sve loše stvari u tvom životu, nego što si bio pre nego što su počele. Ako ne možeš da trčiš, hodaj. Ako ne možeš da hodaš, puzi. Uradi bilo šta samo nastavi da ideš napred i nikad, nikad ne odustaj. (Dean Karnazes)  
    May 05, 2015 1973
  • 23 Apr 2015
    Neko me je jednom pitao zašto se tako mnogo priča o ljubavi? Zato što umemo da volimo, ili zato što tako malo znamo o pravoj ljubavi. Zato sam rešila da napišem šta je u stvari ljubav po mom mišljenju i time dam svoj mali doprinos u razjašnjavanju onima koji misle da znaju, ili onima koji ne znaju, a voleli bi da im neko kaže svoje mišljenje.Ljubav je pojam individualnog ubedjenja i na neki način težnja svakog čoveka ,a opet pojam koji ne možemo objasniti, jer ne postoji zaista teorija ljubavi. O njoj se priča, pišu se pesme, eseji, romani, psihološke knjige. Svako od nas ima neko svoje ubedjenje, a opet mnogi za sebe kažu da umeju da vole. Ali...da li je ljubav samo voleti? Da li u stvari mi sami volimo na pravi način, s obzirom da svako različito voli? Tu nastaje čitava zbrka, razlazi, razočarenja..depresije...itd. U stvari ljubav se može opisati kao davanje i prihvatanje emocija. Kad kažem davanje, mislim da pokazivanje onoga što osećamo osobi koju mislimo da volimo. Medjutim, ne po svaku cenu. Zapravo, kada nekoga volimo, spremni smo da preduzmemo sve da ta osoba bude kraj nas, da deli sa nama i dobro i zlo. Šta mislim pod time dobro i zlo? To znači da krećemo sa projektovanjem svojih osećaja prema nekoj osobi sa predpostavkom da će ta osoba prihvatiti ono što je kod nas najbitnije, a to je sposobnost da je volimo. Medjutim, kada nam se neko svidi, a to je prvi korak ka ljubavi, mi se trudimo da se toj osobi predstavimo u najboljem svetlu, jer kako bi smo inače zaslužili njene simpatije. Ako nam to uspe, sledeći korak je zaljubljenost. Tada oboje budu u nekom euforičnom stanju, žele da provode što više vremena zajedno, razmenjuju nežnosti itd. Nakon toga sledi ljubav, ali...za to vreme zaljubljenosti, ako smo uspeli da osobi u koju smo zaljubljeni ukažemo i na svoje dobre i loše osobine, tj mane i ona ih prihvati osećaj zaljubljenosti zaista prerasta u ljubav. Medjutim postoji situacija kada ljudi naprave projekciju osobe u koju su zaljubljeni i takoreći naprave lažnu sliku u svojoj glavi, idealizujući je. Taj problem se kasnije pokazuje kao uvodnik u razdor, što ima za posledicu razlaz. Voleti treba otvorenih očiju, znači biti svestan onoga koga volimo, pokazivati mu to konstantno, ne dokazivati, jer ljubav nije dokazivanje, vec pokazivati nežnost i spremnost na žrtvovanje zbog ljubavi. Naravno ljubav izmedju muškarca i žene nije večna, onaj ko je to izmislio imao je uticaj tradicije i vaspitanja, jer ljubav se nekada davno podrazumevala u bračnim zajednicama, koje su i bile kruna ljubavi. Ipak danas ljubav kao ljubav, ne mora se krunisati brakom. Ljubav treba da bude čista dok traje, znači bez laži i neiskrenosti, bez svadja i agresivnosti....Ljubav se čuva, dok je oboje osećaju. Onoga trena kada jedno ne bude osećalo, takvu ljubav  treba prekinuti, da nebi došlo do raznih posedica kao što su depresija, svadje i razni vidovi agresivnog ponašanja. Ako nekoga volimo, to ne znači da je taj naša svojina, već samo da je osoba kojoj poklanjamo svoju pažnju, nežnost i vreme. Znači...ljubav je prolazna i u njoj treba uživati dok traje.
    1325 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Neko me je jednom pitao zašto se tako mnogo priča o ljubavi? Zato što umemo da volimo, ili zato što tako malo znamo o pravoj ljubavi. Zato sam rešila da napišem šta je u stvari ljubav po mom mišljenju i time dam svoj mali doprinos u razjašnjavanju onima koji misle da znaju, ili onima koji ne znaju, a voleli bi da im neko kaže svoje mišljenje.Ljubav je pojam individualnog ubedjenja i na neki način težnja svakog čoveka ,a opet pojam koji ne možemo objasniti, jer ne postoji zaista teorija ljubavi. O njoj se priča, pišu se pesme, eseji, romani, psihološke knjige. Svako od nas ima neko svoje ubedjenje, a opet mnogi za sebe kažu da umeju da vole. Ali...da li je ljubav samo voleti? Da li u stvari mi sami volimo na pravi način, s obzirom da svako različito voli? Tu nastaje čitava zbrka, razlazi, razočarenja..depresije...itd. U stvari ljubav se može opisati kao davanje i prihvatanje emocija. Kad kažem davanje, mislim da pokazivanje onoga što osećamo osobi koju mislimo da volimo. Medjutim, ne po svaku cenu. Zapravo, kada nekoga volimo, spremni smo da preduzmemo sve da ta osoba bude kraj nas, da deli sa nama i dobro i zlo. Šta mislim pod time dobro i zlo? To znači da krećemo sa projektovanjem svojih osećaja prema nekoj osobi sa predpostavkom da će ta osoba prihvatiti ono što je kod nas najbitnije, a to je sposobnost da je volimo. Medjutim, kada nam se neko svidi, a to je prvi korak ka ljubavi, mi se trudimo da se toj osobi predstavimo u najboljem svetlu, jer kako bi smo inače zaslužili njene simpatije. Ako nam to uspe, sledeći korak je zaljubljenost. Tada oboje budu u nekom euforičnom stanju, žele da provode što više vremena zajedno, razmenjuju nežnosti itd. Nakon toga sledi ljubav, ali...za to vreme zaljubljenosti, ako smo uspeli da osobi u koju smo zaljubljeni ukažemo i na svoje dobre i loše osobine, tj mane i ona ih prihvati osećaj zaljubljenosti zaista prerasta u ljubav. Medjutim postoji situacija kada ljudi naprave projekciju osobe u koju su zaljubljeni i takoreći naprave lažnu sliku u svojoj glavi, idealizujući je. Taj problem se kasnije pokazuje kao uvodnik u razdor, što ima za posledicu razlaz. Voleti treba otvorenih očiju, znači biti svestan onoga koga volimo, pokazivati mu to konstantno, ne dokazivati, jer ljubav nije dokazivanje, vec pokazivati nežnost i spremnost na žrtvovanje zbog ljubavi. Naravno ljubav izmedju muškarca i žene nije večna, onaj ko je to izmislio imao je uticaj tradicije i vaspitanja, jer ljubav se nekada davno podrazumevala u bračnim zajednicama, koje su i bile kruna ljubavi. Ipak danas ljubav kao ljubav, ne mora se krunisati brakom. Ljubav treba da bude čista dok traje, znači bez laži i neiskrenosti, bez svadja i agresivnosti....Ljubav se čuva, dok je oboje osećaju. Onoga trena kada jedno ne bude osećalo, takvu ljubav  treba prekinuti, da nebi došlo do raznih posedica kao što su depresija, svadje i razni vidovi agresivnog ponašanja. Ako nekoga volimo, to ne znači da je taj naša svojina, već samo da je osoba kojoj poklanjamo svoju pažnju, nežnost i vreme. Znači...ljubav je prolazna i u njoj treba uživati dok traje.
    Apr 23, 2015 1325
  • 21 Apr 2015
    E, dragi moji...sela sam malo da odmorim posle napornog dana. Digla sve četiri u vis, uzela daljinski upravljač u ruke i šaltam kanale. Na svim našim relevantnim televizijskim stanicama, čitaj sa nacionalnom frekvencijom važno sapštenje, koje glasi: "Šta se desilo sa avionom našeg predsednika..."   Nemam vam ja pojma da je g.Nikolić pošao u Vatikan. S' toga reših da malo pročitam novine i da se informišem šta se zapravo tu desilo, ipak je predsednik u pitanju. Tako čitajući informacije stare par dana pročitam da se avion sa našim predsednikom vratio za Beograd sa JEDNIM MOTOROM. Ju, JUUU češkam se po glavi i pitam se:" Ko je LUD?". Sa JEDNIM MOTOROM vraćati se za Beograd i to sa predsednikom naše dršave, ma aman ljudi postoje aerodrumi u Splitu, Tivtu, Podgorici...pa razmišljam se, sleteo bi tamo.Nismo se nešto dzarkali sa našim dragim komšijama, da ne dozvole da avion sa predsednikom sleti kod njih. Mogao je i popiti kafu na aerodrumu dok se ne pošalje drugi avion, ko zna možda mu skupa kafa bila, ali ne znam ja da mu kafa u avionu malo nije došla glave.Ipak pitam se ja nako u sebi :" Ko je taj koji odlučuje da avion može sa jednim motorom da doleti do Beograda?" Nastavim tako da bunarim po našim novinama, usput se zgrožavajući na tekstove o ONIM starleticama i Dubaiu, o ovome ću drugi put pisati. Da, počela sam o tom čuvenom motoru... Kad imam šta da pročitam!!! Kriv je pilot što je prosuo kafu, to su rekli i na onim sredstvima javnog informisanja. Šta je sad poenta priče? Ja mislim da ministar unutrašnjih poslova g.Nebojša Stefanović treba da utvrdi koja je kafa kriva i koju je marku kafe pilot prolio po instrumentima!!! Mislim da domaća nije sigurno, neka uvozna je, 100% sam sigurna. Samo je poenta utvrdi koja marka kafe je  u pitanju, da znamo. Ja samo pijem domaće, što se sa slike da primetiti i nikad je ne prospem, ajd nikad ni ne pijem kafu kad vozim auto, avion još nisam vozila.Što ne znači da neću.. Ja kao građanin ove zemlje imam pravo da znam, koja marka kafe je kriva za ovakav nemio dogadjaj !!! Znate zašto ? Pa kad ne želim kod nekoga da idem, da kažem koju sam kafu prosula po novoj haljini...jeftin izgovor, eto ništa više vam neću reći ... Do sledećeg kucanja...Kissssssss p.s Slušajte pesmu od Bore Čorbe, mislim da je i naš gospon predsednik sluša.. Moram ja uvek da dodam...ispitaće to ipak g.Vučić... https://www.youtube.com/watch?v=TdCFw168xGk  
    1494 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    E, dragi moji...sela sam malo da odmorim posle napornog dana. Digla sve četiri u vis, uzela daljinski upravljač u ruke i šaltam kanale. Na svim našim relevantnim televizijskim stanicama, čitaj sa nacionalnom frekvencijom važno sapštenje, koje glasi: "Šta se desilo sa avionom našeg predsednika..."   Nemam vam ja pojma da je g.Nikolić pošao u Vatikan. S' toga reših da malo pročitam novine i da se informišem šta se zapravo tu desilo, ipak je predsednik u pitanju. Tako čitajući informacije stare par dana pročitam da se avion sa našim predsednikom vratio za Beograd sa JEDNIM MOTOROM. Ju, JUUU češkam se po glavi i pitam se:" Ko je LUD?". Sa JEDNIM MOTOROM vraćati se za Beograd i to sa predsednikom naše dršave, ma aman ljudi postoje aerodrumi u Splitu, Tivtu, Podgorici...pa razmišljam se, sleteo bi tamo.Nismo se nešto dzarkali sa našim dragim komšijama, da ne dozvole da avion sa predsednikom sleti kod njih. Mogao je i popiti kafu na aerodrumu dok se ne pošalje drugi avion, ko zna možda mu skupa kafa bila, ali ne znam ja da mu kafa u avionu malo nije došla glave.Ipak pitam se ja nako u sebi :" Ko je taj koji odlučuje da avion može sa jednim motorom da doleti do Beograda?" Nastavim tako da bunarim po našim novinama, usput se zgrožavajući na tekstove o ONIM starleticama i Dubaiu, o ovome ću drugi put pisati. Da, počela sam o tom čuvenom motoru... Kad imam šta da pročitam!!! Kriv je pilot što je prosuo kafu, to su rekli i na onim sredstvima javnog informisanja. Šta je sad poenta priče? Ja mislim da ministar unutrašnjih poslova g.Nebojša Stefanović treba da utvrdi koja je kafa kriva i koju je marku kafe pilot prolio po instrumentima!!! Mislim da domaća nije sigurno, neka uvozna je, 100% sam sigurna. Samo je poenta utvrdi koja marka kafe je  u pitanju, da znamo. Ja samo pijem domaće, što se sa slike da primetiti i nikad je ne prospem, ajd nikad ni ne pijem kafu kad vozim auto, avion još nisam vozila.Što ne znači da neću.. Ja kao građanin ove zemlje imam pravo da znam, koja marka kafe je kriva za ovakav nemio dogadjaj !!! Znate zašto ? Pa kad ne želim kod nekoga da idem, da kažem koju sam kafu prosula po novoj haljini...jeftin izgovor, eto ništa više vam neću reći ... Do sledećeg kucanja...Kissssssss p.s Slušajte pesmu od Bore Čorbe, mislim da je i naš gospon predsednik sluša.. Moram ja uvek da dodam...ispitaće to ipak g.Vučić... https://www.youtube.com/watch?v=TdCFw168xGk  
    Apr 21, 2015 1494
  • 30 Mar 2015
    Posle mnogih svojih problema i čitanja knjiga i preslušavanja sebe...shvatila sam šta je samouverenost. Samouverenost, šta je to? Ne znate da se zauzmete za sebe? Čini vam se da vredite manje od drugih? Prosto se ukočite u društvenim situacijama? Ili se neprestano plašite da će vas drugi odbaciti, posebno ako je u pitanju suprotan pol? Ili se vaš unutrašnji glas često žali na vas: "Ovo ne možeš! Opet si pogrešila! Pogledaj se, nisi ni za gde!" Samouverenost je karakteristika koja opisuje koliko poverenja neka osoba ima u svoje sposobnosti i delanje. Samouvereni smo kada verujemo u sebe, kada smo iznutra usmereni tako da osećamo poverenje u svoje vlastite sposobnosti, kvalitete i prosuđivanje. Ponekad se samouverenost izjednačuje sa odsustvom sumnje, mada to nije ispravno. Takođe, i veoma samouverene osobe ponekad imaju sumnje, mada se one ne osećaju loše kada pogreše, jer njihov doživljaj sopstvenih vrednosti nije povezan sa njihovim postignućima. Izgleda kao da su neki ljudi rođeni sa samopouzdanjem, dok se drugi njemu moraju naučiti. Ne mislite valjda da su veoma lepi, pametni i sposobni ljudi takođe i uvek puni samopouzdanja! Često je potpuno suprotno. Sa druge strane, kada neko zna da ceni samog sebe, to se takođe odražava na celokupan izgled te osobe, tako da ona izgleda privlačnije. Najbitnije je kako doživljavate sami sebe, svoju sopstvenu vrednost, jer to utiče i na to kako vas drugi vide. Svaki čovek na ovom svetu ima nekoliko vrlina i nekoliko mana. U koju kategoriju spadam? Kategoriju ljudi sa premalo samouverenosti možemo grubo podeliti u tri grupe. Oni koji spadaju u prvu uvek osećaju da su isključeni, nebitni, odbačeni. Nemaju osećaj da kontrolišu svoj život, prožima ih negativizam, često ponavljaju: ne mogu, ne bih smeo, moram, nemam izbora. Ljudi iz druge grupe na prvi pogled deluju potpuno suprotno: u nju spadaju oni koji spolja izgledaju izvanredno samouvereni, kao da uvek drže konce u rukama, često imaju jaku volju i nalaze se na vodećim pozicijama. Ipak, to je samo maska za negativnu sliku koju imaju o sebi. U stvari, ove osobe su često vrlo napete, ne znaju da se opuste, previše zahtevaju od sebe i drugih, a kritiku teško podnose. Njihovo nisko samopouzdanje se pokazuje u momentima kada se sve ne odigra onako kako su planirali. U tim trenucima oni za svoje greške okrivljuju druge. Često se boje novina koje im drugi predlažu, radije se drže pravila. Ovaj tip ljudi često odbija da prizna da nešto nije u redu, jer sami sebe doživljavaju kao veoma sposobne, kompetentne, mada je su stvarnosti vrlo nesigurani. Treća grupa je sastavljena od ljudi koji se trude da uvek usreće i nasmeju druge. Sa njima je sve u redu dok neprestano zbijanje šala ne postane sredstvo kojim pokušavaju da sakriju svoju preosetljivost i nesigurnost. Primer ovog tipa je dete ili adolescent sa problemima u učenju, koje postaje "razredni klovn". Takođe, oni koji spadaju u ovu grupu su i osobe koje vole da zbijaju šale na račun drugih, i sve to da bi sakrile nesigurost i da bi se ponižavanjem drugih za trenutak osetile boljim. Otkriveno je da postoji šest glavnih područja na osnovu kojih ljudi grade osećanje sopstvene vrednosti: vrline;društvena podrška;akademska kompetentnost;fizička privlačnost;odobravanje drugih. Ljudi koji svoje samopouzdanje grade samo na jednom od tih područja, npr. na akademskim uspesima, mogu u slučaju neuspeha na tom polju biti mnogo više povređeni nego neko ko svoje samopouzdanje gradi na drugim područjima, posebno ako je u slučaju npr. student koji je dobio slabu ocenu na ispitu. Te spoznaje vam mogu biti od koristi, ako razmislite na kom polju vas neuspesi mogu najviše pogoditi. Velika je verovatnoća da je to upravo ono područje na kome vi gradite osećaj sopstvene vrednosti. Kada postanete svesni ovog područja, pokušajte da svoje vrednosti proširite i na ostala područja. Primer: ako ste do sada bili usmereni samo na studiranje ili zapošljenje i svaki neuspeh na tom polju vas je činio veoma nesrećnim, bilo bi dobro da se usmerite i na ostala područja. Počnite da se bavite na primer dobrotvornim radom (područje odnosa sa drugim ljudima) ili sportom (područje fizičkog izgleda). Za početak se okušajte u situaciji pri kojoj je verovatnoća uspeha velika, zatim postepeno napredujte.Kako postati samopouzdaniji? Samouverenost se može pridobiti, mada nemojte očekivati neka instant rešenja, jer se ni vaše samovrednovanje ni način ponašanja nisu takođe formirali preko noći. Sa spoznajom i delanjem će se promeniti i vaše viđenje samoga sebe, a u isto vreme i način na koji vas drugi ljudi doživljavaju. Najpre se zapitajte: šta zaista mislim o sebi? Pri tom budite što iskreniji. Ako želite da nešto promenite, to je prva stvar koju morate da imate na umu. Spoznajte sve delove samoga sebe, one koji vam se sviđaju, kao i one koje ne volite. Kakva sam ja osoba? Šta osećam, kako doživljavam, kako razmišljam, kako reagujem na ono što me okružuje? Ne sudite sebi. Ako trenutno mislite da ste glupi i potpuno nesposobni, to je samo način na koji doživljavate sebe. Za sada. Nemojte ni drugima suditi. Možda je vašem manjku samopouzdanja bitno doprinela neka osoba, koja vam je bila bliska i koja vas je u svakoj prilici kritikovala, ali ako to iskustvo budete oživljavali opet i nanovo, to vam neće mnogo pomoći. Radije razmišljajte o tome kakva osoba želite da postanete, zatim sledi trenutak da učinite i prve korake ka tome. Počnite sa delanjem. Možda bi vam pomoglo kada biste to sve zapisali na papir, pri čemu biste morali biti mnogo konkretniji. Primer (područje karaktreristika ličnosti): previše sam ljubomorna, sitničava, kritična. Želela bih da budem velikodušnija, ljupkija, otvorenija. Pravite male korake. Ako vam je jedan od ciljeva da budete spretniji u razgovoru sa drugima i do sada ste izbegavali nova poznanstva, onda ne bi bilo najrazumnije započeti razgovor sa strancem u autobusu, koji vam je dosta privlačan. Radije namerno započnite razgovor sa prodavačem u prodavnici, izaberite nekog ko izgleda prijatno. Da li izgleda previše jednostavno da bi delovalo? Ipak deluje. Tajna je: treba biti aktivan. Ako samo kukate, ne preduzimate korake, možete do smrti čekati rezultate. Još nekoliko rečenica kao pomoć. Da li se uvek usresređujete na negativne stvari? To je veoma čest izazov. Razmislite o svemu što čini vaš život, što je lepo, na šta ste ponosni, na čemu ste zahvalni. Pogledajte, šta ste sve već postigli u životu. Ako vam je preteško, potražite pomoć od dobre prijateljice ili prijatelja, nekoga kome je stalo do vas. Nemojte se stalno porediti sa drugima na vašu štetu! Svaki čovek je u nečemu dobar, a u nečemu loš. Ono što me je najviše iznenadilo na mom profesionalnom putu jeste spoznaja da svaki čovek ima neku slabu tačku, strahove, nesigurnosti. Bez obzira na to kako izgleda, koliko hijerarhijski visoko mesto zauzima u firmi, koliko čvrstu vezu ima sa voljenom osobom. Prestanite da neprestano razmišljate: šta drugi misle? Imajte na umu da se i oni koji su najsigurniji u sebe ponekad plaše. Njihova tajna je u tome što ne dopuštaju da ih taj strah odvuče od postizanja svojih ciljeva. Rešavajte svoje probleme. Nemojte ih izbegavati ili se plašiti od njih. Ako bi ste ih izbegavali, mali problemi bi postali veći, veliki i nerešivi. Dopustite mogućnost da u isto vreme gradite samopouzdanje i rešavate manje probleme. Napravite nešto novo, izađite iz dosadašnjih okvira! Krenite na fitnes, učlanite se u planinarsko društvo ili na tečaj joge, krenite na kulinarski tečaj, masažu, kupite ruž crvene boje, koji ste do sada izbegavali, ili pak zelene baletanke, ako ste do sada nosili jedino crne cipele sa visokom štiklom. Fizička aktivnost je od posebne koristi. Osećaćete se bolje i, recimo bobu bob, izgledaćete i atraktivnije. Odeća i spoljašni izgled u celosti odaju prvi utisak o vama, zato vredi ne štediti energiju ni na tom planu. Na Beauty Maniji to nikako ne bi smelo biti preteško! Poslušajte mišljenje drugih, ali odlučujte sami - takođe, ako odlučite pogrešno, odlučili ste onako kako je najbolje za vas a ne za drugoga. Nikada se nemojte kladiti na jednu kartu, razvoj vaše ličnosti teče na više od jednog područja. Ne usmeravajte se samo na karijeru ili na materinstvo. Iskoristite svaku priliku da naučite nešto novo, bilo to italijanski ili bonsai - šta god vas čini srećnim. Izražavajte svoja mišljenja, ubeđenja, emocije i potrebe otvoreno i jasno, i u isto vreme nemojte tražiti za to prava od drugih ljudi. Naučite se reći ne ako je potrebno. Sa kakvim ljudima se družite? Ako vam stalno skreću pažnju na vaše mane i koriste vas kako bi se na vaš račun osećali samouverenijim, možda je vreme da još jednom razmislite. I povrh svega: imajte na umu da je vaš život u pitanju. Sigurno ne želite da čekate 80-tu da biste počeli da živite punim plućima.
    1275 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Posle mnogih svojih problema i čitanja knjiga i preslušavanja sebe...shvatila sam šta je samouverenost. Samouverenost, šta je to? Ne znate da se zauzmete za sebe? Čini vam se da vredite manje od drugih? Prosto se ukočite u društvenim situacijama? Ili se neprestano plašite da će vas drugi odbaciti, posebno ako je u pitanju suprotan pol? Ili se vaš unutrašnji glas često žali na vas: "Ovo ne možeš! Opet si pogrešila! Pogledaj se, nisi ni za gde!" Samouverenost je karakteristika koja opisuje koliko poverenja neka osoba ima u svoje sposobnosti i delanje. Samouvereni smo kada verujemo u sebe, kada smo iznutra usmereni tako da osećamo poverenje u svoje vlastite sposobnosti, kvalitete i prosuđivanje. Ponekad se samouverenost izjednačuje sa odsustvom sumnje, mada to nije ispravno. Takođe, i veoma samouverene osobe ponekad imaju sumnje, mada se one ne osećaju loše kada pogreše, jer njihov doživljaj sopstvenih vrednosti nije povezan sa njihovim postignućima. Izgleda kao da su neki ljudi rođeni sa samopouzdanjem, dok se drugi njemu moraju naučiti. Ne mislite valjda da su veoma lepi, pametni i sposobni ljudi takođe i uvek puni samopouzdanja! Često je potpuno suprotno. Sa druge strane, kada neko zna da ceni samog sebe, to se takođe odražava na celokupan izgled te osobe, tako da ona izgleda privlačnije. Najbitnije je kako doživljavate sami sebe, svoju sopstvenu vrednost, jer to utiče i na to kako vas drugi vide. Svaki čovek na ovom svetu ima nekoliko vrlina i nekoliko mana. U koju kategoriju spadam? Kategoriju ljudi sa premalo samouverenosti možemo grubo podeliti u tri grupe. Oni koji spadaju u prvu uvek osećaju da su isključeni, nebitni, odbačeni. Nemaju osećaj da kontrolišu svoj život, prožima ih negativizam, često ponavljaju: ne mogu, ne bih smeo, moram, nemam izbora. Ljudi iz druge grupe na prvi pogled deluju potpuno suprotno: u nju spadaju oni koji spolja izgledaju izvanredno samouvereni, kao da uvek drže konce u rukama, često imaju jaku volju i nalaze se na vodećim pozicijama. Ipak, to je samo maska za negativnu sliku koju imaju o sebi. U stvari, ove osobe su često vrlo napete, ne znaju da se opuste, previše zahtevaju od sebe i drugih, a kritiku teško podnose. Njihovo nisko samopouzdanje se pokazuje u momentima kada se sve ne odigra onako kako su planirali. U tim trenucima oni za svoje greške okrivljuju druge. Često se boje novina koje im drugi predlažu, radije se drže pravila. Ovaj tip ljudi često odbija da prizna da nešto nije u redu, jer sami sebe doživljavaju kao veoma sposobne, kompetentne, mada je su stvarnosti vrlo nesigurani. Treća grupa je sastavljena od ljudi koji se trude da uvek usreće i nasmeju druge. Sa njima je sve u redu dok neprestano zbijanje šala ne postane sredstvo kojim pokušavaju da sakriju svoju preosetljivost i nesigurnost. Primer ovog tipa je dete ili adolescent sa problemima u učenju, koje postaje "razredni klovn". Takođe, oni koji spadaju u ovu grupu su i osobe koje vole da zbijaju šale na račun drugih, i sve to da bi sakrile nesigurost i da bi se ponižavanjem drugih za trenutak osetile boljim. Otkriveno je da postoji šest glavnih područja na osnovu kojih ljudi grade osećanje sopstvene vrednosti: vrline;društvena podrška;akademska kompetentnost;fizička privlačnost;odobravanje drugih. Ljudi koji svoje samopouzdanje grade samo na jednom od tih područja, npr. na akademskim uspesima, mogu u slučaju neuspeha na tom polju biti mnogo više povređeni nego neko ko svoje samopouzdanje gradi na drugim područjima, posebno ako je u slučaju npr. student koji je dobio slabu ocenu na ispitu. Te spoznaje vam mogu biti od koristi, ako razmislite na kom polju vas neuspesi mogu najviše pogoditi. Velika je verovatnoća da je to upravo ono područje na kome vi gradite osećaj sopstvene vrednosti. Kada postanete svesni ovog područja, pokušajte da svoje vrednosti proširite i na ostala područja. Primer: ako ste do sada bili usmereni samo na studiranje ili zapošljenje i svaki neuspeh na tom polju vas je činio veoma nesrećnim, bilo bi dobro da se usmerite i na ostala područja. Počnite da se bavite na primer dobrotvornim radom (područje odnosa sa drugim ljudima) ili sportom (područje fizičkog izgleda). Za početak se okušajte u situaciji pri kojoj je verovatnoća uspeha velika, zatim postepeno napredujte.Kako postati samopouzdaniji? Samouverenost se može pridobiti, mada nemojte očekivati neka instant rešenja, jer se ni vaše samovrednovanje ni način ponašanja nisu takođe formirali preko noći. Sa spoznajom i delanjem će se promeniti i vaše viđenje samoga sebe, a u isto vreme i način na koji vas drugi ljudi doživljavaju. Najpre se zapitajte: šta zaista mislim o sebi? Pri tom budite što iskreniji. Ako želite da nešto promenite, to je prva stvar koju morate da imate na umu. Spoznajte sve delove samoga sebe, one koji vam se sviđaju, kao i one koje ne volite. Kakva sam ja osoba? Šta osećam, kako doživljavam, kako razmišljam, kako reagujem na ono što me okružuje? Ne sudite sebi. Ako trenutno mislite da ste glupi i potpuno nesposobni, to je samo način na koji doživljavate sebe. Za sada. Nemojte ni drugima suditi. Možda je vašem manjku samopouzdanja bitno doprinela neka osoba, koja vam je bila bliska i koja vas je u svakoj prilici kritikovala, ali ako to iskustvo budete oživljavali opet i nanovo, to vam neće mnogo pomoći. Radije razmišljajte o tome kakva osoba želite da postanete, zatim sledi trenutak da učinite i prve korake ka tome. Počnite sa delanjem. Možda bi vam pomoglo kada biste to sve zapisali na papir, pri čemu biste morali biti mnogo konkretniji. Primer (područje karaktreristika ličnosti): previše sam ljubomorna, sitničava, kritična. Želela bih da budem velikodušnija, ljupkija, otvorenija. Pravite male korake. Ako vam je jedan od ciljeva da budete spretniji u razgovoru sa drugima i do sada ste izbegavali nova poznanstva, onda ne bi bilo najrazumnije započeti razgovor sa strancem u autobusu, koji vam je dosta privlačan. Radije namerno započnite razgovor sa prodavačem u prodavnici, izaberite nekog ko izgleda prijatno. Da li izgleda previše jednostavno da bi delovalo? Ipak deluje. Tajna je: treba biti aktivan. Ako samo kukate, ne preduzimate korake, možete do smrti čekati rezultate. Još nekoliko rečenica kao pomoć. Da li se uvek usresređujete na negativne stvari? To je veoma čest izazov. Razmislite o svemu što čini vaš život, što je lepo, na šta ste ponosni, na čemu ste zahvalni. Pogledajte, šta ste sve već postigli u životu. Ako vam je preteško, potražite pomoć od dobre prijateljice ili prijatelja, nekoga kome je stalo do vas. Nemojte se stalno porediti sa drugima na vašu štetu! Svaki čovek je u nečemu dobar, a u nečemu loš. Ono što me je najviše iznenadilo na mom profesionalnom putu jeste spoznaja da svaki čovek ima neku slabu tačku, strahove, nesigurnosti. Bez obzira na to kako izgleda, koliko hijerarhijski visoko mesto zauzima u firmi, koliko čvrstu vezu ima sa voljenom osobom. Prestanite da neprestano razmišljate: šta drugi misle? Imajte na umu da se i oni koji su najsigurniji u sebe ponekad plaše. Njihova tajna je u tome što ne dopuštaju da ih taj strah odvuče od postizanja svojih ciljeva. Rešavajte svoje probleme. Nemojte ih izbegavati ili se plašiti od njih. Ako bi ste ih izbegavali, mali problemi bi postali veći, veliki i nerešivi. Dopustite mogućnost da u isto vreme gradite samopouzdanje i rešavate manje probleme. Napravite nešto novo, izađite iz dosadašnjih okvira! Krenite na fitnes, učlanite se u planinarsko društvo ili na tečaj joge, krenite na kulinarski tečaj, masažu, kupite ruž crvene boje, koji ste do sada izbegavali, ili pak zelene baletanke, ako ste do sada nosili jedino crne cipele sa visokom štiklom. Fizička aktivnost je od posebne koristi. Osećaćete se bolje i, recimo bobu bob, izgledaćete i atraktivnije. Odeća i spoljašni izgled u celosti odaju prvi utisak o vama, zato vredi ne štediti energiju ni na tom planu. Na Beauty Maniji to nikako ne bi smelo biti preteško! Poslušajte mišljenje drugih, ali odlučujte sami - takođe, ako odlučite pogrešno, odlučili ste onako kako je najbolje za vas a ne za drugoga. Nikada se nemojte kladiti na jednu kartu, razvoj vaše ličnosti teče na više od jednog područja. Ne usmeravajte se samo na karijeru ili na materinstvo. Iskoristite svaku priliku da naučite nešto novo, bilo to italijanski ili bonsai - šta god vas čini srećnim. Izražavajte svoja mišljenja, ubeđenja, emocije i potrebe otvoreno i jasno, i u isto vreme nemojte tražiti za to prava od drugih ljudi. Naučite se reći ne ako je potrebno. Sa kakvim ljudima se družite? Ako vam stalno skreću pažnju na vaše mane i koriste vas kako bi se na vaš račun osećali samouverenijim, možda je vreme da još jednom razmislite. I povrh svega: imajte na umu da je vaš život u pitanju. Sigurno ne želite da čekate 80-tu da biste počeli da živite punim plućima.
    Mar 30, 2015 1275
  • 19 Feb 2015
    Dragi sine.....                                                                          "Ja ne viđeh veće budale od tebe,  koja radi više protiv sebe, do tebe..."                                         ĐEKNA Razmišljam se kako da počnem ovo pismo.... Ostavim te "SAMOG" na mesec dana i ti napraviš takvu glupost tj.kako bi mi rekli pizdariju. No, šta je tu je...pitati te neću zašto? Znam da i ti nemaš odgovor na to pitanje. Reću ti samo jedno ....znaš kad sam se razbolela ti si bio razlog mog izlečenja, moja snaga za dalje.. Ovo što si uradio shvatiću kao mladalački hir, želja za dokazivanjem jel ne vidim drugu potrebu. Jedino što te molim kao što sam gore napisala da si ti bio moja snaga za dalji život, molim te da ja tebi budem snaga da izdržiš. Nemoj da se preispituješ šta i kako ....od toga sada nemaš ništa, sad se samo preispituj  šta i kako ćeš u životu dalje. Uvek sam ti govorila da iza dobrih i loših stvari stojiš samo TI, a ja sam uvek tu da ti pomognem i budem uz tebe. Došao je i taj momenat da posle mnogo lepih stvari koje si postigao u životu, dođe i ova ružna iza koje stojim rame uz rame sa tobom. Ne samo JA već i svi ostali... Ajd' dosta sam *rala ....budi jak i čvrst... Ljubi te i puno voli MAMA
    1194 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Dragi sine.....                                                                          "Ja ne viđeh veće budale od tebe,  koja radi više protiv sebe, do tebe..."                                         ĐEKNA Razmišljam se kako da počnem ovo pismo.... Ostavim te "SAMOG" na mesec dana i ti napraviš takvu glupost tj.kako bi mi rekli pizdariju. No, šta je tu je...pitati te neću zašto? Znam da i ti nemaš odgovor na to pitanje. Reću ti samo jedno ....znaš kad sam se razbolela ti si bio razlog mog izlečenja, moja snaga za dalje.. Ovo što si uradio shvatiću kao mladalački hir, želja za dokazivanjem jel ne vidim drugu potrebu. Jedino što te molim kao što sam gore napisala da si ti bio moja snaga za dalji život, molim te da ja tebi budem snaga da izdržiš. Nemoj da se preispituješ šta i kako ....od toga sada nemaš ništa, sad se samo preispituj  šta i kako ćeš u životu dalje. Uvek sam ti govorila da iza dobrih i loših stvari stojiš samo TI, a ja sam uvek tu da ti pomognem i budem uz tebe. Došao je i taj momenat da posle mnogo lepih stvari koje si postigao u životu, dođe i ova ružna iza koje stojim rame uz rame sa tobom. Ne samo JA već i svi ostali... Ajd' dosta sam *rala ....budi jak i čvrst... Ljubi te i puno voli MAMA
    Feb 19, 2015 1194
  • 27 Nov 2014
    Prelistavajuci stranice narodnih kuvara i etnografske gradje posvecene starim jelima i picima,moze se videti da se veliki broj tradicionalnih narodnih jela i pica zadrzao i do danasnjeg dana u manje ili vise istom obliku kao i nekada.Takva jela su uglavnom poznata svim savremenim domacicama i gurmanima. No,postoje i ona jela koja su uglavnom zaboravljena,posebno u gradovima,mada bi po ukusu,hranljivosti i zdravom nacinu pripreme, mogla da nadju mesta i na danasnjim trpezama.Sledeci izbor podsetice sve ljubitelje dobre i zdrave ishrane na ona jela koja su pripremali nasi preci. Pojedina jela poznata su i danas,ali je ovom prilikom prikazan njihov tradicionalni nacin pripreme(pod sacem,u crepulji). Mnoga od ovih jela, naravno,slicna su jelima koja su pripremali i drugi narodi u ovim krajevima.                                                                  MRSNA PRAZNICNA JELA CORBA Pravi se od mesa pileceg,jagnjeceg,ovcijeg,od pastrme i od sitnurije(udrobice od jagnjeta).Pileca corba pravi se ovako: jedan od muskaraca mora da zakolje pile,jer zenska glava ne valja to da radi.Ako pile brzo lipse,kazu da je lake ruke onaj sto ga je zaklao,ako ne lipse brzo,kazu da je teske ruke. Zaklano pile popari se u vrucoj vodi,ocupa se perje i ocisti pa se iseku komadi i stavi u lonac za kuvanje.Od pileta se bacaju zuc i creva.Za vreme kuvanja pazi se da lonac ne iskipi.Ako se corba kuva od stare zivine,onda je potrebno da se duze kuva,a od mlade manje.Kad meso vec bude skuvano,corba se osoli i zaprzi zaprskom od isecenog crnog luka,malo psenicnog brasna i aleve paprike.Zaprzena corba se jos malo prokuva,koliko da prokljuca i da se skuva luk. Neki u corbu dodaju i malo pirinca.Pre upotrebe corba se zacini.U panici ili corbaluku se razbije jedno jaje i sipa se malo sirceta,pa se sve kasikom sve dobro izmuti i sipa u lonac sa corbom.Deci se ne daje da jedu noge od pileta jer nece umeti nikakvu tajnu da sacuvaju.Otuda se za onoga koji sve sto cuje,prica dalje,kaze da je pojeo noge od pileta.Na isti nacin pravi se i corba od jagnjeceg,ovcijeg mesa itd. Kad se gotovi corba od svinjske pastrme,ne zaprzava se, vec se samo sircetom zakiseli.I ova corba se smatra kao zdrava i dobra hrana. GIBANICA Bozic se ne moze zamisliti bez gibanice.Gibanica moze biti na kore ili uvijaca.Prvo se razvuku i speku kore, pa se onda razgreje mast u tiganju i u nju metnu jaja i sir.Zatim se tepsija prvo dobro podmaze mascu i u nju se slazu kore, a na njih se sipa kasikom ona mast sa izmucenim jajima i sirom i tako redom dak se tepsija ne napuni,ali na vrhu ne dodje kora vec jaja i sir.Najzad se tepsija mece na zar i pokriva sacem.Za vreme pecenja cesto se podize sac i pazi da gibanica ne pregori.Pola sata je dovoljno da gibanica bude pecena.Na isti nacin pravi se i gibanica uvijaca,samo s tom razlikom sto se kod uvijace kore ne peku,nego se onako istanjene rasire po sovri ili po stolu,i po njima sipaju razmucena jaja, mast i sir,pa se uvijaju u krug i mecu,prva na sredinu tepsije zatim se oko prve uvija druga,i tako redom,dok se tepsija ne napuni.I ova gibanica se se pece na isti nacin kao i ona prva.Po narodnom verovanju,na Bozic se ne moze jesti,jer su, veli se,Cigani razapeli mehove. JANIJA Pravi se od mladog mesa,jagnjeceg,pileceg ili svinjskog. Prvo se u serpu metne kasika ili dve masti.Kad se mast ugreje, stavi se sitnog isecenog luka,malo aleve paprike,jedna kasika psenicnog brasna,pa se dobro promesa,a zatim se metne meso koje se pre toga isece na sitne komade.Sve ovo przi se neko vreme i neprestano mesa kasikom,pa kad vec bude przeno, sipa se malo vruce vode,osoli se,kasikom dobro izmesa i jos neko vreme prokuva i janija je gotova.Janija se smatra kao zdrava i dobra hrana. USTIPCI U ciniju se se metne jedna pregrst prosejanog psenicnog brasna,pa se to posoli,sipa malo mleka i razbiju dva-tri jajeta i to se sve to dobro izmuti.Zatim se metne u tiganj jedna dobra kasika masti, pa kad se mast zagreje,u nju se spusta jedna po jedna kasika razmucenog brasna,i kad se u masti dobro ispece da pozuti,vadi se i mece u tanjir.Tako se przi dok se sve ne isprzi.Ustipci se u nekim krajevima zovu jos i tiganjice i priganice. MESO NA TEPSIJU rvo se metne meso u lonac da se u jednoj vodi prokuva.Dok se meso kuva,u serpu se metne jedna dobra kasika masti,pa se stavi na vatru da se mast ugreje.U vrelu mast stavlja se sitno isecen crni luk da se dobro isprzi.Kad luk bude dobro isprzen,metne se meso iz lonca koje se dotle kuvalo.Zatim se metne soli,aleve paprike i potrebna kolicina pirinca.Sve ovo dobro se izmesa kasikom i nalije corbom iz lonca u kojoj se kuvalo meso,pa se sve ovo sipa u jednu tepsiju,koju metnu na sadjak da se kuva,a odozgo se pokrije vrelim sacem.Dok se ovo kuva,nikako se ne mesa,samo se sac cesto podize i gleda da jelo ne preplane.Kad dobro uvri,jelo je gotovo i skida se s vatre.Ovo jelo je vro omiljeno u narodu,a smatra se kao dobra i zdrava hrana.                                                                POSNA PRAZNICNA JELA POSNE PIKTIJE Uzme se potrebna kolicina boba ,otprilike za polovinu lonca pa se lonac nalije vodom i metne na vatru da se zrna obare toliko da moze lako da im se skine gornja pokozica .Obarena se zrna oljuste,pa se ponovo kuvaju i kad budu dobro kuvana,kasikom se dobro izgnjece dok se svako zrno ne usitni.Sad se napravi zaprska od zejtina,pa se u nju metne zgnjeceni bob i nesto belog luka.Sve ovo dobro se izmesa i razlije u tanjire. Kad se ohladi,sgusne se kao prave piktije PASULJARNIK Skuva se dobro pasulj u serpi i potom se sav izgnjeci. Isitni se zatim glavica praziluka(pasulj je sladji kad se sprema sa sa prazilukom nego sa crnim lukom),isprzi se na ulju i sipa u pasulj.Kad sa ovim provri,sipa se u tepsiju i poklopi vrelim sacem da se pece.Pasulj se posoli jos dok se kuva u serpi.Uopste,so se dodaje jelima dok se jos kuvaju, pre nego sto ce ih skinuti sa vatre.Ovo narocito vredi za pasulj,jer se smatra da se pasulj nece lako skuvati ako mu se odmah metne so.Da bi se pak svako jelo brze i lakse skuvalo,narod veruje da treba,cim se jelo pristavi,metnuti u njega zalogaj hleba. BUNGUR(bangur) Bungur je dobra krupno izmlevena psenica.Isitni se pola glavice crnog luka,isprzi u tiganju,nalije vodom,i kada voda provri sipa se po malo bungura i jednako mesa da se ne zgrudva.Posto voda uvri,bungur postane kao gusta kasa, onda se posoli i skida sa vatre.Bungur se jede bez hleba. PRZENI PUZEVI Za vreme Uskrsnjeg posta jedu se puzevi i od njih se prave razna jela.Prvo se puzevi operu i stave u hladnu vodu da im izade sluz.Posle toga se iglom vade iz ljuske(kucice), odseku im se nepotrebni delovi,operu se hladnom vodom,posole, i posto se uvaljaju u brasno,prze se na zejtinu.Pripremi se kisela kasa,puzevi se spuste u kasu i rucak je gotov. KUPUS SA ORASIMA Uzme se glavica ili dve kiselog kupusa pa se sitno iseckaju i stave u lonac da se skuvaju.Dok se kupus kuva,ociste se orasi i u avanu dobro stucaju,pa se metnu u lonac s kupusom.Sad se u lonac doda malo aleve paprike i soli,pa se dobro kasikom promesa i jos neko vreme kuva, pa je gotovo.Ovo jelo smatra se kao dobra i zdrava hrana. KROMPIR NA TEPSIJU Uzme se nekoliko krompira,pa se oljuste i na parcad iseku.Tako iseceni krompiri metnu se na tepsiju pa se jos doda:dobra pregrst krupno isecenog crnog luka,dobra saka pirinca,soli i na kraju se sve to prelije zaprskom od zejtina.To se sad metne na vreo sac da se dobro ukrcka,i posle kratkog vremena jelo je gotovo.Dok se ispod saca kuva,cesto se nadlgleda i doliva vrucom vodom da ne zagori.Ovo se jelo smatra kao zdrava i dobra hrana. JELA O POJEDINIM PRAZNICIMA USKRS: Uskrs je veliki praznik,i u domu se citava Velika nedelja pred sam Uskrs koristi za pripremanje za docek uskrsnjih praznika.Medju najznacajnijim obicajima za Uskrs je bojenje jaja.Postoji puno nacina bojadisanja jaja,ali kao pravi obicaj koga se drzi pravi pravoslavni dom je bojadisanja varzilom.Prvo jaje koje se iz varzila izvadi ostavlja se na stranu.To se jaje zove cuvarkuca i njega cuvaju kod kandila za Djurdjev dan.Jaja se boje na Veliki petak,a tada se obave i drugi poslovi u kuci,tako da na Veliki petak niko u kuci ne radi nista osim grubih poslova.Na Veliki petak je strog post i prilika da se obidju grobovi pokojnika.Tog dana se stednjaci u nekim kucama uopste i ne pale,a gde se bas i kuva spremaju se strogo posna jela kao sto su corba od paradajza,pasulj prebranac i rezanci sa orasima.Na Veliku subotu kuca je vec sasvim spremna,sve je dovedeno u red,kandila prisluzena.Sutradan za svecani uskrsnji rucak,obicno se sprema jagnjeca corba,sarma od zelja,jagnjece pecenje,salate i kolaci.Rano izjutra,na sam dan Uskrsa,spremi se posluzavnik i na sto iznese zdela s crvenim jajima.Svaki gost koji u kucu dodje biva posluzen crvenim jajetom,kolacima,slatkim i kafom.I neka ne bude zaboravljeno-svaki siromah koji u kucu dodje tog dana,treba da bude,pored ostalog,darivan crvenim jajetom. BOZIc                                                                 Rano izjutra polozajnik dolazi u domacinovu kucu i pozdravlja domacina sa:" Hristos se rodi " Na to mu domacin odgovara: " Vaistinu se rodi ". Polozajnik tada prilazi ognjistu, cara vatru, posipa kucu zitom i parama sa zeljom da u kuci cele godine bude zdravlja, srece i bericeta. Polozajnik ostaje kao gost u kuci domacina koga polazi. Domacica mu sprema kolac, a domacin daruje novcem ili kakvim progodnim poklonom. Rano izjutra na Bozic, ide se u crkvu. Najblizi rodjaci obilaze svoje srodnike i toga dana obicno je cela porodica na okupu.Pored svece koju domacin pali, domacica iznosi cesnicu, koja se lomi na komade i namenjuje domu, domacinu, polozajniku, domacici, deci, posluzi, i putniku namerniku.U cesnicu se stavlja novcic, najbolje srebrnjak. Onaj koji u svom komadu dobije novcic treba da ga cuva jer je to znak njegove srece. Za bozic se za rucak obicno sprema pileca corba, sarma, pecenica sa salatama i pita od oraha. NOVA GODINA Obicaj da se Nova godina docekuje u krugu porodice i bliskih prijatelja. Za docek Nove godine domacica jos ranije pripremi trpezu sa raznim hladnim jelima, kako bi sve bilo spremno za docek Novog leta. U ponoc se pristupi trpezi i pocne veseo i izobilan nov zivot. Na sto se moze izneti riba na ruskoj salati ili majonezu, hladna pasteta od guscije djigerice u spiku, barena sunka sa renom, diplomatski krem, bola ili nesto drugo, a kao tradicionalna poslastica iznose se krofne koje se pripremaju neposredno pred iznosenje na sto. U jednu od krofni stavi se novcic, pa ko dobije krofnu sa novcicem, veruje se, bice srecan u Novoj godini.  
    2259 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Prelistavajuci stranice narodnih kuvara i etnografske gradje posvecene starim jelima i picima,moze se videti da se veliki broj tradicionalnih narodnih jela i pica zadrzao i do danasnjeg dana u manje ili vise istom obliku kao i nekada.Takva jela su uglavnom poznata svim savremenim domacicama i gurmanima. No,postoje i ona jela koja su uglavnom zaboravljena,posebno u gradovima,mada bi po ukusu,hranljivosti i zdravom nacinu pripreme, mogla da nadju mesta i na danasnjim trpezama.Sledeci izbor podsetice sve ljubitelje dobre i zdrave ishrane na ona jela koja su pripremali nasi preci. Pojedina jela poznata su i danas,ali je ovom prilikom prikazan njihov tradicionalni nacin pripreme(pod sacem,u crepulji). Mnoga od ovih jela, naravno,slicna su jelima koja su pripremali i drugi narodi u ovim krajevima.                                                                  MRSNA PRAZNICNA JELA CORBA Pravi se od mesa pileceg,jagnjeceg,ovcijeg,od pastrme i od sitnurije(udrobice od jagnjeta).Pileca corba pravi se ovako: jedan od muskaraca mora da zakolje pile,jer zenska glava ne valja to da radi.Ako pile brzo lipse,kazu da je lake ruke onaj sto ga je zaklao,ako ne lipse brzo,kazu da je teske ruke. Zaklano pile popari se u vrucoj vodi,ocupa se perje i ocisti pa se iseku komadi i stavi u lonac za kuvanje.Od pileta se bacaju zuc i creva.Za vreme kuvanja pazi se da lonac ne iskipi.Ako se corba kuva od stare zivine,onda je potrebno da se duze kuva,a od mlade manje.Kad meso vec bude skuvano,corba se osoli i zaprzi zaprskom od isecenog crnog luka,malo psenicnog brasna i aleve paprike.Zaprzena corba se jos malo prokuva,koliko da prokljuca i da se skuva luk. Neki u corbu dodaju i malo pirinca.Pre upotrebe corba se zacini.U panici ili corbaluku se razbije jedno jaje i sipa se malo sirceta,pa se sve kasikom sve dobro izmuti i sipa u lonac sa corbom.Deci se ne daje da jedu noge od pileta jer nece umeti nikakvu tajnu da sacuvaju.Otuda se za onoga koji sve sto cuje,prica dalje,kaze da je pojeo noge od pileta.Na isti nacin pravi se i corba od jagnjeceg,ovcijeg mesa itd. Kad se gotovi corba od svinjske pastrme,ne zaprzava se, vec se samo sircetom zakiseli.I ova corba se smatra kao zdrava i dobra hrana. GIBANICA Bozic se ne moze zamisliti bez gibanice.Gibanica moze biti na kore ili uvijaca.Prvo se razvuku i speku kore, pa se onda razgreje mast u tiganju i u nju metnu jaja i sir.Zatim se tepsija prvo dobro podmaze mascu i u nju se slazu kore, a na njih se sipa kasikom ona mast sa izmucenim jajima i sirom i tako redom dak se tepsija ne napuni,ali na vrhu ne dodje kora vec jaja i sir.Najzad se tepsija mece na zar i pokriva sacem.Za vreme pecenja cesto se podize sac i pazi da gibanica ne pregori.Pola sata je dovoljno da gibanica bude pecena.Na isti nacin pravi se i gibanica uvijaca,samo s tom razlikom sto se kod uvijace kore ne peku,nego se onako istanjene rasire po sovri ili po stolu,i po njima sipaju razmucena jaja, mast i sir,pa se uvijaju u krug i mecu,prva na sredinu tepsije zatim se oko prve uvija druga,i tako redom,dok se tepsija ne napuni.I ova gibanica se se pece na isti nacin kao i ona prva.Po narodnom verovanju,na Bozic se ne moze jesti,jer su, veli se,Cigani razapeli mehove. JANIJA Pravi se od mladog mesa,jagnjeceg,pileceg ili svinjskog. Prvo se u serpu metne kasika ili dve masti.Kad se mast ugreje, stavi se sitnog isecenog luka,malo aleve paprike,jedna kasika psenicnog brasna,pa se dobro promesa,a zatim se metne meso koje se pre toga isece na sitne komade.Sve ovo przi se neko vreme i neprestano mesa kasikom,pa kad vec bude przeno, sipa se malo vruce vode,osoli se,kasikom dobro izmesa i jos neko vreme prokuva i janija je gotova.Janija se smatra kao zdrava i dobra hrana. USTIPCI U ciniju se se metne jedna pregrst prosejanog psenicnog brasna,pa se to posoli,sipa malo mleka i razbiju dva-tri jajeta i to se sve to dobro izmuti.Zatim se metne u tiganj jedna dobra kasika masti, pa kad se mast zagreje,u nju se spusta jedna po jedna kasika razmucenog brasna,i kad se u masti dobro ispece da pozuti,vadi se i mece u tanjir.Tako se przi dok se sve ne isprzi.Ustipci se u nekim krajevima zovu jos i tiganjice i priganice. MESO NA TEPSIJU rvo se metne meso u lonac da se u jednoj vodi prokuva.Dok se meso kuva,u serpu se metne jedna dobra kasika masti,pa se stavi na vatru da se mast ugreje.U vrelu mast stavlja se sitno isecen crni luk da se dobro isprzi.Kad luk bude dobro isprzen,metne se meso iz lonca koje se dotle kuvalo.Zatim se metne soli,aleve paprike i potrebna kolicina pirinca.Sve ovo dobro se izmesa kasikom i nalije corbom iz lonca u kojoj se kuvalo meso,pa se sve ovo sipa u jednu tepsiju,koju metnu na sadjak da se kuva,a odozgo se pokrije vrelim sacem.Dok se ovo kuva,nikako se ne mesa,samo se sac cesto podize i gleda da jelo ne preplane.Kad dobro uvri,jelo je gotovo i skida se s vatre.Ovo jelo je vro omiljeno u narodu,a smatra se kao dobra i zdrava hrana.                                                                POSNA PRAZNICNA JELA POSNE PIKTIJE Uzme se potrebna kolicina boba ,otprilike za polovinu lonca pa se lonac nalije vodom i metne na vatru da se zrna obare toliko da moze lako da im se skine gornja pokozica .Obarena se zrna oljuste,pa se ponovo kuvaju i kad budu dobro kuvana,kasikom se dobro izgnjece dok se svako zrno ne usitni.Sad se napravi zaprska od zejtina,pa se u nju metne zgnjeceni bob i nesto belog luka.Sve ovo dobro se izmesa i razlije u tanjire. Kad se ohladi,sgusne se kao prave piktije PASULJARNIK Skuva se dobro pasulj u serpi i potom se sav izgnjeci. Isitni se zatim glavica praziluka(pasulj je sladji kad se sprema sa sa prazilukom nego sa crnim lukom),isprzi se na ulju i sipa u pasulj.Kad sa ovim provri,sipa se u tepsiju i poklopi vrelim sacem da se pece.Pasulj se posoli jos dok se kuva u serpi.Uopste,so se dodaje jelima dok se jos kuvaju, pre nego sto ce ih skinuti sa vatre.Ovo narocito vredi za pasulj,jer se smatra da se pasulj nece lako skuvati ako mu se odmah metne so.Da bi se pak svako jelo brze i lakse skuvalo,narod veruje da treba,cim se jelo pristavi,metnuti u njega zalogaj hleba. BUNGUR(bangur) Bungur je dobra krupno izmlevena psenica.Isitni se pola glavice crnog luka,isprzi u tiganju,nalije vodom,i kada voda provri sipa se po malo bungura i jednako mesa da se ne zgrudva.Posto voda uvri,bungur postane kao gusta kasa, onda se posoli i skida sa vatre.Bungur se jede bez hleba. PRZENI PUZEVI Za vreme Uskrsnjeg posta jedu se puzevi i od njih se prave razna jela.Prvo se puzevi operu i stave u hladnu vodu da im izade sluz.Posle toga se iglom vade iz ljuske(kucice), odseku im se nepotrebni delovi,operu se hladnom vodom,posole, i posto se uvaljaju u brasno,prze se na zejtinu.Pripremi se kisela kasa,puzevi se spuste u kasu i rucak je gotov. KUPUS SA ORASIMA Uzme se glavica ili dve kiselog kupusa pa se sitno iseckaju i stave u lonac da se skuvaju.Dok se kupus kuva,ociste se orasi i u avanu dobro stucaju,pa se metnu u lonac s kupusom.Sad se u lonac doda malo aleve paprike i soli,pa se dobro kasikom promesa i jos neko vreme kuva, pa je gotovo.Ovo jelo smatra se kao dobra i zdrava hrana. KROMPIR NA TEPSIJU Uzme se nekoliko krompira,pa se oljuste i na parcad iseku.Tako iseceni krompiri metnu se na tepsiju pa se jos doda:dobra pregrst krupno isecenog crnog luka,dobra saka pirinca,soli i na kraju se sve to prelije zaprskom od zejtina.To se sad metne na vreo sac da se dobro ukrcka,i posle kratkog vremena jelo je gotovo.Dok se ispod saca kuva,cesto se nadlgleda i doliva vrucom vodom da ne zagori.Ovo se jelo smatra kao zdrava i dobra hrana. JELA O POJEDINIM PRAZNICIMA USKRS: Uskrs je veliki praznik,i u domu se citava Velika nedelja pred sam Uskrs koristi za pripremanje za docek uskrsnjih praznika.Medju najznacajnijim obicajima za Uskrs je bojenje jaja.Postoji puno nacina bojadisanja jaja,ali kao pravi obicaj koga se drzi pravi pravoslavni dom je bojadisanja varzilom.Prvo jaje koje se iz varzila izvadi ostavlja se na stranu.To se jaje zove cuvarkuca i njega cuvaju kod kandila za Djurdjev dan.Jaja se boje na Veliki petak,a tada se obave i drugi poslovi u kuci,tako da na Veliki petak niko u kuci ne radi nista osim grubih poslova.Na Veliki petak je strog post i prilika da se obidju grobovi pokojnika.Tog dana se stednjaci u nekim kucama uopste i ne pale,a gde se bas i kuva spremaju se strogo posna jela kao sto su corba od paradajza,pasulj prebranac i rezanci sa orasima.Na Veliku subotu kuca je vec sasvim spremna,sve je dovedeno u red,kandila prisluzena.Sutradan za svecani uskrsnji rucak,obicno se sprema jagnjeca corba,sarma od zelja,jagnjece pecenje,salate i kolaci.Rano izjutra,na sam dan Uskrsa,spremi se posluzavnik i na sto iznese zdela s crvenim jajima.Svaki gost koji u kucu dodje biva posluzen crvenim jajetom,kolacima,slatkim i kafom.I neka ne bude zaboravljeno-svaki siromah koji u kucu dodje tog dana,treba da bude,pored ostalog,darivan crvenim jajetom. BOZIc                                                                 Rano izjutra polozajnik dolazi u domacinovu kucu i pozdravlja domacina sa:" Hristos se rodi " Na to mu domacin odgovara: " Vaistinu se rodi ". Polozajnik tada prilazi ognjistu, cara vatru, posipa kucu zitom i parama sa zeljom da u kuci cele godine bude zdravlja, srece i bericeta. Polozajnik ostaje kao gost u kuci domacina koga polazi. Domacica mu sprema kolac, a domacin daruje novcem ili kakvim progodnim poklonom. Rano izjutra na Bozic, ide se u crkvu. Najblizi rodjaci obilaze svoje srodnike i toga dana obicno je cela porodica na okupu.Pored svece koju domacin pali, domacica iznosi cesnicu, koja se lomi na komade i namenjuje domu, domacinu, polozajniku, domacici, deci, posluzi, i putniku namerniku.U cesnicu se stavlja novcic, najbolje srebrnjak. Onaj koji u svom komadu dobije novcic treba da ga cuva jer je to znak njegove srece. Za bozic se za rucak obicno sprema pileca corba, sarma, pecenica sa salatama i pita od oraha. NOVA GODINA Obicaj da se Nova godina docekuje u krugu porodice i bliskih prijatelja. Za docek Nove godine domacica jos ranije pripremi trpezu sa raznim hladnim jelima, kako bi sve bilo spremno za docek Novog leta. U ponoc se pristupi trpezi i pocne veseo i izobilan nov zivot. Na sto se moze izneti riba na ruskoj salati ili majonezu, hladna pasteta od guscije djigerice u spiku, barena sunka sa renom, diplomatski krem, bola ili nesto drugo, a kao tradicionalna poslastica iznose se krofne koje se pripremaju neposredno pred iznosenje na sto. U jednu od krofni stavi se novcic, pa ko dobije krofnu sa novcicem, veruje se, bice srecan u Novoj godini.  
    Nov 27, 2014 2259
  • 08 Sep 2014
    Dragi moji da li se slažete sa mnom kada kažem da nije nužno da budemo materijalno bogati da bismo živeli srećnim i zadovoljnim životom. Ako razvijemo maštu i s voljom prionemo na neki rad, možemo da preživimo i vrlo teške trenutke. Ako se, naprotiv, predamo i ponizno sklopimo ruke, ne želeći išta ponovo da pokušamo, ostaćemo bespomoćni.Možda se sećate poznate priče o dva žapca koja su se našla u visokom ćupu mleka, kad je nesavesni mlekadžija razblažio svoje mleko vodom koju je zahvatio iz potoka. Prvi je žabac, “Maloduško”, izjavio: "Ništa mi ne može pomoći" , zatim se izvrnuo i uginuo.Drugi, “Srčko”, skakao je uporno sve do jutra pa se odjednom našao na gomili putera sa koje je iskočio i pobegao iz svoje mlečne tamnice. Već ste se sigurno našli u nekom domu u kome su "Ne brini!" i "Odustani!" ispisani po svim stvarima – po prašini na namještaju, po neočešljanim stanarima, po neredu u kući, po rasutim papirima... U takvom domu nećete naći dobru knjigu, a čućete kako radio aparat nameće jeftinu muziku. Ako se u njemu ne može naći ništa oplemenjujuće, to je stvarno siromašan dom. Ako ti ljudi imaju dovoljno telesne hrane, očigledno im nedostaje kvalitetnija životna hrana. Katkad je dovoljno samo malo truda – malo vode – da prozori budu opet čisti i blistavi. Zavese ne moraju da budu skupocene da pruže privlačan pogled na život i svet. Ponekad je potrebno samo počistiti i dobro oprati pod da bi bio onakav kakav želimo… Možda ste i vi nekad rekli: "Samo kad bih imao novaca, mogao bih nekome pomoći. Zašto bogati imaju novaca a tako retko pomažu onima kojima je pomoć potrebna? Kada bih ja imao novaca u izobilju, koliko bih ljudi usrećio svojom pomoći!" Međutim, da li znate da vi možete ponuditi više nego što mislite, jer svako od nas ima mnogo lepih poklona koji se mogu lako pružiti: lepu reč, ohrabrenje, zahvalnost za dobro obavljen rad, učtivost i pažnju, tako plemenitu i tako nežnu. Ako ove darove zadržite za sebe, oni će se uplesnit u nagomilanim gomilama sa kojih se ništa ne uzima. Mnogo je onih koji mogu da daju novac, ali samo malo njih mogu da daju pravu ljubav i pažnju, ohrabrenje i nadu – najuzvišenije poklone u životu. Možda ranije niste razmišljali kako je polovina, tri četvrtine, pa možda i celokupna životna sreća u razmišljanju kako da učinimo nešto što će obradovati i usrećiti nekoga pored nas. I najveći bogataši ne mogu toliko da uživaju kao jednostavni ljudi u svakodnevnim životnim uslovima.Posebno su mladi dosetljivi i bogati u idejama koje se lako mogu ostvariti. Nemojte svojoj okolini uskraćivati ova mala zadovoljstva da biste u mrzovoljnom svetu odrasli kao jedna neprivlačna osoba! Razradite svoju maštu novim idejama o tome šta sve možete učiniti! Posebno zadovoljstvo se može osetiti u prijateljskim razgovorima i u knjigama. U svakom mestu postoji bibliotelka. Birajte knjige koje ćete čitati kao prijatelje. Ako se družite s nedoličnim knjigama, napravicete i od sebe osobe koje će se s njima slagati u pogledima i idealima. Uzmite dobru knjigu i pođite do stare gospođe Simić u svom susedstvu, koja je izobličena od artritisa i nema novaca za nove naočare – čitajte joj! Pripazite bebu najbliže komsinice da bi se ona mogla odmoriti ili otići u grad. Iskustvo može biti i naporno – možda i za bebu i za vas – ali saznanje da ste nekoga obradovali doneće vam osećaj bogatog zadovoljstva. Možete se usavršavati u nekom posebnom hobiju – strikanju, kuvanju, dekoraciji stana, slikanju, izradi raznih predmeta od gline itd.... Možete učiti i pripremati se da iskoristite vaših “pet minuta” – kako se to kaže, kada dođe vaša prilika. Ali, ne zaboravite, prilike za mnoge životne uspehe nalaze se tu kraj vas, svakoga dana. Na ovaj način mogu se postići najveća i najbogatija životna ostvarenja i uz to se može doživeti puno radosti. Jer – radili ste svojim rukama stvarajući nešto posebno i vredno. Postoji bogatstvo kojim smo svi obdareni, a koje je daleko veće od ovog koje smo dosad spomenuli. To je bogatstvo ljubavi Isusa Hrista. Jeste li tu ljubav već iskusili? Gospod je izabrao za svoje najbliže prijatelje one koji su siromašni materijalno ali bogati duhom . Zato nam apostol Jakov poručuje: "Čujte, ljubazna braćo moja, ne izabra li Bog siromahe ovoga sveta da budu bogati verom i nasljednici carstva koje obreče onima koji njega ljube." (Jakov 2,5) Raskošna bogatstva sunčevog izlaska i zalaska, pevanje ptica i šarolikost cveća – vaši su. Sva lepota koja vas okružuje – livade, potoci i oblaci – sve pripada vama. Svaki od tih prelepih poklona trebate da prihvatite i onda ćete se i sami uveriti da ste mnogo bogatiji nego što to i slutite.  
    2753 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Dragi moji da li se slažete sa mnom kada kažem da nije nužno da budemo materijalno bogati da bismo živeli srećnim i zadovoljnim životom. Ako razvijemo maštu i s voljom prionemo na neki rad, možemo da preživimo i vrlo teške trenutke. Ako se, naprotiv, predamo i ponizno sklopimo ruke, ne želeći išta ponovo da pokušamo, ostaćemo bespomoćni.Možda se sećate poznate priče o dva žapca koja su se našla u visokom ćupu mleka, kad je nesavesni mlekadžija razblažio svoje mleko vodom koju je zahvatio iz potoka. Prvi je žabac, “Maloduško”, izjavio: "Ništa mi ne može pomoći" , zatim se izvrnuo i uginuo.Drugi, “Srčko”, skakao je uporno sve do jutra pa se odjednom našao na gomili putera sa koje je iskočio i pobegao iz svoje mlečne tamnice. Već ste se sigurno našli u nekom domu u kome su "Ne brini!" i "Odustani!" ispisani po svim stvarima – po prašini na namještaju, po neočešljanim stanarima, po neredu u kući, po rasutim papirima... U takvom domu nećete naći dobru knjigu, a čućete kako radio aparat nameće jeftinu muziku. Ako se u njemu ne može naći ništa oplemenjujuće, to je stvarno siromašan dom. Ako ti ljudi imaju dovoljno telesne hrane, očigledno im nedostaje kvalitetnija životna hrana. Katkad je dovoljno samo malo truda – malo vode – da prozori budu opet čisti i blistavi. Zavese ne moraju da budu skupocene da pruže privlačan pogled na život i svet. Ponekad je potrebno samo počistiti i dobro oprati pod da bi bio onakav kakav želimo… Možda ste i vi nekad rekli: "Samo kad bih imao novaca, mogao bih nekome pomoći. Zašto bogati imaju novaca a tako retko pomažu onima kojima je pomoć potrebna? Kada bih ja imao novaca u izobilju, koliko bih ljudi usrećio svojom pomoći!" Međutim, da li znate da vi možete ponuditi više nego što mislite, jer svako od nas ima mnogo lepih poklona koji se mogu lako pružiti: lepu reč, ohrabrenje, zahvalnost za dobro obavljen rad, učtivost i pažnju, tako plemenitu i tako nežnu. Ako ove darove zadržite za sebe, oni će se uplesnit u nagomilanim gomilama sa kojih se ništa ne uzima. Mnogo je onih koji mogu da daju novac, ali samo malo njih mogu da daju pravu ljubav i pažnju, ohrabrenje i nadu – najuzvišenije poklone u životu. Možda ranije niste razmišljali kako je polovina, tri četvrtine, pa možda i celokupna životna sreća u razmišljanju kako da učinimo nešto što će obradovati i usrećiti nekoga pored nas. I najveći bogataši ne mogu toliko da uživaju kao jednostavni ljudi u svakodnevnim životnim uslovima.Posebno su mladi dosetljivi i bogati u idejama koje se lako mogu ostvariti. Nemojte svojoj okolini uskraćivati ova mala zadovoljstva da biste u mrzovoljnom svetu odrasli kao jedna neprivlačna osoba! Razradite svoju maštu novim idejama o tome šta sve možete učiniti! Posebno zadovoljstvo se može osetiti u prijateljskim razgovorima i u knjigama. U svakom mestu postoji bibliotelka. Birajte knjige koje ćete čitati kao prijatelje. Ako se družite s nedoličnim knjigama, napravicete i od sebe osobe koje će se s njima slagati u pogledima i idealima. Uzmite dobru knjigu i pođite do stare gospođe Simić u svom susedstvu, koja je izobličena od artritisa i nema novaca za nove naočare – čitajte joj! Pripazite bebu najbliže komsinice da bi se ona mogla odmoriti ili otići u grad. Iskustvo može biti i naporno – možda i za bebu i za vas – ali saznanje da ste nekoga obradovali doneće vam osećaj bogatog zadovoljstva. Možete se usavršavati u nekom posebnom hobiju – strikanju, kuvanju, dekoraciji stana, slikanju, izradi raznih predmeta od gline itd.... Možete učiti i pripremati se da iskoristite vaših “pet minuta” – kako se to kaže, kada dođe vaša prilika. Ali, ne zaboravite, prilike za mnoge životne uspehe nalaze se tu kraj vas, svakoga dana. Na ovaj način mogu se postići najveća i najbogatija životna ostvarenja i uz to se može doživeti puno radosti. Jer – radili ste svojim rukama stvarajući nešto posebno i vredno. Postoji bogatstvo kojim smo svi obdareni, a koje je daleko veće od ovog koje smo dosad spomenuli. To je bogatstvo ljubavi Isusa Hrista. Jeste li tu ljubav već iskusili? Gospod je izabrao za svoje najbliže prijatelje one koji su siromašni materijalno ali bogati duhom . Zato nam apostol Jakov poručuje: "Čujte, ljubazna braćo moja, ne izabra li Bog siromahe ovoga sveta da budu bogati verom i nasljednici carstva koje obreče onima koji njega ljube." (Jakov 2,5) Raskošna bogatstva sunčevog izlaska i zalaska, pevanje ptica i šarolikost cveća – vaši su. Sva lepota koja vas okružuje – livade, potoci i oblaci – sve pripada vama. Svaki od tih prelepih poklona trebate da prihvatite i onda ćete se i sami uveriti da ste mnogo bogatiji nego što to i slutite.  
    Sep 08, 2014 2753
  • 04 Jul 2014
    Govoriti na temu Nekad i Sad moglo bi biti ispitivanje ili traženje iščezlih duhovnih horizonata ili traženje neke zaboravljene mentalne šifre…. Ovoga puta nije reč o tome, a nije reč ni o nekom nostalgijom potstaknutom nabrajanju. Ovo je jedno obično – mnogo prizemnije nabrajanje; na temu Nekad i Sad.Uzaludno je kukati za starim dobrim vremenima a i znamo da mnogo koje Nekad nije bilo ništa bolje od mnogo kojeg Sada. A svako pa i ovo naše Sada biće uskoro nekome Nekad. Elem: Nekad je malo ljudi znalo mnogo.Sada mnogo ljudi znaju malo. Zbog slabih informacija Nekad nismo znali mnogo što šta se zbiva u svetu.Sada znamo skoro sve što se zbiva, ali vrlo retko znamo i zašto se zbiva. Nekad smo svi imali više vremena jer se sve radilo polako. - Sada se sve radi toliko brzo da svi, iako se žurimo opet kasnimo. Da li kasnimo što se ne žurimo dovoljno ili zato što smo kasno krenuli… ili što smo krenuli uopšte !? Nekad su narodi imali careve i kraljeve i dvorove;…i na dvorovima dvorske budale.Sada je sve manje careva i kraljeva i dvorova;… i sve je manje dvorskih budala. Ali na žlost nije tako i sa običnim budalama. Nekad smo imali više saveznika na koje nismo smeli tako slepo i za uvek - RačunatiZato sada imamo više neprijatelja na koje možemo sa sigurnošću na duže vreme računati. Nekad se rodoljublje smatralo vrlinom i jednim od vrhunskih osećanja. - Sada, u dobrom delu sveta rodoljublje se smatra za neku prevaziđenu formu fanatizma koja je zamenila i potisnula neka hibridno-kosmopolitska osećanja svetog građanstva. Nekad je bilo mnogo više ljudi koji su imali građanske hrabrosti da ustanu za neke principe, bez obzira na posledice.Sada je to redak slučaj – i u tome je jedan od uzroka krize savremenog čovečanstva – jer nedostatak te vrste hrabrosti da se kaže nešto što se duboko i iskreno veruje da je istina predstvalja ne samo moralni već i intelektualni pad čovečanstva. Nekad smo mislili da znamo ili bar naziremo; ko i kuda nas vodi. - Sada posle svega što nas je zadesilo nismo više sigurni da znamo ko sve potpaljuje vatru pod loncem u kome se kuva naša sudbina.  
    8003 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Govoriti na temu Nekad i Sad moglo bi biti ispitivanje ili traženje iščezlih duhovnih horizonata ili traženje neke zaboravljene mentalne šifre…. Ovoga puta nije reč o tome, a nije reč ni o nekom nostalgijom potstaknutom nabrajanju. Ovo je jedno obično – mnogo prizemnije nabrajanje; na temu Nekad i Sad.Uzaludno je kukati za starim dobrim vremenima a i znamo da mnogo koje Nekad nije bilo ništa bolje od mnogo kojeg Sada. A svako pa i ovo naše Sada biće uskoro nekome Nekad. Elem: Nekad je malo ljudi znalo mnogo.Sada mnogo ljudi znaju malo. Zbog slabih informacija Nekad nismo znali mnogo što šta se zbiva u svetu.Sada znamo skoro sve što se zbiva, ali vrlo retko znamo i zašto se zbiva. Nekad smo svi imali više vremena jer se sve radilo polako. - Sada se sve radi toliko brzo da svi, iako se žurimo opet kasnimo. Da li kasnimo što se ne žurimo dovoljno ili zato što smo kasno krenuli… ili što smo krenuli uopšte !? Nekad su narodi imali careve i kraljeve i dvorove;…i na dvorovima dvorske budale.Sada je sve manje careva i kraljeva i dvorova;… i sve je manje dvorskih budala. Ali na žlost nije tako i sa običnim budalama. Nekad smo imali više saveznika na koje nismo smeli tako slepo i za uvek - RačunatiZato sada imamo više neprijatelja na koje možemo sa sigurnošću na duže vreme računati. Nekad se rodoljublje smatralo vrlinom i jednim od vrhunskih osećanja. - Sada, u dobrom delu sveta rodoljublje se smatra za neku prevaziđenu formu fanatizma koja je zamenila i potisnula neka hibridno-kosmopolitska osećanja svetog građanstva. Nekad je bilo mnogo više ljudi koji su imali građanske hrabrosti da ustanu za neke principe, bez obzira na posledice.Sada je to redak slučaj – i u tome je jedan od uzroka krize savremenog čovečanstva – jer nedostatak te vrste hrabrosti da se kaže nešto što se duboko i iskreno veruje da je istina predstvalja ne samo moralni već i intelektualni pad čovečanstva. Nekad smo mislili da znamo ili bar naziremo; ko i kuda nas vodi. - Sada posle svega što nas je zadesilo nismo više sigurni da znamo ko sve potpaljuje vatru pod loncem u kome se kuva naša sudbina.  
    Jul 04, 2014 8003
  • 31 Mar 2014
    Konačno i ja da malo naoštrim pero, ako mi dodje malo ću vas izbombardovati mojim blogovima.Svetski hit pisanja blogova je što manje reči, a što više slika...Kažu tamo neki veliki blogeri, da ljudima treba kroz slike predočiti šta ste hteli da napišete.Pa da pokušam...   Tamo gde vam vetar nežno miluje kosu, sunce neprestano sija, a talasi vam maze telo...Zvuči kao mesto iz bajke ?   BAROS Poput bisera nanizana su Maldivska ostrva duž jugozapadne obale Indije.Među njima je i ostrvo Baros sa 75 luksuznih vila.Ostrvace je dugačko svega 300 metara i široko 300 metara. Za romantičare dušu dalo.Spadam u ovu grupu ljudi i sebe vidim tamo.     BORA BORA U lagunama na koralnom ostrvu Bora Bora na južnom Pacifiku pesak sitan, grane raskošnih palmi prave debeli hlad, a voda prozirna i topla. Sve je prelepo dok ne dodje vreme da platite, jer je ovo jedna od najskupljih svetskih destinacija.   KOH TAO Samo 60 kilometara severno od lepotice ostrva Ko Samui u tajlandskom zalivu smešten je pravi mali raj ostrvo Koh Tao. Više od 300 dana godišnje sunčanih dana i toplo more, malo li je.Nemojte zaobići obilazak ostrva jel ima mnogo toga da se vidi. JUKATAN Ruševine hrama drevnih Maja kod grada Tulum u Meksiku, na obali postrva Jukatan odiše tajnama i svakako ga treba obići. Uz svetski poznate stare Maje i sva njihova blaga, ovaj deo Meksika prepun je i predivnih prirodnih lepota. U ovoj regiji može se pronaći i jedinstveno prirodno blago poput Rio Secreta. MAJORKA Beli pesak, tirkizno more i sunce više vam ne treba za potpuno užuvanje. LA DIG Pravi biser za ljubitelje plivanja je ostrvo La Dig smešteno na istočnoj obali Afrike. Ovo treće po veličini Sejšelsko ostrvo, može se pohvaliti sa 16 čarobnih plaža. ZAKINTOS Najjužnije ostrvo i treće po veličini u Jonskom moru. Ostrvo bogate i guste vegetacije, poznato kao i dom ugrožene vrste kornjača Caretta-Caretta.Jonsko more u svom nejlepšem izdanju - zlatni pesak i fenomenalno cista voda. Sva navedena mesta su romančna, pa dragi moji romantičari izvolite.Nadam se da ste makar malo uživali gledajući slike. Pozdrav do sledećeg pisanja.
    15865 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Konačno i ja da malo naoštrim pero, ako mi dodje malo ću vas izbombardovati mojim blogovima.Svetski hit pisanja blogova je što manje reči, a što više slika...Kažu tamo neki veliki blogeri, da ljudima treba kroz slike predočiti šta ste hteli da napišete.Pa da pokušam...   Tamo gde vam vetar nežno miluje kosu, sunce neprestano sija, a talasi vam maze telo...Zvuči kao mesto iz bajke ?   BAROS Poput bisera nanizana su Maldivska ostrva duž jugozapadne obale Indije.Među njima je i ostrvo Baros sa 75 luksuznih vila.Ostrvace je dugačko svega 300 metara i široko 300 metara. Za romantičare dušu dalo.Spadam u ovu grupu ljudi i sebe vidim tamo.     BORA BORA U lagunama na koralnom ostrvu Bora Bora na južnom Pacifiku pesak sitan, grane raskošnih palmi prave debeli hlad, a voda prozirna i topla. Sve je prelepo dok ne dodje vreme da platite, jer je ovo jedna od najskupljih svetskih destinacija.   KOH TAO Samo 60 kilometara severno od lepotice ostrva Ko Samui u tajlandskom zalivu smešten je pravi mali raj ostrvo Koh Tao. Više od 300 dana godišnje sunčanih dana i toplo more, malo li je.Nemojte zaobići obilazak ostrva jel ima mnogo toga da se vidi. JUKATAN Ruševine hrama drevnih Maja kod grada Tulum u Meksiku, na obali postrva Jukatan odiše tajnama i svakako ga treba obići. Uz svetski poznate stare Maje i sva njihova blaga, ovaj deo Meksika prepun je i predivnih prirodnih lepota. U ovoj regiji može se pronaći i jedinstveno prirodno blago poput Rio Secreta. MAJORKA Beli pesak, tirkizno more i sunce više vam ne treba za potpuno užuvanje. LA DIG Pravi biser za ljubitelje plivanja je ostrvo La Dig smešteno na istočnoj obali Afrike. Ovo treće po veličini Sejšelsko ostrvo, može se pohvaliti sa 16 čarobnih plaža. ZAKINTOS Najjužnije ostrvo i treće po veličini u Jonskom moru. Ostrvo bogate i guste vegetacije, poznato kao i dom ugrožene vrste kornjača Caretta-Caretta.Jonsko more u svom nejlepšem izdanju - zlatni pesak i fenomenalno cista voda. Sva navedena mesta su romančna, pa dragi moji romantičari izvolite.Nadam se da ste makar malo uživali gledajući slike. Pozdrav do sledećeg pisanja.
    Mar 31, 2014 15865