Blogovi

User's Tags

468 blogs
  • 29 Jan 2016
    ’’Poštovana publiko, Pre svega želimo da se zavalimo na unapred odvojenom vremenu koje ćete utrošiti potpuno bespotrebno zatupljujući svoj mozak današnjim izborom televizijskog programa. Nemajte brige, budite sigurni da će vaš mozak posle par sati gledanja iste postati potuno ispran. Sada se opustite i zavalite u svoje mukom otplaćivane fotelje i dozvolite nam da Vas hipnotišemo sadržajem koji će od vas napraviti mladog majmuna, koliko god godina imali. Ponosno možemo da dodamo da smo uspeli sve ostale emisije koje su iole nešto mogle da vas nauče – izbacili iz svog programa, tako da sada možete da uživate beskonačno dugo slušajući isprane mozgove i retarde čiji se fond reči zasniva na: Pi*ka ti se po*rala po tom tvom malom pr*avom pokvarenom maj*unskom životu, da bog da ti se *** ?** ***%&/=?**=)(/& i da ti %$ kako ne bi #$#&, sram te bilo, neka ti se )*#$ *** *** i da ti bude *** %&$ ** . I tako dalje i tako dalje. Eto poštovani gledaoci i publiko, samo za vas, toliko od nas. Vaša, uvek odana, srpska #kojagod isprana televizija .’’ Našla sam pre par nedelja (jer je počeo ispitni rok) vremena da prošetam malo kanalima i pogledam koju emisiju, jer sam do sada bila potpuni zaluđenik za fimove. Kada bi me neko pitao bez čega ne bih mogla da živim, rekla bih mu bez Pirata i gumenih bombona. No, upalim ja TV negde oko podne i odlučim da se zavalim malo nešto da naučim, poslušam nečije mišljenje (neke druge javne ličnosti – naše) i počnem da lutam u mislima. Naletim na reprizu Galilea.  Dok gledam tu emisiju, polako počinjem da uočavam neke stvari kao npr. telefon kakav sam imala u trećem razredu osnovne škole, onaj sa antenom, vidim da kompjutera nema nigde maltene, ljudi pričaju međusobno i jako su komunikativni i društveni. Hmm... Ma nešto se tu ne uklapa! Dođe i kraj emisije i na odjavnoj špici vidim da je godina prikazivanja 2008. O bože! Listam dalje kanale i nakon petsto miliona Pinkovih kanala dolazim do neverovatnog otkrića. Naime, originalna PINK televizija je napravila novu emisiju koja se zove Društvena mreža. Počinje tako što se osam mladih lepih devojaka podeli u dve ekipe, onda dolazi neki batica koji može opušteno da zameni voditelje jer ima više šminke od svih njih zajedno. Devojkama se skenira faca, od njih se naprave avatari koji su šatro identični kao one samo im je telo potpuno drugačije. Devojke se sakrivaju, njihovi avatari se prikazuju na velikim ekranima u studiju dok mladi majmun (dečko) treba kroz razna pitanja i izazove da izabere neku sa kojom će provesti nekoliko dana u inostranstvu (brate oni odmah na medeni mesec). U celom tom procesu dešavalo se da produkcija menja izgled avatara, njihovu odeću, od mršave do debele, od skroz obučene do skroz GOLE! GOLE!!! A u uglu mog televizora ne stoji nikakav znak za zabranu prikazivanja do određenih godina. Kao evo vam klinci, vi koji ste zaluđeni našim Farmama, Parovima i ostalim ispranim programom, evo vam i gole devojke (naravno ne momci). Dok su devoke naravno u prostorijma u kojima nemaju pojma šta se dešava na velikom ekranu pred celim auditorijumom i njihovim roditeljima. Posle izvesnog vremena, taj mladi majmun njima mora da postavi nekoliko pitanja i da na osnovu njih stekne sliku o tome koliko je koja pametna. Devojke nisu znale šta je eutanazija, neka od njih je rekla da ako je Mančester iz Mančestera, onda mora da je Juventus iz Juventusa! ALOOOOOO???!!! Nisu naravno sve bile glupe, jedna devojka je pokidala i odgovorila na sva pitanja iz cuga, i pogodite šta – nju je prvu izbacio! HAHAHA! Ironija, jel da? Devojke su mene naučile da koliko god bio glup, to možeš da sakriješ skupom i kvalitetnom šminkom i odećom. Naučile su me koliko mogu da budu izopačene i odvratne, perverzne, koliko god godina imale. Naučile su me, da je ipak bolje sedeti ispred kompjutera i gledati programe skinute sa nekih torenta, po cenu da te uhapse, nego gledati takve emisije kao što je Društvena mreža, koje su otvorile vrata jednoj novoj vrsti haosa – ženskog haosa. Dobro je pa je taj mladi majmun na kraju izabrao devojku za koju sam procenila da će imati neke vajde, jer je bila najmanje perverzna i nametljiva, ali DEČKO BIRA DEVOJKE, msm gde je tu smisao? Zašto ne bira devojka? Zašto su morali devojke da prikažu gole? Zašto su devojke uvek na tacni? Donekle sada mogu da razumem zašto su muškarci spustili prag svog zalaganja i upornosti da nekog osvoje – ne kupuju cveće, cvećare se zatvaraju, ne izvode na dejtove nego idu u kafane, nema više one kulture koja nas je održavala u harmoniji, samo zbog toga što su ovakve devojke nastanile našu poštovanu Srbiju. Zato što su toliko sigurne u sebe, a izopačene, jer im niko nije rekao koliko su ružne iznutra. Ako mene pitate, bolje da su otvorili javno lanac trgovine ljudima, na očigled svih ovih ljudi, nego što su ovako suptilno uradili sličnu stvar. Odakle tebi – koji sediš za stolom za montažu avatara – hrabrost da skineš devojku, čiji otac verovatno gleda emisiju, dok se ona smeška u neznanju?? U šoku sam odlučila da napišem ovaj ’blog’ koji potpuno iskazuje  moje mišljenje o svemu što se danas može naći na televizijskom programu. To što je na televiziji i to domaćoj, u potpunosti znači odobravanje i otvaranje vrata svim ostalim lujkama koje će se stopiti u svojoj nesigurnosti, nagrnuti sto kila šminke na lice i predstavljati oličenje današnjih devojaka. NEĆU! Neću da dozvolim da i mene svrstaju u isti kalup! Ja sam jedna od onih koja ne zna koju nijansu pudera da izabere i ne želi da zna, jer mi ne treba! Šminkam se samo kada to želim i osećam, ali baš zato i znam da dobijem kompliment i da ga primim. Pobogu pa kada je mlad majmun izbacio jednu od devojaka, ona samo što ga nije prebila mikrofonom! Devojko gde ti je vaspitanje pre svega. Verovatno ga je ostavila u posteljici. Smučilo mi se, gasim TV i uzimam knjigu kako bih dala sve ispite, kako bih imala diplomu da mogu da odem iz ove zemlje gde se sve vrti oko toga da li je Kristijan kriv ili nije, oko toga da li je Stanija kurva ili starleta! Bulevar je ukinut. Razgibavanje više ne postoji. Galileo je pao u vodu. Jedine dobre stvari na koje sam naletela su Andrija i Anđelka, Vice, Slagalica i još neka emisija na RTS-u (znam i za mene je bio šok što je na RTS-u) kojoj ne mogu da se setim imena, neki lavirint, nešto... Toliko od mene, ovo sve je moje mišljenje, kao jednog pojednca koji želi da pobegne odavde pre nego što me proguta masa uParenih isFarmiranih kloVnova koji balave isrped svojih užarenih ekrana.
    1999 Objavio/la D Boyanna
  • ’’Poštovana publiko, Pre svega želimo da se zavalimo na unapred odvojenom vremenu koje ćete utrošiti potpuno bespotrebno zatupljujući svoj mozak današnjim izborom televizijskog programa. Nemajte brige, budite sigurni da će vaš mozak posle par sati gledanja iste postati potuno ispran. Sada se opustite i zavalite u svoje mukom otplaćivane fotelje i dozvolite nam da Vas hipnotišemo sadržajem koji će od vas napraviti mladog majmuna, koliko god godina imali. Ponosno možemo da dodamo da smo uspeli sve ostale emisije koje su iole nešto mogle da vas nauče – izbacili iz svog programa, tako da sada možete da uživate beskonačno dugo slušajući isprane mozgove i retarde čiji se fond reči zasniva na: Pi*ka ti se po*rala po tom tvom malom pr*avom pokvarenom maj*unskom životu, da bog da ti se *** ?** ***%&/=?**=)(/& i da ti %$ kako ne bi #$#&, sram te bilo, neka ti se )*#$ *** *** i da ti bude *** %&$ ** . I tako dalje i tako dalje. Eto poštovani gledaoci i publiko, samo za vas, toliko od nas. Vaša, uvek odana, srpska #kojagod isprana televizija .’’ Našla sam pre par nedelja (jer je počeo ispitni rok) vremena da prošetam malo kanalima i pogledam koju emisiju, jer sam do sada bila potpuni zaluđenik za fimove. Kada bi me neko pitao bez čega ne bih mogla da živim, rekla bih mu bez Pirata i gumenih bombona. No, upalim ja TV negde oko podne i odlučim da se zavalim malo nešto da naučim, poslušam nečije mišljenje (neke druge javne ličnosti – naše) i počnem da lutam u mislima. Naletim na reprizu Galilea.  Dok gledam tu emisiju, polako počinjem da uočavam neke stvari kao npr. telefon kakav sam imala u trećem razredu osnovne škole, onaj sa antenom, vidim da kompjutera nema nigde maltene, ljudi pričaju međusobno i jako su komunikativni i društveni. Hmm... Ma nešto se tu ne uklapa! Dođe i kraj emisije i na odjavnoj špici vidim da je godina prikazivanja 2008. O bože! Listam dalje kanale i nakon petsto miliona Pinkovih kanala dolazim do neverovatnog otkrića. Naime, originalna PINK televizija je napravila novu emisiju koja se zove Društvena mreža. Počinje tako što se osam mladih lepih devojaka podeli u dve ekipe, onda dolazi neki batica koji može opušteno da zameni voditelje jer ima više šminke od svih njih zajedno. Devojkama se skenira faca, od njih se naprave avatari koji su šatro identični kao one samo im je telo potpuno drugačije. Devojke se sakrivaju, njihovi avatari se prikazuju na velikim ekranima u studiju dok mladi majmun (dečko) treba kroz razna pitanja i izazove da izabere neku sa kojom će provesti nekoliko dana u inostranstvu (brate oni odmah na medeni mesec). U celom tom procesu dešavalo se da produkcija menja izgled avatara, njihovu odeću, od mršave do debele, od skroz obučene do skroz GOLE! GOLE!!! A u uglu mog televizora ne stoji nikakav znak za zabranu prikazivanja do određenih godina. Kao evo vam klinci, vi koji ste zaluđeni našim Farmama, Parovima i ostalim ispranim programom, evo vam i gole devojke (naravno ne momci). Dok su devoke naravno u prostorijma u kojima nemaju pojma šta se dešava na velikom ekranu pred celim auditorijumom i njihovim roditeljima. Posle izvesnog vremena, taj mladi majmun njima mora da postavi nekoliko pitanja i da na osnovu njih stekne sliku o tome koliko je koja pametna. Devojke nisu znale šta je eutanazija, neka od njih je rekla da ako je Mančester iz Mančestera, onda mora da je Juventus iz Juventusa! ALOOOOOO???!!! Nisu naravno sve bile glupe, jedna devojka je pokidala i odgovorila na sva pitanja iz cuga, i pogodite šta – nju je prvu izbacio! HAHAHA! Ironija, jel da? Devojke su mene naučile da koliko god bio glup, to možeš da sakriješ skupom i kvalitetnom šminkom i odećom. Naučile su me koliko mogu da budu izopačene i odvratne, perverzne, koliko god godina imale. Naučile su me, da je ipak bolje sedeti ispred kompjutera i gledati programe skinute sa nekih torenta, po cenu da te uhapse, nego gledati takve emisije kao što je Društvena mreža, koje su otvorile vrata jednoj novoj vrsti haosa – ženskog haosa. Dobro je pa je taj mladi majmun na kraju izabrao devojku za koju sam procenila da će imati neke vajde, jer je bila najmanje perverzna i nametljiva, ali DEČKO BIRA DEVOJKE, msm gde je tu smisao? Zašto ne bira devojka? Zašto su morali devojke da prikažu gole? Zašto su devojke uvek na tacni? Donekle sada mogu da razumem zašto su muškarci spustili prag svog zalaganja i upornosti da nekog osvoje – ne kupuju cveće, cvećare se zatvaraju, ne izvode na dejtove nego idu u kafane, nema više one kulture koja nas je održavala u harmoniji, samo zbog toga što su ovakve devojke nastanile našu poštovanu Srbiju. Zato što su toliko sigurne u sebe, a izopačene, jer im niko nije rekao koliko su ružne iznutra. Ako mene pitate, bolje da su otvorili javno lanac trgovine ljudima, na očigled svih ovih ljudi, nego što su ovako suptilno uradili sličnu stvar. Odakle tebi – koji sediš za stolom za montažu avatara – hrabrost da skineš devojku, čiji otac verovatno gleda emisiju, dok se ona smeška u neznanju?? U šoku sam odlučila da napišem ovaj ’blog’ koji potpuno iskazuje  moje mišljenje o svemu što se danas može naći na televizijskom programu. To što je na televiziji i to domaćoj, u potpunosti znači odobravanje i otvaranje vrata svim ostalim lujkama koje će se stopiti u svojoj nesigurnosti, nagrnuti sto kila šminke na lice i predstavljati oličenje današnjih devojaka. NEĆU! Neću da dozvolim da i mene svrstaju u isti kalup! Ja sam jedna od onih koja ne zna koju nijansu pudera da izabere i ne želi da zna, jer mi ne treba! Šminkam se samo kada to želim i osećam, ali baš zato i znam da dobijem kompliment i da ga primim. Pobogu pa kada je mlad majmun izbacio jednu od devojaka, ona samo što ga nije prebila mikrofonom! Devojko gde ti je vaspitanje pre svega. Verovatno ga je ostavila u posteljici. Smučilo mi se, gasim TV i uzimam knjigu kako bih dala sve ispite, kako bih imala diplomu da mogu da odem iz ove zemlje gde se sve vrti oko toga da li je Kristijan kriv ili nije, oko toga da li je Stanija kurva ili starleta! Bulevar je ukinut. Razgibavanje više ne postoji. Galileo je pao u vodu. Jedine dobre stvari na koje sam naletela su Andrija i Anđelka, Vice, Slagalica i još neka emisija na RTS-u (znam i za mene je bio šok što je na RTS-u) kojoj ne mogu da se setim imena, neki lavirint, nešto... Toliko od mene, ovo sve je moje mišljenje, kao jednog pojednca koji želi da pobegne odavde pre nego što me proguta masa uParenih isFarmiranih kloVnova koji balave isrped svojih užarenih ekrana.
    Jan 29, 2016 1999
  • 21 Jan 2016
      Čitajuci ovo pismo dosla sam do zaključka da gđi. Barjaktarević pisanje uz vetar ide od ruke :) Pitanja koja su se automatski nanizala ...- Zar misli da će tamo, gde ode, premijer da je dočeka i brine njene brige?! (Primetih da se, ovom našem, obraća sa ti, što je iskaz neke bliskosti. Verovatno su kao nokat i meso, pa mu njen odlazak neće lako pasti.)- Gde je ta zemlja "U kojoj se vrednuje rad, ceni poštenje, drži do obrazovanja i u kojoj ima reda i zakona"?! (Da joj nije i Petar Pan neki rod pa će preko veze da je ubaci u Nedođiju?!)- Odakle joj ideja da se negde cene diplome, to je običan požuteo papir koji imaju mnogi i koji se kupuje svuda.- Kakve veze premijer ima sa tim što je jedna srpska unuka, ćerka i majka odlučila da krene trbuhom za kruhom?! (Otišle su mnoge pre nje i otićiće jos mnoge.)- Čemu uopšte to obraćanje premijeru? Zarad veće čitanosti, boljeg google kotiranja?...Pa da krenemo redom.-Boli, premijera uvce, ono praseće, reš pečeno, za nju, kao i za sve nas. Boli našeg, a boli i sve ostale!!! Imaju oni dovoljno svojih briga. Zar i o narodu da brinu?! :) Šalu na stranu, čudi me tolika nesvest i bila sam ubeđena da su mnoge od navedenih stvari prevaziđene ali eto, živ čovek greši. Hajde da se podsetimo stvarnog stanja po gore zadatim stavkama... -Ljudi se cene zbog svojih kvaliteta, znanja, sposobnosti i dostignuća u raznim oblastima, bez obzira na stručnu spremu iliti diplomu okačenu o klin.Ako je njeno najveće dostignuće, do 44 godine života, knjiga "Pisanje uz vetar" i kojekakvi članci nisam sigurna da će joj seledećih 44 biti išta bolje.Razmislite o tome koliko ste postigli do sada, koliko ste intelektualno evoluirali i po tome ćete znati koliko vredite i  šta trebate menjati u životu jer...Za njih, mi smo potrošna roba, kojoj je cena unapred određena bez ikakve garancije. Za sve više od toga morate sami da se pobrinete.Hoćete li bolje, penziono osiguranje platićete ga sami, želite bolje zdravstveno osiguranje, može, al' da ga plaćate sami.Želite li  bolje obrazovanje za svoju decu, može, poluprivatne ili privatne škole koje ćete takođe sami platiti. Za sve ono što je više od minimuma morate debelo da zaginete i platite. I nemojte da zaboravite onu narodnu "Što više imaš više ti treba". -Osim većih plata, u toj zemlji Nedođiji, imaćete i sasvim drugačiji tempo života. -Učite strane jezike, ne žalite ni novac ni vreme da nadopunjujte svoje znanje bez obzira koliko vam je godina i gde se nalazili. -U Nedođiji možete da gostite goste, povremeno, kad vam se uklopi slobodno vreme jer ga je jako malo.Bićete umorni i željni porodice, te vam neće pasti na pamet da pola dana spremate hranu i dva sata perete i raspremate za gostima. Povremeni izlazak sa poznanicima je idealno rešenje. -Kupovaćete novu garderobu po radnjama, istog kvaliteta kao što je ona koju možete da kupite kod kineza za bagatelu. Iste one kopije markirane robe ali po mnogo većoj ceni, ili originalne kreacije poznatih dizajnera za basnoslovne sume novca.Nigde ljudi nisu bolje i modernije obučeni od vas u Srbiji!Sniženja bi jedva (do) čekali, a sakupljali bi i razne kupone sa raznoraznim popustima. To radi svaki, iole, pametan čovek i ne, nije sramota, već promoćurnost! -Neće vas pelješiti inspektori već državni poreznici i osiguravajuće kompanije... -Poštenim radom možete hraniti decu, ali hranom punom pesticida, metala, i ostalih otrovnih materija. Za BIO proizvode morali bi da iskoristite veći deo budzeta a čak i da vam novac ne predstavlja problem nećete imati dovoljno vremena za kuvanje i brigu o svojim najmilijima.Uzimajući u obzir radno vreme i vreme koje deca provedu u školi vrlo je verovatno da ćete decu viđati u večernjim satima što znači da su već i pili i jeli, što po školskim kantinama, što po restoranima brze hrane ili automatima.Vaspitanje i brigu o deci morate podići na daleko veći nivo, jer su kriminal i nasilje daleko zastupljeniji nego u Srbiji.... Ima tu još toliko toga što bih mogla da vam pišem, ali plašim se da je već predugačko. Na sva ona "Zašto" pitanja, koja je gđe. Barjaktarević postavila premijeru, odgovor je jednostavan: Zbog novca!Jer ponos se ne ogleda u materjalnom već duhovnom bogatstvu naroda i verujte mi na reč kada kažem da je Srbija u tom smislu bogata zemlja.   Sve u svemu, pre nego što odlučite da odete iz zemlje, porazgovarajte sa ljudima koji već žive van granica Srbije jer aktuelno, socijalno stanje (siromaštvo) je u svim državama katastrofalno, ne samo u Srbiji, ne samo u Evropi...kompletna planeta je u haotičnom stanju, pa ako već pišate uz vetar pišajte u svom dvorištu! :) Ako se pak odlučite da odete iz zemlje zbog finansijskog stanja, ne zaboravite da su zlatne šezdesete davno prošle.... Veliki pozdrav za sve vas, veliki pozdrav i za gđu. Barjaktarević do sledećeg čitanja, kada bude shvatila da će joj i Bendzamin Franklin i Barok i Rokoko presesti isto kao i Nikola Tesla.
    3246 Objavio/la I ♥ net
  •   Čitajuci ovo pismo dosla sam do zaključka da gđi. Barjaktarević pisanje uz vetar ide od ruke :) Pitanja koja su se automatski nanizala ...- Zar misli da će tamo, gde ode, premijer da je dočeka i brine njene brige?! (Primetih da se, ovom našem, obraća sa ti, što je iskaz neke bliskosti. Verovatno su kao nokat i meso, pa mu njen odlazak neće lako pasti.)- Gde je ta zemlja "U kojoj se vrednuje rad, ceni poštenje, drži do obrazovanja i u kojoj ima reda i zakona"?! (Da joj nije i Petar Pan neki rod pa će preko veze da je ubaci u Nedođiju?!)- Odakle joj ideja da se negde cene diplome, to je običan požuteo papir koji imaju mnogi i koji se kupuje svuda.- Kakve veze premijer ima sa tim što je jedna srpska unuka, ćerka i majka odlučila da krene trbuhom za kruhom?! (Otišle su mnoge pre nje i otićiće jos mnoge.)- Čemu uopšte to obraćanje premijeru? Zarad veće čitanosti, boljeg google kotiranja?...Pa da krenemo redom.-Boli, premijera uvce, ono praseće, reš pečeno, za nju, kao i za sve nas. Boli našeg, a boli i sve ostale!!! Imaju oni dovoljno svojih briga. Zar i o narodu da brinu?! :) Šalu na stranu, čudi me tolika nesvest i bila sam ubeđena da su mnoge od navedenih stvari prevaziđene ali eto, živ čovek greši. Hajde da se podsetimo stvarnog stanja po gore zadatim stavkama... -Ljudi se cene zbog svojih kvaliteta, znanja, sposobnosti i dostignuća u raznim oblastima, bez obzira na stručnu spremu iliti diplomu okačenu o klin.Ako je njeno najveće dostignuće, do 44 godine života, knjiga "Pisanje uz vetar" i kojekakvi članci nisam sigurna da će joj seledećih 44 biti išta bolje.Razmislite o tome koliko ste postigli do sada, koliko ste intelektualno evoluirali i po tome ćete znati koliko vredite i  šta trebate menjati u životu jer...Za njih, mi smo potrošna roba, kojoj je cena unapred određena bez ikakve garancije. Za sve više od toga morate sami da se pobrinete.Hoćete li bolje, penziono osiguranje platićete ga sami, želite bolje zdravstveno osiguranje, može, al' da ga plaćate sami.Želite li  bolje obrazovanje za svoju decu, može, poluprivatne ili privatne škole koje ćete takođe sami platiti. Za sve ono što je više od minimuma morate debelo da zaginete i platite. I nemojte da zaboravite onu narodnu "Što više imaš više ti treba". -Osim većih plata, u toj zemlji Nedođiji, imaćete i sasvim drugačiji tempo života. -Učite strane jezike, ne žalite ni novac ni vreme da nadopunjujte svoje znanje bez obzira koliko vam je godina i gde se nalazili. -U Nedođiji možete da gostite goste, povremeno, kad vam se uklopi slobodno vreme jer ga je jako malo.Bićete umorni i željni porodice, te vam neće pasti na pamet da pola dana spremate hranu i dva sata perete i raspremate za gostima. Povremeni izlazak sa poznanicima je idealno rešenje. -Kupovaćete novu garderobu po radnjama, istog kvaliteta kao što je ona koju možete da kupite kod kineza za bagatelu. Iste one kopije markirane robe ali po mnogo većoj ceni, ili originalne kreacije poznatih dizajnera za basnoslovne sume novca.Nigde ljudi nisu bolje i modernije obučeni od vas u Srbiji!Sniženja bi jedva (do) čekali, a sakupljali bi i razne kupone sa raznoraznim popustima. To radi svaki, iole, pametan čovek i ne, nije sramota, već promoćurnost! -Neće vas pelješiti inspektori već državni poreznici i osiguravajuće kompanije... -Poštenim radom možete hraniti decu, ali hranom punom pesticida, metala, i ostalih otrovnih materija. Za BIO proizvode morali bi da iskoristite veći deo budzeta a čak i da vam novac ne predstavlja problem nećete imati dovoljno vremena za kuvanje i brigu o svojim najmilijima.Uzimajući u obzir radno vreme i vreme koje deca provedu u školi vrlo je verovatno da ćete decu viđati u večernjim satima što znači da su već i pili i jeli, što po školskim kantinama, što po restoranima brze hrane ili automatima.Vaspitanje i brigu o deci morate podići na daleko veći nivo, jer su kriminal i nasilje daleko zastupljeniji nego u Srbiji.... Ima tu još toliko toga što bih mogla da vam pišem, ali plašim se da je već predugačko. Na sva ona "Zašto" pitanja, koja je gđe. Barjaktarević postavila premijeru, odgovor je jednostavan: Zbog novca!Jer ponos se ne ogleda u materjalnom već duhovnom bogatstvu naroda i verujte mi na reč kada kažem da je Srbija u tom smislu bogata zemlja.   Sve u svemu, pre nego što odlučite da odete iz zemlje, porazgovarajte sa ljudima koji već žive van granica Srbije jer aktuelno, socijalno stanje (siromaštvo) je u svim državama katastrofalno, ne samo u Srbiji, ne samo u Evropi...kompletna planeta je u haotičnom stanju, pa ako već pišate uz vetar pišajte u svom dvorištu! :) Ako se pak odlučite da odete iz zemlje zbog finansijskog stanja, ne zaboravite da su zlatne šezdesete davno prošle.... Veliki pozdrav za sve vas, veliki pozdrav i za gđu. Barjaktarević do sledećeg čitanja, kada bude shvatila da će joj i Bendzamin Franklin i Barok i Rokoko presesti isto kao i Nikola Tesla.
    Jan 21, 2016 3246
  • 16 Jan 2016
    Čitajući njene blogove, dugo sam razmisljala koji je to blog koji će da je predstavi. Odlučila sam se za ovaj ako i ne bude druge vajde, možda nekog ova priča pomene, pa postane bolji.                                                             Kletva    Je l' veruješ ti u kletve? Ono, neko te ukune i onda ti sve po kući krene loše, nema napretka nego sve nazadlak, neko ti se razboli ne daj bože ili se ti sama razboliš, dete počne da loše uči, svekrva da te mrzi, a muž da se švaleriše, kocka il opija? Ponešto od toga ili sve odjednom, daleko bilo!       E vidiš, da ti ja nešto kažem - ja verujem. Eto ti ta, ta pored tvoje kuće, da ti pravo kažem, ja se od nikoga ne plašim, jedino od Boga, pa od nje. Gospod si ima neke svoje puteve i amanete, on to ne radi, ali se i kod njega, kažu, promenilo to, vezano za rok kad će da te načepi, ako si se nešto zamerio ovom svetu, čoveku i njemu. Kazaću ti, al od mene da se ne čuje- vidi mi na pragu, sve nešto ulepljeno i neki zeleni crvi gmižu naokolo, ja očistim, ona baci opet. Muke moje.     Ranije je bilo, kažu, kad neko nešto mnogo pogreši, kad učini zlo il ga stalno čini, da Bog to kad tad vrati, njegovima. Ne kaže se za džabe, kad nekog neka debela muka strefi, ko zna koji se predak zamerio Gospodu i ljudima činio zlo, pa sad nedužni ispaštaju. E vidiš, takve odložene  pravde je sve manje, od kako se svet prozlio ovoliko, pa Bog više i ne čeka da ti zažmuriš i da te gotovo svi zaborave, pa on one tvoje nekom mukom da podseti na tebe. Sad on to po hitnom postupku- a učiniš zlo, a on uredi da ti se vrati. Ne tebi, bre, nego tamo gde će najviše da te zaboli.      Nego, ne bojim se ja Boga, ovoga mi krsta, ja i sama ponavljam- neka mi vrati sve što ja drugima loše činim. I ne kažem za sebe, nego za sve.Svakome neka bude onako kako on drugima čini. Pa volj' ti lepo, volj' ti loše, sam si birao. Onako ti je kakav si.      Ogovarala me ona moja jetrva, kaže, klela sam joj decu. A što sam ja njoj klela decu, molim te lepo, ako sam samo rekla - dabogda tvojoj deci bude sve ono što si ti meni radila. Pa tvoje je da razmišljaš o tome kako će tvojoj deci biti, što bi se drugi za njih sekirali! I čega ima da se plašiš, ako si u životu ispravna bila i sve pošteno i po pravdini radila?Što se ja ne plašim - reci  i ti meni isto, ja neću da se uvredim, ič. Ali ja znam da nikada nikome ni na senku nisam stanula, kamoli da sam nekome nešto loše uradila, da sam mu zlo nanela, da sam nešto negde lanula pa da on posle ima muke zbog toga. Što sam zaimala vraćala sam, što sam uzimala, plaćala sam, tuđe meni ne treba da me bije prokletinja, a ako sam nekad nekog i popreko pogledala, to je možda i zaslužio. I mene tako pogledaju pa se ja ne ljutim. Nego se pitam, iju, šta ja to rekoh ili uradih...     A i tebi ću evo da kažem- ne mrzim te, časti mi, ti znaš koliko ja tebe volim i poštujem i uvažavam, ali evo, i tebi i svima, sve neka vam Bog vrati onako kako radite drugima. Jel si siguran da radiš dobro? Što se onda sekiraš i što bi se ljutio na mene? Ljuti se na sebe, ako nisi ispravan.     A prozlio se ovaj narod, mogu da ti reknem, prozlio se toliko da od ovoga svega mora nešto veliko da iskoči. Pa se svađa, pa gunđa, pa kune... I to kako kune bre, i poznate i nepoznate, i krive i nedužne, izgleda da ljudi misle da će njihova muka manja da im bude ako stanu da kunu.    Neki dan, prepun autobus, čovek lepo kaže, nemojte da me gurate, vidite da ne vidim, ispred mene je šipka, nemam kud... Kad ženo, kad ti ona baba poče da kune - dabogda obe noge polomio, pa vidiš da nema mesta, kako ja da uđem, samo vi da se vozite, ja stara pa mogu da čekam, dabogda ti i ruke polomili kad nećeš da se pomeriš... Onaj čovek zapomaže, stvarno ga pripela uz onu šipku, sklonio bi   se on al nema gde,  baba ne prestaje da žvanjka, onaj narod gleda svako u svoju muku, ljudi na Zadušnice pošli, ni do čega im nije... Ma kažem ti, zadnje vreme došlo.    E, a znaš, neka misli ko šta oće, ja sam primetila da se moja kletva važi. Jednom sam se svađala sa mojim Nikolom, pa mu u besu kažem, e dabogda ti pukla guma. Kad se vratio kući, kaže, ti bre nisi normalna, do pola puta pukoše mi dve gume. A onoj, znaš, onoj što me maltretirala na poslu, njoj sam stalno ponavljala, neka, neka, Gospod će sve to tvojoj deci da vrati. I da vidiš, njen sin prebije nekog druga u kafiću, jedva spasli dečka, glavu mu otvarali. Doduše, i ona spasla svoje dete, ni dan u zatvoru nije bio, još se moglo to da se smuva, narod se nije razbudio ko sad, al- ne verujem da su mirno spavali. Ako dušu nemaju zbog ovog deteta, što su ga unakazili, bar dok nisu smuvali da njihovo ne  leži zatvor, nije im lako bilo.     Nego, vidiš li ti ovo na mojim vratima? Šta kažeš, curi smola  iz ragastova pa pa pada na prag?! Iju, kako se toga nisam setila, a stvarno vrata nova, tek smo ih namestili. I ove gusenice mora da su se zbog te smole nakupile. E baš ti hvala, ja taman počela da kunem, ko li mi ih na prag nabacuje, dabogda mu se u krevetu skupljaje. Grešna mi duša!!    Preuzeto sa   NEGOSLAVA'S BLOG 
    1449 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Čitajući njene blogove, dugo sam razmisljala koji je to blog koji će da je predstavi. Odlučila sam se za ovaj ako i ne bude druge vajde, možda nekog ova priča pomene, pa postane bolji.                                                             Kletva    Je l' veruješ ti u kletve? Ono, neko te ukune i onda ti sve po kući krene loše, nema napretka nego sve nazadlak, neko ti se razboli ne daj bože ili se ti sama razboliš, dete počne da loše uči, svekrva da te mrzi, a muž da se švaleriše, kocka il opija? Ponešto od toga ili sve odjednom, daleko bilo!       E vidiš, da ti ja nešto kažem - ja verujem. Eto ti ta, ta pored tvoje kuće, da ti pravo kažem, ja se od nikoga ne plašim, jedino od Boga, pa od nje. Gospod si ima neke svoje puteve i amanete, on to ne radi, ali se i kod njega, kažu, promenilo to, vezano za rok kad će da te načepi, ako si se nešto zamerio ovom svetu, čoveku i njemu. Kazaću ti, al od mene da se ne čuje- vidi mi na pragu, sve nešto ulepljeno i neki zeleni crvi gmižu naokolo, ja očistim, ona baci opet. Muke moje.     Ranije je bilo, kažu, kad neko nešto mnogo pogreši, kad učini zlo il ga stalno čini, da Bog to kad tad vrati, njegovima. Ne kaže se za džabe, kad nekog neka debela muka strefi, ko zna koji se predak zamerio Gospodu i ljudima činio zlo, pa sad nedužni ispaštaju. E vidiš, takve odložene  pravde je sve manje, od kako se svet prozlio ovoliko, pa Bog više i ne čeka da ti zažmuriš i da te gotovo svi zaborave, pa on one tvoje nekom mukom da podseti na tebe. Sad on to po hitnom postupku- a učiniš zlo, a on uredi da ti se vrati. Ne tebi, bre, nego tamo gde će najviše da te zaboli.      Nego, ne bojim se ja Boga, ovoga mi krsta, ja i sama ponavljam- neka mi vrati sve što ja drugima loše činim. I ne kažem za sebe, nego za sve.Svakome neka bude onako kako on drugima čini. Pa volj' ti lepo, volj' ti loše, sam si birao. Onako ti je kakav si.      Ogovarala me ona moja jetrva, kaže, klela sam joj decu. A što sam ja njoj klela decu, molim te lepo, ako sam samo rekla - dabogda tvojoj deci bude sve ono što si ti meni radila. Pa tvoje je da razmišljaš o tome kako će tvojoj deci biti, što bi se drugi za njih sekirali! I čega ima da se plašiš, ako si u životu ispravna bila i sve pošteno i po pravdini radila?Što se ja ne plašim - reci  i ti meni isto, ja neću da se uvredim, ič. Ali ja znam da nikada nikome ni na senku nisam stanula, kamoli da sam nekome nešto loše uradila, da sam mu zlo nanela, da sam nešto negde lanula pa da on posle ima muke zbog toga. Što sam zaimala vraćala sam, što sam uzimala, plaćala sam, tuđe meni ne treba da me bije prokletinja, a ako sam nekad nekog i popreko pogledala, to je možda i zaslužio. I mene tako pogledaju pa se ja ne ljutim. Nego se pitam, iju, šta ja to rekoh ili uradih...     A i tebi ću evo da kažem- ne mrzim te, časti mi, ti znaš koliko ja tebe volim i poštujem i uvažavam, ali evo, i tebi i svima, sve neka vam Bog vrati onako kako radite drugima. Jel si siguran da radiš dobro? Što se onda sekiraš i što bi se ljutio na mene? Ljuti se na sebe, ako nisi ispravan.     A prozlio se ovaj narod, mogu da ti reknem, prozlio se toliko da od ovoga svega mora nešto veliko da iskoči. Pa se svađa, pa gunđa, pa kune... I to kako kune bre, i poznate i nepoznate, i krive i nedužne, izgleda da ljudi misle da će njihova muka manja da im bude ako stanu da kunu.    Neki dan, prepun autobus, čovek lepo kaže, nemojte da me gurate, vidite da ne vidim, ispred mene je šipka, nemam kud... Kad ženo, kad ti ona baba poče da kune - dabogda obe noge polomio, pa vidiš da nema mesta, kako ja da uđem, samo vi da se vozite, ja stara pa mogu da čekam, dabogda ti i ruke polomili kad nećeš da se pomeriš... Onaj čovek zapomaže, stvarno ga pripela uz onu šipku, sklonio bi   se on al nema gde,  baba ne prestaje da žvanjka, onaj narod gleda svako u svoju muku, ljudi na Zadušnice pošli, ni do čega im nije... Ma kažem ti, zadnje vreme došlo.    E, a znaš, neka misli ko šta oće, ja sam primetila da se moja kletva važi. Jednom sam se svađala sa mojim Nikolom, pa mu u besu kažem, e dabogda ti pukla guma. Kad se vratio kući, kaže, ti bre nisi normalna, do pola puta pukoše mi dve gume. A onoj, znaš, onoj što me maltretirala na poslu, njoj sam stalno ponavljala, neka, neka, Gospod će sve to tvojoj deci da vrati. I da vidiš, njen sin prebije nekog druga u kafiću, jedva spasli dečka, glavu mu otvarali. Doduše, i ona spasla svoje dete, ni dan u zatvoru nije bio, još se moglo to da se smuva, narod se nije razbudio ko sad, al- ne verujem da su mirno spavali. Ako dušu nemaju zbog ovog deteta, što su ga unakazili, bar dok nisu smuvali da njihovo ne  leži zatvor, nije im lako bilo.     Nego, vidiš li ti ovo na mojim vratima? Šta kažeš, curi smola  iz ragastova pa pa pada na prag?! Iju, kako se toga nisam setila, a stvarno vrata nova, tek smo ih namestili. I ove gusenice mora da su se zbog te smole nakupile. E baš ti hvala, ja taman počela da kunem, ko li mi ih na prag nabacuje, dabogda mu se u krevetu skupljaje. Grešna mi duša!!    Preuzeto sa   NEGOSLAVA'S BLOG 
    Jan 16, 2016 1449
  • 15 Jan 2016
    Strast i njen znacaj u nasem zivotu Kada se vec pominju skoro sve teme vezane za ljubav, seksualnost, aseksualnost,ljubljenje, sex, pa da malo damo pravo da se i Strast iskaze ili da se o njoj poprica, jer ako je nesto vodic i motivator za sve u zivotu onda to mislim da je Strast. Ona igra i ima veliko znacenje u svakom segmentu zivota. Ziveti bez strasti je ravno vegetiranju, raditi bez strasti je mucenje sebe,ljubiti bez strasti je ravno licemerju i ima jos puno stvari gde ako strast nedostaje onda da se bolje i ne pocinju, jer konacan ishod ne bi usrecio nikoga. Barbara de Andjelis u svojoj knizi na veoma blizak i neposredan nacin govori o strasti, tako da cu se posluziti odlomcima iz ove knjige koja je zaista zanimljiva i daje puno saveta kako da svoju strast iskoristimo na najkreativniji moguci nacin. Pocnimo sa uvodom u knjigu gde autorka daje svoje glediste zasto je bas Strast bila njen motivator da napise knjigu. Ova je knjiga nastala kao rezultat moje sopstvene strasti prema poslu zbog kojeg sam i došla na ovaj svet, i kao poziv onom delu vašeg bića koji zna da ste spremni da osećate više, živite više, volite više i uživate više. Tako često me ljudi pitaju: “Barbara, u čemu je tajna sreće?” ili “Šta mi još nedostaje, pa da poverujem u sebe dovoljno da bih krenula za svojim snovima?” ili “Na šta bi trebalo da se usredsredim da bih u svoj život privukao nešto dobro?”. Moj odgovor na sva ova pitanja je uvek isti: Strast. Strast je mnogo više od intenzivne fizičke privlačnosti koju osećamo prema drugoj osobi, ili vatrenih ideala, ili čak oduševljenog stava prema sentimentalnoj vezi koju imamo, prema poslu koji obavljamo, ili prema svojoj porodici. Ona nije samo kvalitet koji posedujemo ili osećanje kojem težimo. Strast je, pre svega, unutrašnji izvor energije, snažan, pun ljubavi i blagonaklon; energije koja će, ako joj dozvolite da uđe u vaš život, svaki vaš doživljaj i susret ispuniti životnom snagom, čarolijom i smislom. Strastveno življenje jeste način postojanja, pri kojem u svaki trenutak svakoga dana unosite celo svoje srce i dušu. Strast je ono što nas otvara prema životu, a nama samima, pak, širi vrata koja vode do najdragocenijih životnih vrednosti. Potrebna je velika hrabrost da bi se živelo i volelo sa strašću, ali, postoji li uopšte alternativa za nas koji stremimo najvećim visinama? Doživeti strast, izraziti je, i podeliti je s drugima, znači pokloniti neprocenjiv dar sebi, svojim bližnjima i svetu koji nas okružuje. Ove refleksije o strsti su nastale da bi vam pomogle da razmislite o sopstvenoj strasti na načine na koje, možda, ranije niste o njoj razmišljali, i da bi vam pružile nove mogućnosti da postanete strastvena, snažna osoba kakva ste oduvek želeli da budete. Nadam se da ćete, čitajući ovu knjigu, dobiti nadahnuće da radite strastvenije, igrate se strastvenije, volite strastvenije i razvijate se strastvenije. Jer, to je život kakav zaslužujete.Strast je izvor vašeg bića U početku, beše strast. Vaš život i samo vaše postojanje ovde, na Zemlji, proistekli su iz strasti. Barem na trenutak, strast je takvom snagom zbližila muškarca i ženu da su spojili svoja tela, i iz tog strastvenog sjedinjavanja je vaša semenka počela da klija. Kad je ta semenka porasla, i kad ste postali spremni da dođete na svet, učinili ste to sa svekolikom strašću koju ste mogli da sakupite, a vaš glasni plač je svima dao na znanje da ste tu, da ste stigli! Vaše sopstveno telo neprestano potresaju vibracije strasti. Možete li svoje srce nazvati drugačije do strastvenim, kada s nesmanjenom odanošću kuca dvadeset časa dnevno, svakog dana svake godine vašeg života? Možete li o svojim plućima razmišljati drugačije nego o strastvenim, kad tako verno upijaju sav vazduh koji vam je potreban, čak i dok spavate? Naposletku, šta može biti strastvenije od vaše krvi koja ushićeno juri kroz vaše telo hiljadama nevidljivih staza, donoseći život u svaki vaš ud i svaki vaš organ?Nekome će se možda učiniti da je strast koja održava vaše telo u životu samo puki biološki fenomen. Ali, ista ta strast koja vas nagoni da težite stanju u kome ćete se osećati dobro jeste vaša suštinska priroda, ne samo fizički već i duhovno. Ona vam omogućuje da se neprestano iznova rađate. Svaki novi početak, svako unutrašnje preobraženje, svaka spoljašnja promena pravca podstaknuta je vašom strastvenom težnjom ka većoj istini, većoj sreći,većoj slobodi. Svaki put kad odlučite da se promenite, razvijate, poboljšavate odlučujete se da delate iz jezgra svoje unutrašnje strasti.Upravo strast koju osećate biće celog života vaš anđeo čuvar, jer će vas podsticati da nastavite i onda kada vam svi budu govorili da odustanete, da tragate za novim životnim saputnikom čak i onda kad se budete plašili da takav neko naprosto ne postoji, i teraće vas da istrajete na putu otkrivanja sebe čak i onda kad niste sigurni ni gde će vas taj put odvesti, ni šta je to što tražite. Naposletku, odvešće vas u susret vašoj sudbini, istoj onoj koju već čujete kako vas zove iz dubina vašeg srca. Naša glad za strašću Glad za strašću je univerzalna. Ima u našoj ljudskoj prirodi nečega što žudi za doživljajem potpunog emocionalnog apsorbovanja, za onim magičnim trenutkom kada bivamo oboreni s nogu, konačno oslobođeni svojih svakodnevnih pravila, stega i rutine. Svako od nas, na svoj način, želi da se u njemu probudi strast. Svako od nas traga za onim što će mu omogućiti da oseti kako treperi, kako je u potpunosti živ. Da li ste se nekada zapitali odakle tako mnogo zaljubljenika u sport, kojima kao da nikada nije dosta fudbala, košarke, bejzbola ili hokeja, već u zavisnosti od godišnjeg doba. Možda ste posmatrali svog muškarca dok viče na televizor i udara pesnicom u kauč, zapanjeni intenzitetom njegovog reagovanja na nešto što je za vas “samo igra”. Šta ga to tako hipnotiše da ne može da izdrži više od nekoliko dana, a da ne vidi bar jednu utakmicu?A možda, pak, imate prijateljicu opsednutu sapunskom operom čiji se nastavci emituju svakog dana, ili ljubavnim romanima. “Kako može da gleda te gluposti?” – pitate se vi. “A tek one knjige – sve imaju isti zaplet i iste ljubavne scene? Zašto li ih samo tako guta?” Taj muškarac i ta žena bi mogli biti šokirani otkrićem da, premda naoko deluju potpuno različito, oni zapravo žude za istom stvari: Strascu. Kad on gleda prenos nekog sportskog događaja, šta zapravo vidi? Obično je to gomila ljudi koji jurcaju po stadionu ili parketu sportske hale, strastveno nasrćući na gol svom energijom koju poseduju, potpuno usredsređeni na svoj sportski zadatak. Akad ona čita svoj ljubavni roman, sa čim se susreće? S ličnostima čiji su životi puni dramatičnih obrta, intenziteta i – o, da – strasti. Strast je ta koja nas zabavlja. Kada tim igra bez strasti, utakmica postaje dosadna. “Ovi momci spavaju”, žali se frustrirani navijač dok razočarano menja kanal na televizoru, ili izlazi sa stadiona pre kraja utakmice, žureći da što pre stigne kući kako mu ne bi promakao kraj nekog drugog, strastvenijeg sportskog nadmetanja. Kad je roman napisan bez strasti, čitanje vam brzo dosadi. “Ovde se ništa ne dešava”, zaključujete, dok razočarano ostavljate knjigu. Da bismo zadovoljili svoj apetit za strašću, bogato nagrađujemo one koji uspevaju da uzdignu naša osećanja do neslućenih visina – glumci, profesionalni sportisti i rok-muzičari zarađuju milione dolara samo zato što znaju kako da u nama pokrenu strast. Na stranu da li je to u redu ili nije, ali mi finansijski više vrednujemo njihovu sposobnost da nas stimulišu nego ljude koji uče našu decu ili uzgajaju namirnice koje jedemo. Nema ničeg pogrešnog u divljenju pojedincima ili uživanju u događajima koji potpiruju našu strast. Problemi se javljaju kad ne doživljavamo dovoljno strasti, pa umesto toga pokušavamo da se uzdignemo iznad one koju poseduju drugi ljudi. Sportski fanatik koji se više uzbuđuje gledajući znojave neznance kako se sudaraju na terenu nego zbog vremena koje provodi sa sopstvenom ženom, ljubiteljka TV sapunica koja gaji više osećanja za likove čije doživljaje prati iz dana u dan ili nedelje u nedelju nego za sebe samu, osoba koja voli da u tabloidima čita o dramama i srceparajućim doživljajima drugih ljudi – sve su to osobe odsečene od sopstvene strasti, sopstvenog ispunjenja, sopstvenog života. Ukoliko tragate za svojom strašću, počnite tako što ćete okrenuti leđa injekcijama strasti na brzinu dobijenim od drugih ljudi i situacija u kojima vi ne igrate nikakvu ulogu; umesto toga, usmerite svoju pažnju prema sopstvenoj nutrini. Samo vaša sopstvena strast će ikada moći da vas zadovolji. Samo vašu sopstvenu strast niko ne može da vam oduzme. Samo vaša sopstvena strast može da učini da se u svakom trenutku svakoga dana osetite istinski živima. Znam da ce puno zanimati ova tema jer morate si priznati da sam pojam i rec Strast vec budi razmisljanja i misli u vama, pa bilo bi lepo da sebi date oduska kroz komentare na odlomke iz knjige koji ce slediti; sto Vi mislite o Strasti?
    1108 Objavio/la Rumenka
  • By Rumenka
    Strast i njen znacaj u nasem zivotu Kada se vec pominju skoro sve teme vezane za ljubav, seksualnost, aseksualnost,ljubljenje, sex, pa da malo damo pravo da se i Strast iskaze ili da se o njoj poprica, jer ako je nesto vodic i motivator za sve u zivotu onda to mislim da je Strast. Ona igra i ima veliko znacenje u svakom segmentu zivota. Ziveti bez strasti je ravno vegetiranju, raditi bez strasti je mucenje sebe,ljubiti bez strasti je ravno licemerju i ima jos puno stvari gde ako strast nedostaje onda da se bolje i ne pocinju, jer konacan ishod ne bi usrecio nikoga. Barbara de Andjelis u svojoj knizi na veoma blizak i neposredan nacin govori o strasti, tako da cu se posluziti odlomcima iz ove knjige koja je zaista zanimljiva i daje puno saveta kako da svoju strast iskoristimo na najkreativniji moguci nacin. Pocnimo sa uvodom u knjigu gde autorka daje svoje glediste zasto je bas Strast bila njen motivator da napise knjigu. Ova je knjiga nastala kao rezultat moje sopstvene strasti prema poslu zbog kojeg sam i došla na ovaj svet, i kao poziv onom delu vašeg bića koji zna da ste spremni da osećate više, živite više, volite više i uživate više. Tako često me ljudi pitaju: “Barbara, u čemu je tajna sreće?” ili “Šta mi još nedostaje, pa da poverujem u sebe dovoljno da bih krenula za svojim snovima?” ili “Na šta bi trebalo da se usredsredim da bih u svoj život privukao nešto dobro?”. Moj odgovor na sva ova pitanja je uvek isti: Strast. Strast je mnogo više od intenzivne fizičke privlačnosti koju osećamo prema drugoj osobi, ili vatrenih ideala, ili čak oduševljenog stava prema sentimentalnoj vezi koju imamo, prema poslu koji obavljamo, ili prema svojoj porodici. Ona nije samo kvalitet koji posedujemo ili osećanje kojem težimo. Strast je, pre svega, unutrašnji izvor energije, snažan, pun ljubavi i blagonaklon; energije koja će, ako joj dozvolite da uđe u vaš život, svaki vaš doživljaj i susret ispuniti životnom snagom, čarolijom i smislom. Strastveno življenje jeste način postojanja, pri kojem u svaki trenutak svakoga dana unosite celo svoje srce i dušu. Strast je ono što nas otvara prema životu, a nama samima, pak, širi vrata koja vode do najdragocenijih životnih vrednosti. Potrebna je velika hrabrost da bi se živelo i volelo sa strašću, ali, postoji li uopšte alternativa za nas koji stremimo najvećim visinama? Doživeti strast, izraziti je, i podeliti je s drugima, znači pokloniti neprocenjiv dar sebi, svojim bližnjima i svetu koji nas okružuje. Ove refleksije o strsti su nastale da bi vam pomogle da razmislite o sopstvenoj strasti na načine na koje, možda, ranije niste o njoj razmišljali, i da bi vam pružile nove mogućnosti da postanete strastvena, snažna osoba kakva ste oduvek želeli da budete. Nadam se da ćete, čitajući ovu knjigu, dobiti nadahnuće da radite strastvenije, igrate se strastvenije, volite strastvenije i razvijate se strastvenije. Jer, to je život kakav zaslužujete.Strast je izvor vašeg bića U početku, beše strast. Vaš život i samo vaše postojanje ovde, na Zemlji, proistekli su iz strasti. Barem na trenutak, strast je takvom snagom zbližila muškarca i ženu da su spojili svoja tela, i iz tog strastvenog sjedinjavanja je vaša semenka počela da klija. Kad je ta semenka porasla, i kad ste postali spremni da dođete na svet, učinili ste to sa svekolikom strašću koju ste mogli da sakupite, a vaš glasni plač je svima dao na znanje da ste tu, da ste stigli! Vaše sopstveno telo neprestano potresaju vibracije strasti. Možete li svoje srce nazvati drugačije do strastvenim, kada s nesmanjenom odanošću kuca dvadeset časa dnevno, svakog dana svake godine vašeg života? Možete li o svojim plućima razmišljati drugačije nego o strastvenim, kad tako verno upijaju sav vazduh koji vam je potreban, čak i dok spavate? Naposletku, šta može biti strastvenije od vaše krvi koja ushićeno juri kroz vaše telo hiljadama nevidljivih staza, donoseći život u svaki vaš ud i svaki vaš organ?Nekome će se možda učiniti da je strast koja održava vaše telo u životu samo puki biološki fenomen. Ali, ista ta strast koja vas nagoni da težite stanju u kome ćete se osećati dobro jeste vaša suštinska priroda, ne samo fizički već i duhovno. Ona vam omogućuje da se neprestano iznova rađate. Svaki novi početak, svako unutrašnje preobraženje, svaka spoljašnja promena pravca podstaknuta je vašom strastvenom težnjom ka većoj istini, većoj sreći,većoj slobodi. Svaki put kad odlučite da se promenite, razvijate, poboljšavate odlučujete se da delate iz jezgra svoje unutrašnje strasti.Upravo strast koju osećate biće celog života vaš anđeo čuvar, jer će vas podsticati da nastavite i onda kada vam svi budu govorili da odustanete, da tragate za novim životnim saputnikom čak i onda kad se budete plašili da takav neko naprosto ne postoji, i teraće vas da istrajete na putu otkrivanja sebe čak i onda kad niste sigurni ni gde će vas taj put odvesti, ni šta je to što tražite. Naposletku, odvešće vas u susret vašoj sudbini, istoj onoj koju već čujete kako vas zove iz dubina vašeg srca. Naša glad za strašću Glad za strašću je univerzalna. Ima u našoj ljudskoj prirodi nečega što žudi za doživljajem potpunog emocionalnog apsorbovanja, za onim magičnim trenutkom kada bivamo oboreni s nogu, konačno oslobođeni svojih svakodnevnih pravila, stega i rutine. Svako od nas, na svoj način, želi da se u njemu probudi strast. Svako od nas traga za onim što će mu omogućiti da oseti kako treperi, kako je u potpunosti živ. Da li ste se nekada zapitali odakle tako mnogo zaljubljenika u sport, kojima kao da nikada nije dosta fudbala, košarke, bejzbola ili hokeja, već u zavisnosti od godišnjeg doba. Možda ste posmatrali svog muškarca dok viče na televizor i udara pesnicom u kauč, zapanjeni intenzitetom njegovog reagovanja na nešto što je za vas “samo igra”. Šta ga to tako hipnotiše da ne može da izdrži više od nekoliko dana, a da ne vidi bar jednu utakmicu?A možda, pak, imate prijateljicu opsednutu sapunskom operom čiji se nastavci emituju svakog dana, ili ljubavnim romanima. “Kako može da gleda te gluposti?” – pitate se vi. “A tek one knjige – sve imaju isti zaplet i iste ljubavne scene? Zašto li ih samo tako guta?” Taj muškarac i ta žena bi mogli biti šokirani otkrićem da, premda naoko deluju potpuno različito, oni zapravo žude za istom stvari: Strascu. Kad on gleda prenos nekog sportskog događaja, šta zapravo vidi? Obično je to gomila ljudi koji jurcaju po stadionu ili parketu sportske hale, strastveno nasrćući na gol svom energijom koju poseduju, potpuno usredsređeni na svoj sportski zadatak. Akad ona čita svoj ljubavni roman, sa čim se susreće? S ličnostima čiji su životi puni dramatičnih obrta, intenziteta i – o, da – strasti. Strast je ta koja nas zabavlja. Kada tim igra bez strasti, utakmica postaje dosadna. “Ovi momci spavaju”, žali se frustrirani navijač dok razočarano menja kanal na televizoru, ili izlazi sa stadiona pre kraja utakmice, žureći da što pre stigne kući kako mu ne bi promakao kraj nekog drugog, strastvenijeg sportskog nadmetanja. Kad je roman napisan bez strasti, čitanje vam brzo dosadi. “Ovde se ništa ne dešava”, zaključujete, dok razočarano ostavljate knjigu. Da bismo zadovoljili svoj apetit za strašću, bogato nagrađujemo one koji uspevaju da uzdignu naša osećanja do neslućenih visina – glumci, profesionalni sportisti i rok-muzičari zarađuju milione dolara samo zato što znaju kako da u nama pokrenu strast. Na stranu da li je to u redu ili nije, ali mi finansijski više vrednujemo njihovu sposobnost da nas stimulišu nego ljude koji uče našu decu ili uzgajaju namirnice koje jedemo. Nema ničeg pogrešnog u divljenju pojedincima ili uživanju u događajima koji potpiruju našu strast. Problemi se javljaju kad ne doživljavamo dovoljno strasti, pa umesto toga pokušavamo da se uzdignemo iznad one koju poseduju drugi ljudi. Sportski fanatik koji se više uzbuđuje gledajući znojave neznance kako se sudaraju na terenu nego zbog vremena koje provodi sa sopstvenom ženom, ljubiteljka TV sapunica koja gaji više osećanja za likove čije doživljaje prati iz dana u dan ili nedelje u nedelju nego za sebe samu, osoba koja voli da u tabloidima čita o dramama i srceparajućim doživljajima drugih ljudi – sve su to osobe odsečene od sopstvene strasti, sopstvenog ispunjenja, sopstvenog života. Ukoliko tragate za svojom strašću, počnite tako što ćete okrenuti leđa injekcijama strasti na brzinu dobijenim od drugih ljudi i situacija u kojima vi ne igrate nikakvu ulogu; umesto toga, usmerite svoju pažnju prema sopstvenoj nutrini. Samo vaša sopstvena strast će ikada moći da vas zadovolji. Samo vašu sopstvenu strast niko ne može da vam oduzme. Samo vaša sopstvena strast može da učini da se u svakom trenutku svakoga dana osetite istinski živima. Znam da ce puno zanimati ova tema jer morate si priznati da sam pojam i rec Strast vec budi razmisljanja i misli u vama, pa bilo bi lepo da sebi date oduska kroz komentare na odlomke iz knjige koji ce slediti; sto Vi mislite o Strasti?
    Jan 15, 2016 1108
  • 12 Jan 2016
    Kada vam se neki dečko ili devojka dopadnu, nije retkost da se smesta uspaničite i pomislite kako nema šanse da ikada skupite hrabrost da im izjavite ljubav. Ovakav način razmišljanja je pogrešan, jer s izjavom ljubavi uopšte ne treba žuriti. Ovo se naročito odnosi na situacije kada s osobom u koju ste zaljubljeni još uvek nemate nikakav izgrađen kontakt. Tačnije, vi ste tu osobu posmatrali, manje-više iz prikrajka, dok ona, sasvim moguće, čak i ne zna da vi postojite. Zaista je preuranjeno razmišljati o izjavama ljubavi u takvoj situaciji - kako biste se vi osećali da vam priđe neko koga ne poznajete i tek tako vam kaže da vas mnogo voli? Da li postoje makar teoretske šanse da takvu izjavu od potpunog neznanca shvatite ozbiljno (ili biste pre počeli da se okrećete i pitate gde je kamera)? Isto tako ni vi ne biste bili shvaćeni ozbiljno da iz neba pa u rebra nekome izjavite ljubav, čak i ako biste skupili hrabrost za to.Umesto toga, bolje je razmišljati kako da toj osobi uopšte priđete. Probajte da se raspitate šta voli, šta ne, za šta se interesuje, kakva je kao osoba... Povremeni smešak kad vas ta osoba pogleda neće da smeta, naprotiv. Kad saznate ponešto o svojoj simpatiji, ako vam se i dalje dopada, možete pokušati ili da je osmehom navedete da vam priđe ili, ako se bojite da ćete se samo blesavo keziti, priđite vi - s nekom neutralnom temom za razgovor, pitanjem, komentarom... Koliko da vaš prvi razgovor počne. A onda? Onda možete pokušati da nađete način da se sa simpatijom družite, kako biste je bolje upoznali ka osobu i kako bi ona bolje upoznala vas. Ukoliko se u toku druženja dopadnete jedno drugom, sasvim lako se može desiti da ljubav uopšte ne morate da izjavljujete, već da se spontano zbližite toliko da reči ne budu neophodne.
    1238 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Kada vam se neki dečko ili devojka dopadnu, nije retkost da se smesta uspaničite i pomislite kako nema šanse da ikada skupite hrabrost da im izjavite ljubav. Ovakav način razmišljanja je pogrešan, jer s izjavom ljubavi uopšte ne treba žuriti. Ovo se naročito odnosi na situacije kada s osobom u koju ste zaljubljeni još uvek nemate nikakav izgrađen kontakt. Tačnije, vi ste tu osobu posmatrali, manje-više iz prikrajka, dok ona, sasvim moguće, čak i ne zna da vi postojite. Zaista je preuranjeno razmišljati o izjavama ljubavi u takvoj situaciji - kako biste se vi osećali da vam priđe neko koga ne poznajete i tek tako vam kaže da vas mnogo voli? Da li postoje makar teoretske šanse da takvu izjavu od potpunog neznanca shvatite ozbiljno (ili biste pre počeli da se okrećete i pitate gde je kamera)? Isto tako ni vi ne biste bili shvaćeni ozbiljno da iz neba pa u rebra nekome izjavite ljubav, čak i ako biste skupili hrabrost za to.Umesto toga, bolje je razmišljati kako da toj osobi uopšte priđete. Probajte da se raspitate šta voli, šta ne, za šta se interesuje, kakva je kao osoba... Povremeni smešak kad vas ta osoba pogleda neće da smeta, naprotiv. Kad saznate ponešto o svojoj simpatiji, ako vam se i dalje dopada, možete pokušati ili da je osmehom navedete da vam priđe ili, ako se bojite da ćete se samo blesavo keziti, priđite vi - s nekom neutralnom temom za razgovor, pitanjem, komentarom... Koliko da vaš prvi razgovor počne. A onda? Onda možete pokušati da nađete način da se sa simpatijom družite, kako biste je bolje upoznali ka osobu i kako bi ona bolje upoznala vas. Ukoliko se u toku druženja dopadnete jedno drugom, sasvim lako se može desiti da ljubav uopšte ne morate da izjavljujete, već da se spontano zbližite toliko da reči ne budu neophodne.
    Jan 12, 2016 1238
  • 12 Jan 2016
    Istraživači sa londonskog Juniversiti koledža zaključili su da muškarci i žene različito reaguju na stimulanse koji se odnose bol. U okviru eksperimenta, muški i ženski dobrovoljci stavljeni su u situaciju da u novac igraju zadatu igru u kojoj su im protivnici bili glumci. Neki među glumcima igrali su pošteno, drugi nisu. Potom su istraživači merili aktivnosti mozga dobrovoljaca kada su im prikazivali mučenje glumaca blagim elektrošokovima. Dr Tanja Singer kaže da muškarci nisu pokazivali saosećanje prema glumcima koje su smatrali nepoštenim. Dobra vest je da su i muškarci i žene iskazali empatiju prema patnjama glumaca koje su smatrali fer igračima. No, uočena je i modulacija te empatije, koja se smanjivala i kod muškaraca i kod žena kada su gledali patnje osoba koje im se nisu dopadale. To mnogo više važi za muškarce. Oni su ispoljili potpuno odsustvo empatije prema mučenju za njih nepoštenih osoba. Zaključak je da većina ljudi rado sarađuje sa poštenim protivnikom, a rado bi kaznili nepoštene.No, ovo istraživanje je takođe pokazalo da muškarci uživaju u mukama osoba koje im se ne dopadaju, ispoljavajući jaku želju za osvetom. Na kraju su i muškarci i žene upitani koliko bi bola trebalo naneti njihovim protivnicima. Muškarci su iskazali mnogo jaču želju za osvetom od žena. Što je ta želja bila jača, to je i aktivnost u delu mozga koji se tiče osećanja zadovoljstva bila veća. RAZVOD BUDI ŽELJU ZA OSVETOM Iako samo na osnovu ovog istraživanja ne bi trebalo generalizovati razlike među polovima, ono predstavlja svojevrstan putokaz za ponašanje muškaraca i žena u škakljivim situacijama, poput razvoda. Advokati koji se bave tom problematikom svakodnevno su svedoci osvetničkog ponašanja bivših supružnika. Vanesa Lojd Plat kaže da se muškarci i žene u tom pogledu bitno razlikuju: Žene vole da o osveti razgovaraju sa prijateljicama i nastoje da što pre postignu rezultat. Muškarci pak vrlo proračunato i hladnokrvno planiraju akciju sa ciljem da u što dužem periodu što više ponize bivšu ženu.Advokat Lojd Plat dodaje da ako muškarac misli da neka osoba zaslužuje kaznu, spreman je da je sa uživanjem izvrši. U svojoj karijeri videla je prilično neverovatne slučajeve osvete. Najzabavniji je - mada se njen muž s tim ne bi složio - slučaj žene koja je, kada je ustanovila da je suprug vara - upala u njegovu kancelariju u bundi koju je navukla na golo telo. Pred velikom grupom Japanaca, poslovnih partnera njenog muža, skinula je bundu i rekla: „Evo čega se on odriče”. Želela je da ga šokira i u tome je uspela, ali nije osetila očekivano zadovoljstvo. Žene su inače sklone luckastim osvetničkim akcijama - da cepaju odela i pidžame, ili bacaju stvari kroz prozor. Muškarci teže dugoročnom ponižavanju - objavljuju, na primer, na Internetu golišave fotografije bivših devojaka. Ili, predstavljajući se kao lekari, nazivaju njihove kolege na poslu nudeći rezultate navodnog testa na sidu. Hladni su, proračunati i nemilosrdni. Sudeći po rezultatima istraživanja i svakodnevnom iskustvu, izreka „osveta je jelo koje treba servirati hladno” čini se da bolje pristaje muškarcima nego ženama.  
    1159 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Istraživači sa londonskog Juniversiti koledža zaključili su da muškarci i žene različito reaguju na stimulanse koji se odnose bol. U okviru eksperimenta, muški i ženski dobrovoljci stavljeni su u situaciju da u novac igraju zadatu igru u kojoj su im protivnici bili glumci. Neki među glumcima igrali su pošteno, drugi nisu. Potom su istraživači merili aktivnosti mozga dobrovoljaca kada su im prikazivali mučenje glumaca blagim elektrošokovima. Dr Tanja Singer kaže da muškarci nisu pokazivali saosećanje prema glumcima koje su smatrali nepoštenim. Dobra vest je da su i muškarci i žene iskazali empatiju prema patnjama glumaca koje su smatrali fer igračima. No, uočena je i modulacija te empatije, koja se smanjivala i kod muškaraca i kod žena kada su gledali patnje osoba koje im se nisu dopadale. To mnogo više važi za muškarce. Oni su ispoljili potpuno odsustvo empatije prema mučenju za njih nepoštenih osoba. Zaključak je da većina ljudi rado sarađuje sa poštenim protivnikom, a rado bi kaznili nepoštene.No, ovo istraživanje je takođe pokazalo da muškarci uživaju u mukama osoba koje im se ne dopadaju, ispoljavajući jaku želju za osvetom. Na kraju su i muškarci i žene upitani koliko bi bola trebalo naneti njihovim protivnicima. Muškarci su iskazali mnogo jaču želju za osvetom od žena. Što je ta želja bila jača, to je i aktivnost u delu mozga koji se tiče osećanja zadovoljstva bila veća. RAZVOD BUDI ŽELJU ZA OSVETOM Iako samo na osnovu ovog istraživanja ne bi trebalo generalizovati razlike među polovima, ono predstavlja svojevrstan putokaz za ponašanje muškaraca i žena u škakljivim situacijama, poput razvoda. Advokati koji se bave tom problematikom svakodnevno su svedoci osvetničkog ponašanja bivših supružnika. Vanesa Lojd Plat kaže da se muškarci i žene u tom pogledu bitno razlikuju: Žene vole da o osveti razgovaraju sa prijateljicama i nastoje da što pre postignu rezultat. Muškarci pak vrlo proračunato i hladnokrvno planiraju akciju sa ciljem da u što dužem periodu što više ponize bivšu ženu.Advokat Lojd Plat dodaje da ako muškarac misli da neka osoba zaslužuje kaznu, spreman je da je sa uživanjem izvrši. U svojoj karijeri videla je prilično neverovatne slučajeve osvete. Najzabavniji je - mada se njen muž s tim ne bi složio - slučaj žene koja je, kada je ustanovila da je suprug vara - upala u njegovu kancelariju u bundi koju je navukla na golo telo. Pred velikom grupom Japanaca, poslovnih partnera njenog muža, skinula je bundu i rekla: „Evo čega se on odriče”. Želela je da ga šokira i u tome je uspela, ali nije osetila očekivano zadovoljstvo. Žene su inače sklone luckastim osvetničkim akcijama - da cepaju odela i pidžame, ili bacaju stvari kroz prozor. Muškarci teže dugoročnom ponižavanju - objavljuju, na primer, na Internetu golišave fotografije bivših devojaka. Ili, predstavljajući se kao lekari, nazivaju njihove kolege na poslu nudeći rezultate navodnog testa na sidu. Hladni su, proračunati i nemilosrdni. Sudeći po rezultatima istraživanja i svakodnevnom iskustvu, izreka „osveta je jelo koje treba servirati hladno” čini se da bolje pristaje muškarcima nego ženama.  
    Jan 12, 2016 1159
  • 12 Jan 2016
    Kakav bi bio vrt bez bilja? Pust i tužan! A stan bez sobnih biljaka? Možemo reći da su one pravi zeleni prijatelji koji stvaraju domaću atmosferu i doprinose tome da se osećamo zdravo.Bacite pogled na neki katalog ili izložbu nameštaja: izgled svake prostorije za stanovanje pre svega savršeno upotpunjavaju dekorativne palme, fligranska paprat ili rascvetali hibiskus. Ushićenje lepim sobnim rastinjem, naravno, ne bi dugo trajalo ako bi dekorativne saksije odjednom prestale to da budu, samo zato što su stajale u tamnom, neodgovarajućem uglu sobe. Zbog toga je važno da na odgovarajućem mestu za biljku treba imati i optimalne uslove za njenu negu. Kupovina biljaka U suštini, osnova uspešne nege nalazi se u samoj kupovini. Ukoliko vodite računa o nekoliko jednostavnih pravila, imaćete sporije ali utoliko duže zadovoljstvo sa vašim novim biljnim stanarom. Izvori nabavke – Posude sa cvećem mogu se nabaviti na najrazličitijim mestima. Osim bogatog izbora cveća, vrtni centri i specijalizovane trgovine najčešće daju i stručne, pouzdane savete. Proizvođači često smatraju da je dobra prilika za reklamu i nedeljna pijaca sa oazama ukrasnog bilja. To se odnosi i na robne kuće, prodavnice nameštaja ili sadnica, a teško je videti i supermarket bez cveća u saksijama. Osnovno poznavanje unutrašnjeg zelenila kao zadatak za projektante Arhitekte i dizajneri enterijera često u svojim idejnim projektima ili 3D modelima klijentima prikazuju položaj unutrašnjeg zelenila. Naravno, najčešće se govori o običnom vizuelnom triku da bi neki prostor izgledao prijatniji.  Kasnije, tokom izvođenja projekta i nakon predaje projekta saksija, žardinjera ili puzavica, nisu na onom mestu koje je za njih bilo predviđeno projektom. Istina, zelenilo se može posmatrati samo kao još jedan od sličnih trikova za prodaju projekta, ali, dovoljno je znati samo nekoliko osnovnih informacija ili smernica u slučaju da klijent zatraži savet od svog projektanta, ili da, u najgorem slučaju, zaista kupi i postavi zelenilo u onaj ugao prostorije u kom je biljka tek radi reda nacrtana u projektu. Svakako, najbolje bi bilo da projektni biro ili studio za projektovanje enterijera naprave saradnju sa stručnjakom koji jednostavno, dostupno i brzo može da na najbolji mogući način odredi položaj i vrstu biljaka u budućem prostoru... Pitanje smeštaja – Prvi i najvažniji kriterijum pri izboru biljke treba da bude njen kasniji smeštaj. Da bi i dalje rasla treba da znamo gde je stajala pre, u kakvoj prostoriji, pod kojim osvetljenjem i temperaturnim uslovima. Ako niste sigurni u pogledu osnovnih zahteva biljke, neophodan vam je savet stručnjaka. Čest je slučaj i da se uputstvo za negu nalazi na etiketi u posudi u kojoj je biljka smeštena. Osim toga, razmislite o tome da će biljke u izvesnom periodu rasti veoma brzo i pobrinite se da im obezbedite dovoljno mesta za rast. Šta treba imati u vidu prilikom kupovine biljaka – Dobro negovana biljka prepoznaje se, recimo, po jedrom rastu. Dugi, tanki izdanci znače da je biljka bila na mestu koje nije imalo dovoljno svetlosti. Požutelo lišće na nižim delovima biljke, takođe može biti prouzrokovano nedostatkom svetlosti, ali i nedostatkom hranljivih materija. Često viđeni smeđi vrhovi lišća znak su suvoće ili nedovoljne provetrenosti prostorije. Najbolje se prodaju biljke čiji se pupoljci još nisu otvorili. Kod nekih cvetova, recimo hibiskusa ili pasiflore postoji opasnost da se mladi pupoljci ne otvore na novom staništu. Poželjno je i obratiti pažnju na posudu (saksiju). U premalim posudama, nega biljaka je gotovo u svemu otežana, počev od zalivanja i đubrenja. Zemlja mora biti dovoljno vlažna; većina biljaka podnosi onoliko vlage koliko je potrebno da je sačuva od isušivanja i to u posudi u kojoj biljci neće biti tesno usled čega bi uvenula. Potreban je naročit oprez ako je posuda vlažna a listovi vise. To je često dokaz da je koren truo. Sve u svemu, podrazumeva se da biljke treba da budu zdrave. Ukoliko je to moguće, ispitajte pri kupovini nešto mlađe listove ili pregledajte donju stranu lišća izraslog odmah iznad zemlje. Pretpostavka je da se na ovom mestu nalaze štetočine. Gljivice se lako mogu prepoznati po brašnjavosti listova koji su zaraženi. Kupljenu biljku transportujte vodeći računa o neophodnim merama opreza. Duži boravak u pregrejanim kolima može naškoditi biljci kao i hladnoća ili promaja. Mesto za biljku u kući U poređenju sa zimskom baštom, mesto na prozorskom ramu za većinu biljaka predstavlja nepovoljne uslove. Glavni uzroci njihovog stradanja u tom slučaju su suv, topao vazduh, ili zimi nedostatak svetlosti i protoka vazduha. Biljke su izložene stresu i reaguju stagnacijom u rastu, pojavom bolesti i štetočina. Sledeći problem je taj što različite vrste biljaka u istoj sobi većinom imaju i različite zahteve u pogledu okruženja. Biljke po pravilu stavljamo na prozorski ram ili blizu prozora. Međutim, veoma atraktivno deluju ako ih stavimo tamo gde se biljke ne očekuju, u kupatilo ili predsoblje. Biljke na neobičnim mestima u kući Pretpostavimo da u kupatilu ima dovoljno dnevne svetlosti i da ono zbog toga može biti idealno mesto za paprat. Paprat uspeva uz malo svetlosti i potreban joj je ne previše hladan prostor sa visokom vlažnošću vazduha. Ako ne želite da se odreknete cveća u kupatilu, potražite mesečev cvet (Spathiphyllum), kojem takođe prija umerena hladovina a i lak je za održavanje. U predsoblju je ograničavajući faktor nedostatak dnevne svetlosti. Ovaj deo stana može se potpuno oživeti lepim zelenim biljem. Na njihovo trajanje svakako će uticati neka vrsta veštačkog osvetljenja. Veoma često ulazni deo kuće nameće se kao zgodno mesto za postavljanje biljaka. Biljke se tu obično ostavljaju za vreme hladnih godišnjih doba, ali i kada su velike temperaturne razlike. Dovoljno svetlosti je osnovni uslov da pokušate sa velikom juka palmom ili kaučukovim drvetom. Mnogi od nas uglavnom znaju sobne biljke koje nisu u prirodnom obliku, već su specijalne sorte ili vrste. Pokazaćemo na primerima da se na osnovu porekla nekih biljaka mogu znati i njihove potrebe. Ehmeja (Aechmea fasciata) – centralna oblast u kojoj se prostire ova vrsta bromelije su tropske kišne i maglovite šume Brazila. Raste ili na zemlji ili kao parazitska biljka na granama drveća. Uslovi pod kojima ehmeja dobro napreduje jesu ujednačeno visoke temperature, relativno svetlo stanište bez direktne sunčeve svetlosti i izuzetno vlažan vazduh sa preko 90% vlage. Zelenilo i LEED standard LEED standard za sertifikaciju zelenih zgrada ima nekoliko kategorija u kojima uz pomoć zelenila mogu da se obezbede dodatni poeni. U kategoriji Water Efficiency - poeni se mogu dobiti pažljivim izborom tipa zelenila i sistema za navodnjavanje, dok se dodelom poena u kategoriji Indoor Environmental Quality između ostalog podstiče i obezbeđivanje prirodnog osvetljenja i poboljšanje zvučnih karakteristika zgrade, dakle dve karakteristike koje mogu biti blisko povezane sa unutrašnjim zelenilom. Pored ovih, zelenilo može doneti i poene u nekoliko drugih kategorija, pa arhitekte sa njim treba da računaju bilo da se radi o zelenom krovu, uređenju parcele ili unutrašnjem zelenilu. Podsetimo, zgrade koje imaju LEED sertifikat prosečno su 2% skuplje tokom projektovanja i izgradnje od ostalih (na uzorku od više hiljada), a kvadratni metar ovakve zgrade u SAD skuplji je od običnog kvadrata i za preko hiljadu dolara. U kući ćemo bromeliju staviti u svetlu, sunčanu sobu. Pri jakom osvetljenju leti, pak, moraćemo ili da zamračimo prostoriju ili da biljku premestimo na senovito mesto. Temperatura ne bi smela da padne ispod 18oC, a optimalna je između 20-22oC. Prska se i zaliva vodom bez krečnjaka. Juka (Yucca elephantipes) – sa njom se postupa kao sa rastinjem agave iz Srednje i Severne Amerike. Tamo napreduje na relativno suvim staništima, odgovaraju joj visoke temperature i direktna izloženost suncu, mada se može održati i na niskim noćnim temperaturama do tačke mržnjenja. Kod nas juka najbolje uspeva u vreme kada nema mrazeva, na najtoplijem i najsunčanijem mestu na terasi ili u vrtu. U stanu je važno da tokom cele zime stoji na što svetlijem mestu i da temperatura bude nešto viša. Pogoduje joj prezimljavanje u svetlom i rashlađenom prostoru. Svetlost Naše oko prima dnevnu svetlost kao belu, zato što nije u stanju da pojedinačno identifikuje različite zrake od kojih je ona sastavljena. Oni se jedino mogu zapaziti kada se pojavi duga, svetlosna meteorološka pojava u formi luka sa bojama prizme, koja je proizvod prelamanja i odbijanja sunčevih zraka u kapima kiše. Kada bismo mogli prevesti ove boje u talasne dužine, onda bismo videli da najduže odgovaraju toplim bojama, a najkraće hladnim bojama. Ovakva podela je važna jer biljke ne vide kao što mi vidimo. Veoma su osetljive na plavo i crveno, koje apsorbuju, dok naše oči stimulišu boje žuta i zelena, koje biljke odbijaju. Količina svetlosti koju biljka primi može se izmeriti. Ona se izražava u luksu. Leti, na punom suncu, pored prozora okrenutog ka jugu, jačina svetlosti može dostići 100.000lx, što je prilično mnogo, jer se većina biljaka zadovoljava sa 5.000 do 10.000lx. Međutim, potrebno je da svetlosti ima konstantno, najmanje 6-8 sati, kako bi process rasta mogao dobro da se podstiče. Dve pojave dovode do problema: variranje jačine svetlosti i filtriranje svetla prozorskim staklom. Jačina svetlosti nije nikada ista tokom dana, dovoljno je da se pojavi oblak i da je prepolovi. Ona varira zavisno od relativnog položaja sunca koji se menja bez prestanka. Pošto je jačina sunčevih zraka ujutru slabija, dobro je da biljke kojima odgovara prosečna osvetljenost okrenete preme istoku ili severoistoku, a biljke kojima je potrebna jaka svetlost ka zapadu ili jugozapadu. Položaj biljaka u prostoriji je takođe presudan. Prolazeći kroz filter koji predstavljaju prozori, svetlost se prelama i tako smanjuje ugao incidencije svojih zraka. Ona gubi snagu i jačina joj opada veoma brzo sa prodiranjem u prostoriju. Ovaj gubitak svetlosti se povećava sa razdaljinom od prozora. U prostoru od 1,5 m u neposrednoj blizini prozora, biljka dobija maksimum svetlosti. Na udaljenosti od dva metra, biljka dobija četiri puta manje svetlosti, dok na udaljenosti od tri metra dobija devet puta manje svetlosti. Ovo ukazuje na nedostatak svetlosti koji vlada u našim enterijerima. Biljke koje se mogu postaviti na 3-4m od prozora: Nephrolepsis, Hedera, Begonia albopicta, Begonia maculata, Asparagus falcatus, Anthurium crystallinum, Ficus pumila, Fittonia... Biljke koje se mogu postaviti na 2-3m od prozora: Asplenium nidus, Begonia boweri, Mimosa pudica, Philodendron scandens, Tradescantia (tamnih listova), Fuchia... Biljke koje se mogu postaviti na 1-2m od prozora: Achimenes, Ananas, Araucaria, Asparagus setaceus, Caladium, Dieffenbachia, Gardenia, Passiflora... Biljke koje se mogu postaviti na 0-1m od prozora: Accacia, Euphorbia, Strelitzia, Tecoma, Yucca, Pelargonium, Nerium, Cassia, Carex, Adenium, Agave, Aloe, Asclepias... Osvetljenje Pošto su uslovi osvetljenosti u kući retko optimalni, problem se rešava ili pojačavanjem svetlosti dodatnim osvetljenjem, ili obrnuto, ublažavanjem sunčeve žege odgovarajućom zasenom. Ako biljke u kući imaju dovoljno čistog vazduha i veliku vlažnost, većina se može bez ikakve opasnosti izložiti punoj svetlosti. Videćete da je lišće postalo sjajnije. Počnite sa takvom aklimatizacijom u zimskom periodu, rezultat će biti mnogo bolji. Teško da biljke pate od suviše velike svetlosti u kući, pre bi se moglo reći da im svetlost nedostaje. Dimenzije prozora od bitnog su značaja, ali je ponekad dovoljno da se zidovi okreče u belo da bi odbijali svetlost i da bi se dobio svetliji ambijent. Možete takođe ojačati individualno osvetljenje jedne biljke postavljanjem komada belog kartona iza saksije, u pravcu prozora. Zimi, dodatno osvetljenje je skoro neophodno, za sve cvetne biljke i za biljke u saksijama koje su na udaljenosti od prozora većoj od 1 m . Koristite sijalice ili fluorescentne cevi koje su bogate ultravioletnim zracima. Leti, u vreme najveće vrućine, biljke veoma teško podnose nasilje jačine svetlosti. Postavljanje prozirne tkanine na prozore je najmanje što se može učiniti. Prozori okrenuti ka severu – Pošto dobijaju veoma malo direktnog sunca, prostorije okrenute ka severu dosta su mračne. Treba da se planira postavljanje dobre izolacije i dvostrukog stakla da bi se ograničile razlike u temperaturi. Biljke koje se mogu koristiti su: Aglaonema, Anthurium, Asparagus falcatus, Aspidistra, Asplenium bulbiferum, Campanula isophylla, Cissus, Ficus pumila, Fittonia... Prozori okrenuti ka jugu – Prozori okrenuti prema jugu primaju maksimum svetlosti, te u osunčanim klimama predvidite jaku ventilaciju i efikasne zastore. Veoma je koristan električni ovlaživač jer je visoka vlažnost neophodna. Biljke koje se mogu koristiti su: Ananas, Bougainvillea, kaktusi, Citrus, Cordyline, Ficus benjamin, Hibiscus, Hoya, Jasminum, Justicia, Passiflora, Yucca... Prozori okrenuti ka istoku – Prostorija dobija direktnu sunčevu svetlost ujutru, blagu svetlost veoma korisnu za biljke. Jedina mana prostorije okrenute ka istoku jeste što se brzo ohladi. Biljke koje se mogu koristiti su: Achimenes, Aechmea, Alocasia, Araucaria, Asparagus, Begonia, Caladium, Dieffenbachia, Dracaena... Prozori okrenuti zapadu – Do direktnog osunčavanja u prostoriji okrenutoj ka zapadu dolazi krajem dana. To je savršeno za regione sa veoma toplim letima, jer se u njoj lako održava umerena temperatura. Biljke koje se mogu koristiti su: Allamanda, Cycas, Ficus elastica, Monstera, Plumbago, Spathyphyllum... Reakcija na svetlost – Biljke privlači svetlost i one se tome ne mogu odupreti. U prirodi, normalan rast je vertikalan, jer sunčevi zraci greju uvek gornju stranu listova. Ipak, susrećemo izvesne izuzetke koji ukazuju na nužnu potrebu biljaka da se izlože svetlosti. Posmatrajmo seme koje nosi vetar i koje pada na gomilu kamenja. Ono nalazi malo potrebne zemlje za klijanje, a veliki blok iznad njega zaklanja mu svetlost. Pojavom koja se naziva fototropizam, mlada biljka, koja je tek počela da klija, sistematski će se uputiti prema ono malo svetlosti koju prima i pronaći će put za izlaz na slobodu. Nakon toga će početi da raste uspravno. Takvo ponašanje zapaža se kod kućnih biljaka suviše udaljenih od prozora, čije se stabljike povijaju prema izvoru svetlosti. Kada je svetlost nedovoljna, takvo ponašanje prati odumiranje odnosno formiranje slabih stabljika bez boje, što je siguran znak fiziološke neravnoteže. Sve dok se fototropsko ponašanje biljke svodi samo na povijanje stabljika, nije strašno. Dovoljno je da se saksija okrene za jednu četvrtinu kruga svakog meseca, da bi biljka sačuvala lepši vertikalni položaj. Takva intervencija mora se ograničiti na vrste lisno dekorativne jer varijacije svetlosti, čak i najslabije, mogu biti pogubne po cvetno dekorativne biljke. Temperatura Biljke koje se uzgajaju u kući nalaze se u veoma specifičnim klimatskim uslovima. U vezi sa temperaturom, uticaj godišnjih doba ne postoji. Da bismo izbegli probleme sa biljkama u kući, dovoljno je da se održava temperatura ≤20oC zimi i 23oC leti. U prvom slučaju, dovoljno je da se koristi termostat kako bi se regulisao rad radijatora. U toku letnjih perioda, provetravanjem se postiže prirodna klimatizacija. Pogrešno je verovanje da je za biljake tropskog porekla, u kući dobro u pregrejanim prostorijama. Temperatura i vlažnost usko su povezani. Što je biljci toplije, potrebniji joj je vlažan vazduh. Prvo, da bi nadoknadila prirodnu transpiraciju, drugo, da bi bolje podnela visoke temperature. Treba imati na umu i da je većina biljaka sposobna da se prilagodi uslovima manje toplote u odnosu na svoje biološko stanište (biotop). Zato je najbolje da se postepeno aklimatizuju, izlaganjem sve nižoj temperaturi. Regulišite grejanje tako da se temperatura spusti za 2oC u toku noći prvog meseca, a zatim smanjujte temperaturu za 1oC na svakih 30 dana, sve dok ne dobijete razliku od 5oC između dnevne i noćne temperature. Takvu razliku podnosi većina biljaka. Podizanje temperature – Biljke nikada ne treba da stoje u neposrednoj blizini izvora toplote. Pošto sunčani dani zavise od od ćudi godišnjih doba i od mnogih atmosferskih poremećaja kojima su izloženi naši umereni regioni, neophodan je dadatnni izvor toplote. Za biljke, to su elektrišni radijatori sa indukcijom jer greju ravnomerno i nisu izvori koji na dodir nanose opekotine. Klasični radijatori sa toplom vodom takođe daju dobre rezultate. Međutim, treba izbegavati modele sa izduvavanjem jer isušuju vazduh. Ukoliko u kući imate kamin, biljke treba postaviti što dalje od njega. Ako se opredelite za centralno grejanje, za biljke je idealno da radijatori budu što veći. To će omogućiti da se smanji temperatura izvora grejanja i da se prostorija ravnomernije zagreva. U stanu, sistem podnog grejanja ne odgovara biljkama jer suviše suši vazduh. Smanjenje temperature – Mnogo je lakše osvežiti jednu prostoriju nego je zagrejati. Veoma je teško kontrolisati biljke ukoliko je temperatura iznad 22-24oC. Klima uređaji imaju manu jer isušuju vazduh. Ipak klima uređaji mogu se povremeno koristiti ali biljku je u tom slučaju neophodno zalivati raspršivačima vode tj. orošavati ih. Vodite računa da izvor svežeg vazduha ne postavite suviše blizu biljaka, jer može doći do oštećenja lišća. Najbolji način za rashlađivanje prostorije je provetravanje. Provetravanje Redovno obnavljanje vazduha u prostorijama kuće neophodno je za dobro zdravlje biljaka. Provetravanje je odličan regulator unutrašnje temperature, najprirodniji mogući metod klimatizacije. Treba da se vrši blago, bez izazivanja promaje koja ne prija biljkama. Kao i sva živa bića i biljke dišu, koristeći kiseonik kao gorivo za svoja tkiva. Kod biljaka, disanje je povezano sa potrošnjom šećera koje biljke dobijaju procesom fotosinteze. Ako zbog preterane temperature i nedostatka svetlosti disajna aktivnost krene prema fotosintezi, u kojoj se kao izvor energije koristi sunčeva svetlost, biljka odumire. Od velikog je značaja da se vazduh u prostoriji redovno obnavlja. Da bi koristilo, kretanje vazduha treba da bude neopaženo. Proverite recimo da li se lišće pomera. Ako leluja, postoji mogućnost da će biljka pre ili kasnije pokazivati simptome udara hladnoće, gubitak boje lišća ili naglo opadanje pupoljaka, čak pre nego što se otvore. Jedan od najčešćih razloga neuspeha uzgajanja biljaka u kući jeste izlaganje promaji. Kada je spoljna temperatura približno jednaka temperaturi u prostoriji, nemate čega da se bojite. Naprotiv, promaja je često jedino rešenje za poboljšanje temperature u kući u vreme velikih vrućina. Međutim, dovoljno je da postoji razlika od samo 3°C između temperature napolju i u kući pa da se oseti kretanje hladnog vazduha koji biljke zaista ne podnose. Nikada ne otvarajte sve prozore u isto vreme. OTROVNE BILJKE Pojedine sobne biljke sadrže materije koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijske reakcije ili trovanja. Postoji opasnost da deca otkinu deo biljke i stave ga u usta, te zbog toga neke biljke ne treba držati u sobi ili ih treba staviti van domašaja dece. Smatra se da su opasne biljke: Codiacum variegatum – sadrži bezbojnu mlečnu tečnost koja u dodiru sa kožom stvara ekceme Diffenbachia seguine – svi delovi biljke sadrže oksalatne kristale koji prouzrokuju oticanje sluzokože ili upale Solanum pseudocapsicum – konzumiranje njegovih plodova izaziva mučninu, bolove u stomaku i pospanost Primula obconica – u korenskim dlačicama i na listovima nalazi se sekret primin (kod osetljivih osoba izaziva teške promene na koži). Veoma je važno da ne postavljate biljke pored ulaznih vrata u zimskom periodu. Nagli, česti ulasci svežeg vazduha bili bi po njih fatalni. Imajte na umu ovu pojavu kada kupujete biljke zimi. Ne uzimajte nikada biljke koje su bile pod vedrim nebom, sigurno je da su ostale preosetljive zbog loših uslova držanja. Mnogim osetljivim vrstama kao što su orhideje, biljke mesožderi i većina biljaka dlakavih listova, prija blizina ventilatora koji se okreće malom brzinom. Razređivanjem vazduha sprečava se pojava vlage, čime se znatno umanjuje mogućnost pojave bolesti ili truljenja. Osim navedenih uslova, prilikom gajenja biljaka u enterijeru važno je voditi računa i o mnogim drugim stvarima kao što su vlažnost vazduha, zalivanje, đubrenje, borba protiv bolesti i štetočina, orezivanje, čišćenje, presađivanje, odabir saksija i slično. Nije dovoljno kupiti biljku, staviti je u prostoriju i očekivati da će ona sama o sebi da se stara. Da bi vaše biljke uspešno rasle i razvijale se, treba uložiti puno truda i konsultovati se sa stručnjacima ili pak stručnom literaturom. preuzeto sa OVDE
    1533 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Kakav bi bio vrt bez bilja? Pust i tužan! A stan bez sobnih biljaka? Možemo reći da su one pravi zeleni prijatelji koji stvaraju domaću atmosferu i doprinose tome da se osećamo zdravo.Bacite pogled na neki katalog ili izložbu nameštaja: izgled svake prostorije za stanovanje pre svega savršeno upotpunjavaju dekorativne palme, fligranska paprat ili rascvetali hibiskus. Ushićenje lepim sobnim rastinjem, naravno, ne bi dugo trajalo ako bi dekorativne saksije odjednom prestale to da budu, samo zato što su stajale u tamnom, neodgovarajućem uglu sobe. Zbog toga je važno da na odgovarajućem mestu za biljku treba imati i optimalne uslove za njenu negu. Kupovina biljaka U suštini, osnova uspešne nege nalazi se u samoj kupovini. Ukoliko vodite računa o nekoliko jednostavnih pravila, imaćete sporije ali utoliko duže zadovoljstvo sa vašim novim biljnim stanarom. Izvori nabavke – Posude sa cvećem mogu se nabaviti na najrazličitijim mestima. Osim bogatog izbora cveća, vrtni centri i specijalizovane trgovine najčešće daju i stručne, pouzdane savete. Proizvođači često smatraju da je dobra prilika za reklamu i nedeljna pijaca sa oazama ukrasnog bilja. To se odnosi i na robne kuće, prodavnice nameštaja ili sadnica, a teško je videti i supermarket bez cveća u saksijama. Osnovno poznavanje unutrašnjeg zelenila kao zadatak za projektante Arhitekte i dizajneri enterijera često u svojim idejnim projektima ili 3D modelima klijentima prikazuju položaj unutrašnjeg zelenila. Naravno, najčešće se govori o običnom vizuelnom triku da bi neki prostor izgledao prijatniji.  Kasnije, tokom izvođenja projekta i nakon predaje projekta saksija, žardinjera ili puzavica, nisu na onom mestu koje je za njih bilo predviđeno projektom. Istina, zelenilo se može posmatrati samo kao još jedan od sličnih trikova za prodaju projekta, ali, dovoljno je znati samo nekoliko osnovnih informacija ili smernica u slučaju da klijent zatraži savet od svog projektanta, ili da, u najgorem slučaju, zaista kupi i postavi zelenilo u onaj ugao prostorije u kom je biljka tek radi reda nacrtana u projektu. Svakako, najbolje bi bilo da projektni biro ili studio za projektovanje enterijera naprave saradnju sa stručnjakom koji jednostavno, dostupno i brzo može da na najbolji mogući način odredi položaj i vrstu biljaka u budućem prostoru... Pitanje smeštaja – Prvi i najvažniji kriterijum pri izboru biljke treba da bude njen kasniji smeštaj. Da bi i dalje rasla treba da znamo gde je stajala pre, u kakvoj prostoriji, pod kojim osvetljenjem i temperaturnim uslovima. Ako niste sigurni u pogledu osnovnih zahteva biljke, neophodan vam je savet stručnjaka. Čest je slučaj i da se uputstvo za negu nalazi na etiketi u posudi u kojoj je biljka smeštena. Osim toga, razmislite o tome da će biljke u izvesnom periodu rasti veoma brzo i pobrinite se da im obezbedite dovoljno mesta za rast. Šta treba imati u vidu prilikom kupovine biljaka – Dobro negovana biljka prepoznaje se, recimo, po jedrom rastu. Dugi, tanki izdanci znače da je biljka bila na mestu koje nije imalo dovoljno svetlosti. Požutelo lišće na nižim delovima biljke, takođe može biti prouzrokovano nedostatkom svetlosti, ali i nedostatkom hranljivih materija. Često viđeni smeđi vrhovi lišća znak su suvoće ili nedovoljne provetrenosti prostorije. Najbolje se prodaju biljke čiji se pupoljci još nisu otvorili. Kod nekih cvetova, recimo hibiskusa ili pasiflore postoji opasnost da se mladi pupoljci ne otvore na novom staništu. Poželjno je i obratiti pažnju na posudu (saksiju). U premalim posudama, nega biljaka je gotovo u svemu otežana, počev od zalivanja i đubrenja. Zemlja mora biti dovoljno vlažna; većina biljaka podnosi onoliko vlage koliko je potrebno da je sačuva od isušivanja i to u posudi u kojoj biljci neće biti tesno usled čega bi uvenula. Potreban je naročit oprez ako je posuda vlažna a listovi vise. To je često dokaz da je koren truo. Sve u svemu, podrazumeva se da biljke treba da budu zdrave. Ukoliko je to moguće, ispitajte pri kupovini nešto mlađe listove ili pregledajte donju stranu lišća izraslog odmah iznad zemlje. Pretpostavka je da se na ovom mestu nalaze štetočine. Gljivice se lako mogu prepoznati po brašnjavosti listova koji su zaraženi. Kupljenu biljku transportujte vodeći računa o neophodnim merama opreza. Duži boravak u pregrejanim kolima može naškoditi biljci kao i hladnoća ili promaja. Mesto za biljku u kući U poređenju sa zimskom baštom, mesto na prozorskom ramu za većinu biljaka predstavlja nepovoljne uslove. Glavni uzroci njihovog stradanja u tom slučaju su suv, topao vazduh, ili zimi nedostatak svetlosti i protoka vazduha. Biljke su izložene stresu i reaguju stagnacijom u rastu, pojavom bolesti i štetočina. Sledeći problem je taj što različite vrste biljaka u istoj sobi većinom imaju i različite zahteve u pogledu okruženja. Biljke po pravilu stavljamo na prozorski ram ili blizu prozora. Međutim, veoma atraktivno deluju ako ih stavimo tamo gde se biljke ne očekuju, u kupatilo ili predsoblje. Biljke na neobičnim mestima u kući Pretpostavimo da u kupatilu ima dovoljno dnevne svetlosti i da ono zbog toga može biti idealno mesto za paprat. Paprat uspeva uz malo svetlosti i potreban joj je ne previše hladan prostor sa visokom vlažnošću vazduha. Ako ne želite da se odreknete cveća u kupatilu, potražite mesečev cvet (Spathiphyllum), kojem takođe prija umerena hladovina a i lak je za održavanje. U predsoblju je ograničavajući faktor nedostatak dnevne svetlosti. Ovaj deo stana može se potpuno oživeti lepim zelenim biljem. Na njihovo trajanje svakako će uticati neka vrsta veštačkog osvetljenja. Veoma često ulazni deo kuće nameće se kao zgodno mesto za postavljanje biljaka. Biljke se tu obično ostavljaju za vreme hladnih godišnjih doba, ali i kada su velike temperaturne razlike. Dovoljno svetlosti je osnovni uslov da pokušate sa velikom juka palmom ili kaučukovim drvetom. Mnogi od nas uglavnom znaju sobne biljke koje nisu u prirodnom obliku, već su specijalne sorte ili vrste. Pokazaćemo na primerima da se na osnovu porekla nekih biljaka mogu znati i njihove potrebe. Ehmeja (Aechmea fasciata) – centralna oblast u kojoj se prostire ova vrsta bromelije su tropske kišne i maglovite šume Brazila. Raste ili na zemlji ili kao parazitska biljka na granama drveća. Uslovi pod kojima ehmeja dobro napreduje jesu ujednačeno visoke temperature, relativno svetlo stanište bez direktne sunčeve svetlosti i izuzetno vlažan vazduh sa preko 90% vlage. Zelenilo i LEED standard LEED standard za sertifikaciju zelenih zgrada ima nekoliko kategorija u kojima uz pomoć zelenila mogu da se obezbede dodatni poeni. U kategoriji Water Efficiency - poeni se mogu dobiti pažljivim izborom tipa zelenila i sistema za navodnjavanje, dok se dodelom poena u kategoriji Indoor Environmental Quality između ostalog podstiče i obezbeđivanje prirodnog osvetljenja i poboljšanje zvučnih karakteristika zgrade, dakle dve karakteristike koje mogu biti blisko povezane sa unutrašnjim zelenilom. Pored ovih, zelenilo može doneti i poene u nekoliko drugih kategorija, pa arhitekte sa njim treba da računaju bilo da se radi o zelenom krovu, uređenju parcele ili unutrašnjem zelenilu. Podsetimo, zgrade koje imaju LEED sertifikat prosečno su 2% skuplje tokom projektovanja i izgradnje od ostalih (na uzorku od više hiljada), a kvadratni metar ovakve zgrade u SAD skuplji je od običnog kvadrata i za preko hiljadu dolara. U kući ćemo bromeliju staviti u svetlu, sunčanu sobu. Pri jakom osvetljenju leti, pak, moraćemo ili da zamračimo prostoriju ili da biljku premestimo na senovito mesto. Temperatura ne bi smela da padne ispod 18oC, a optimalna je između 20-22oC. Prska se i zaliva vodom bez krečnjaka. Juka (Yucca elephantipes) – sa njom se postupa kao sa rastinjem agave iz Srednje i Severne Amerike. Tamo napreduje na relativno suvim staništima, odgovaraju joj visoke temperature i direktna izloženost suncu, mada se može održati i na niskim noćnim temperaturama do tačke mržnjenja. Kod nas juka najbolje uspeva u vreme kada nema mrazeva, na najtoplijem i najsunčanijem mestu na terasi ili u vrtu. U stanu je važno da tokom cele zime stoji na što svetlijem mestu i da temperatura bude nešto viša. Pogoduje joj prezimljavanje u svetlom i rashlađenom prostoru. Svetlost Naše oko prima dnevnu svetlost kao belu, zato što nije u stanju da pojedinačno identifikuje različite zrake od kojih je ona sastavljena. Oni se jedino mogu zapaziti kada se pojavi duga, svetlosna meteorološka pojava u formi luka sa bojama prizme, koja je proizvod prelamanja i odbijanja sunčevih zraka u kapima kiše. Kada bismo mogli prevesti ove boje u talasne dužine, onda bismo videli da najduže odgovaraju toplim bojama, a najkraće hladnim bojama. Ovakva podela je važna jer biljke ne vide kao što mi vidimo. Veoma su osetljive na plavo i crveno, koje apsorbuju, dok naše oči stimulišu boje žuta i zelena, koje biljke odbijaju. Količina svetlosti koju biljka primi može se izmeriti. Ona se izražava u luksu. Leti, na punom suncu, pored prozora okrenutog ka jugu, jačina svetlosti može dostići 100.000lx, što je prilično mnogo, jer se većina biljaka zadovoljava sa 5.000 do 10.000lx. Međutim, potrebno je da svetlosti ima konstantno, najmanje 6-8 sati, kako bi process rasta mogao dobro da se podstiče. Dve pojave dovode do problema: variranje jačine svetlosti i filtriranje svetla prozorskim staklom. Jačina svetlosti nije nikada ista tokom dana, dovoljno je da se pojavi oblak i da je prepolovi. Ona varira zavisno od relativnog položaja sunca koji se menja bez prestanka. Pošto je jačina sunčevih zraka ujutru slabija, dobro je da biljke kojima odgovara prosečna osvetljenost okrenete preme istoku ili severoistoku, a biljke kojima je potrebna jaka svetlost ka zapadu ili jugozapadu. Položaj biljaka u prostoriji je takođe presudan. Prolazeći kroz filter koji predstavljaju prozori, svetlost se prelama i tako smanjuje ugao incidencije svojih zraka. Ona gubi snagu i jačina joj opada veoma brzo sa prodiranjem u prostoriju. Ovaj gubitak svetlosti se povećava sa razdaljinom od prozora. U prostoru od 1,5 m u neposrednoj blizini prozora, biljka dobija maksimum svetlosti. Na udaljenosti od dva metra, biljka dobija četiri puta manje svetlosti, dok na udaljenosti od tri metra dobija devet puta manje svetlosti. Ovo ukazuje na nedostatak svetlosti koji vlada u našim enterijerima. Biljke koje se mogu postaviti na 3-4m od prozora: Nephrolepsis, Hedera, Begonia albopicta, Begonia maculata, Asparagus falcatus, Anthurium crystallinum, Ficus pumila, Fittonia... Biljke koje se mogu postaviti na 2-3m od prozora: Asplenium nidus, Begonia boweri, Mimosa pudica, Philodendron scandens, Tradescantia (tamnih listova), Fuchia... Biljke koje se mogu postaviti na 1-2m od prozora: Achimenes, Ananas, Araucaria, Asparagus setaceus, Caladium, Dieffenbachia, Gardenia, Passiflora... Biljke koje se mogu postaviti na 0-1m od prozora: Accacia, Euphorbia, Strelitzia, Tecoma, Yucca, Pelargonium, Nerium, Cassia, Carex, Adenium, Agave, Aloe, Asclepias... Osvetljenje Pošto su uslovi osvetljenosti u kući retko optimalni, problem se rešava ili pojačavanjem svetlosti dodatnim osvetljenjem, ili obrnuto, ublažavanjem sunčeve žege odgovarajućom zasenom. Ako biljke u kući imaju dovoljno čistog vazduha i veliku vlažnost, većina se može bez ikakve opasnosti izložiti punoj svetlosti. Videćete da je lišće postalo sjajnije. Počnite sa takvom aklimatizacijom u zimskom periodu, rezultat će biti mnogo bolji. Teško da biljke pate od suviše velike svetlosti u kući, pre bi se moglo reći da im svetlost nedostaje. Dimenzije prozora od bitnog su značaja, ali je ponekad dovoljno da se zidovi okreče u belo da bi odbijali svetlost i da bi se dobio svetliji ambijent. Možete takođe ojačati individualno osvetljenje jedne biljke postavljanjem komada belog kartona iza saksije, u pravcu prozora. Zimi, dodatno osvetljenje je skoro neophodno, za sve cvetne biljke i za biljke u saksijama koje su na udaljenosti od prozora većoj od 1 m . Koristite sijalice ili fluorescentne cevi koje su bogate ultravioletnim zracima. Leti, u vreme najveće vrućine, biljke veoma teško podnose nasilje jačine svetlosti. Postavljanje prozirne tkanine na prozore je najmanje što se može učiniti. Prozori okrenuti ka severu – Pošto dobijaju veoma malo direktnog sunca, prostorije okrenute ka severu dosta su mračne. Treba da se planira postavljanje dobre izolacije i dvostrukog stakla da bi se ograničile razlike u temperaturi. Biljke koje se mogu koristiti su: Aglaonema, Anthurium, Asparagus falcatus, Aspidistra, Asplenium bulbiferum, Campanula isophylla, Cissus, Ficus pumila, Fittonia... Prozori okrenuti ka jugu – Prozori okrenuti prema jugu primaju maksimum svetlosti, te u osunčanim klimama predvidite jaku ventilaciju i efikasne zastore. Veoma je koristan električni ovlaživač jer je visoka vlažnost neophodna. Biljke koje se mogu koristiti su: Ananas, Bougainvillea, kaktusi, Citrus, Cordyline, Ficus benjamin, Hibiscus, Hoya, Jasminum, Justicia, Passiflora, Yucca... Prozori okrenuti ka istoku – Prostorija dobija direktnu sunčevu svetlost ujutru, blagu svetlost veoma korisnu za biljke. Jedina mana prostorije okrenute ka istoku jeste što se brzo ohladi. Biljke koje se mogu koristiti su: Achimenes, Aechmea, Alocasia, Araucaria, Asparagus, Begonia, Caladium, Dieffenbachia, Dracaena... Prozori okrenuti zapadu – Do direktnog osunčavanja u prostoriji okrenutoj ka zapadu dolazi krajem dana. To je savršeno za regione sa veoma toplim letima, jer se u njoj lako održava umerena temperatura. Biljke koje se mogu koristiti su: Allamanda, Cycas, Ficus elastica, Monstera, Plumbago, Spathyphyllum... Reakcija na svetlost – Biljke privlači svetlost i one se tome ne mogu odupreti. U prirodi, normalan rast je vertikalan, jer sunčevi zraci greju uvek gornju stranu listova. Ipak, susrećemo izvesne izuzetke koji ukazuju na nužnu potrebu biljaka da se izlože svetlosti. Posmatrajmo seme koje nosi vetar i koje pada na gomilu kamenja. Ono nalazi malo potrebne zemlje za klijanje, a veliki blok iznad njega zaklanja mu svetlost. Pojavom koja se naziva fototropizam, mlada biljka, koja je tek počela da klija, sistematski će se uputiti prema ono malo svetlosti koju prima i pronaći će put za izlaz na slobodu. Nakon toga će početi da raste uspravno. Takvo ponašanje zapaža se kod kućnih biljaka suviše udaljenih od prozora, čije se stabljike povijaju prema izvoru svetlosti. Kada je svetlost nedovoljna, takvo ponašanje prati odumiranje odnosno formiranje slabih stabljika bez boje, što je siguran znak fiziološke neravnoteže. Sve dok se fototropsko ponašanje biljke svodi samo na povijanje stabljika, nije strašno. Dovoljno je da se saksija okrene za jednu četvrtinu kruga svakog meseca, da bi biljka sačuvala lepši vertikalni položaj. Takva intervencija mora se ograničiti na vrste lisno dekorativne jer varijacije svetlosti, čak i najslabije, mogu biti pogubne po cvetno dekorativne biljke. Temperatura Biljke koje se uzgajaju u kući nalaze se u veoma specifičnim klimatskim uslovima. U vezi sa temperaturom, uticaj godišnjih doba ne postoji. Da bismo izbegli probleme sa biljkama u kući, dovoljno je da se održava temperatura ≤20oC zimi i 23oC leti. U prvom slučaju, dovoljno je da se koristi termostat kako bi se regulisao rad radijatora. U toku letnjih perioda, provetravanjem se postiže prirodna klimatizacija. Pogrešno je verovanje da je za biljake tropskog porekla, u kući dobro u pregrejanim prostorijama. Temperatura i vlažnost usko su povezani. Što je biljci toplije, potrebniji joj je vlažan vazduh. Prvo, da bi nadoknadila prirodnu transpiraciju, drugo, da bi bolje podnela visoke temperature. Treba imati na umu i da je većina biljaka sposobna da se prilagodi uslovima manje toplote u odnosu na svoje biološko stanište (biotop). Zato je najbolje da se postepeno aklimatizuju, izlaganjem sve nižoj temperaturi. Regulišite grejanje tako da se temperatura spusti za 2oC u toku noći prvog meseca, a zatim smanjujte temperaturu za 1oC na svakih 30 dana, sve dok ne dobijete razliku od 5oC između dnevne i noćne temperature. Takvu razliku podnosi većina biljaka. Podizanje temperature – Biljke nikada ne treba da stoje u neposrednoj blizini izvora toplote. Pošto sunčani dani zavise od od ćudi godišnjih doba i od mnogih atmosferskih poremećaja kojima su izloženi naši umereni regioni, neophodan je dadatnni izvor toplote. Za biljke, to su elektrišni radijatori sa indukcijom jer greju ravnomerno i nisu izvori koji na dodir nanose opekotine. Klasični radijatori sa toplom vodom takođe daju dobre rezultate. Međutim, treba izbegavati modele sa izduvavanjem jer isušuju vazduh. Ukoliko u kući imate kamin, biljke treba postaviti što dalje od njega. Ako se opredelite za centralno grejanje, za biljke je idealno da radijatori budu što veći. To će omogućiti da se smanji temperatura izvora grejanja i da se prostorija ravnomernije zagreva. U stanu, sistem podnog grejanja ne odgovara biljkama jer suviše suši vazduh. Smanjenje temperature – Mnogo je lakše osvežiti jednu prostoriju nego je zagrejati. Veoma je teško kontrolisati biljke ukoliko je temperatura iznad 22-24oC. Klima uređaji imaju manu jer isušuju vazduh. Ipak klima uređaji mogu se povremeno koristiti ali biljku je u tom slučaju neophodno zalivati raspršivačima vode tj. orošavati ih. Vodite računa da izvor svežeg vazduha ne postavite suviše blizu biljaka, jer može doći do oštećenja lišća. Najbolji način za rashlađivanje prostorije je provetravanje. Provetravanje Redovno obnavljanje vazduha u prostorijama kuće neophodno je za dobro zdravlje biljaka. Provetravanje je odličan regulator unutrašnje temperature, najprirodniji mogući metod klimatizacije. Treba da se vrši blago, bez izazivanja promaje koja ne prija biljkama. Kao i sva živa bića i biljke dišu, koristeći kiseonik kao gorivo za svoja tkiva. Kod biljaka, disanje je povezano sa potrošnjom šećera koje biljke dobijaju procesom fotosinteze. Ako zbog preterane temperature i nedostatka svetlosti disajna aktivnost krene prema fotosintezi, u kojoj se kao izvor energije koristi sunčeva svetlost, biljka odumire. Od velikog je značaja da se vazduh u prostoriji redovno obnavlja. Da bi koristilo, kretanje vazduha treba da bude neopaženo. Proverite recimo da li se lišće pomera. Ako leluja, postoji mogućnost da će biljka pre ili kasnije pokazivati simptome udara hladnoće, gubitak boje lišća ili naglo opadanje pupoljaka, čak pre nego što se otvore. Jedan od najčešćih razloga neuspeha uzgajanja biljaka u kući jeste izlaganje promaji. Kada je spoljna temperatura približno jednaka temperaturi u prostoriji, nemate čega da se bojite. Naprotiv, promaja je često jedino rešenje za poboljšanje temperature u kući u vreme velikih vrućina. Međutim, dovoljno je da postoji razlika od samo 3°C između temperature napolju i u kući pa da se oseti kretanje hladnog vazduha koji biljke zaista ne podnose. Nikada ne otvarajte sve prozore u isto vreme. OTROVNE BILJKE Pojedine sobne biljke sadrže materije koje kod ljudi i životinja izazivaju alergijske reakcije ili trovanja. Postoji opasnost da deca otkinu deo biljke i stave ga u usta, te zbog toga neke biljke ne treba držati u sobi ili ih treba staviti van domašaja dece. Smatra se da su opasne biljke: Codiacum variegatum – sadrži bezbojnu mlečnu tečnost koja u dodiru sa kožom stvara ekceme Diffenbachia seguine – svi delovi biljke sadrže oksalatne kristale koji prouzrokuju oticanje sluzokože ili upale Solanum pseudocapsicum – konzumiranje njegovih plodova izaziva mučninu, bolove u stomaku i pospanost Primula obconica – u korenskim dlačicama i na listovima nalazi se sekret primin (kod osetljivih osoba izaziva teške promene na koži). Veoma je važno da ne postavljate biljke pored ulaznih vrata u zimskom periodu. Nagli, česti ulasci svežeg vazduha bili bi po njih fatalni. Imajte na umu ovu pojavu kada kupujete biljke zimi. Ne uzimajte nikada biljke koje su bile pod vedrim nebom, sigurno je da su ostale preosetljive zbog loših uslova držanja. Mnogim osetljivim vrstama kao što su orhideje, biljke mesožderi i većina biljaka dlakavih listova, prija blizina ventilatora koji se okreće malom brzinom. Razređivanjem vazduha sprečava se pojava vlage, čime se znatno umanjuje mogućnost pojave bolesti ili truljenja. Osim navedenih uslova, prilikom gajenja biljaka u enterijeru važno je voditi računa i o mnogim drugim stvarima kao što su vlažnost vazduha, zalivanje, đubrenje, borba protiv bolesti i štetočina, orezivanje, čišćenje, presađivanje, odabir saksija i slično. Nije dovoljno kupiti biljku, staviti je u prostoriju i očekivati da će ona sama o sebi da se stara. Da bi vaše biljke uspešno rasle i razvijale se, treba uložiti puno truda i konsultovati se sa stručnjacima ili pak stručnom literaturom. preuzeto sa OVDE
    Jan 12, 2016 1533
  • 12 Jan 2016
    U svakoj vezi bar ponekad dođe do svađa, u nekim vezama češće, u nekim ređe. Svađa sama po sebi nije zlo. Ona može biti način da se reše neki problemi koji bi, ako se ignorišu i guraju pod tepih, mogli i da unište vezu - ali treba umeti svađati se. Između ostalog, to znači i da treba da umete da saslušate argumente svog partnera ili partnerke.To može zvučati kao nešto samo po sebi očigledno, ali nije, bar sudeći po tome koliko ljudi, dok osoba s kojom se svađaju izlaže svoje, i ne slušaju šta ta osoba priča nego nestrpljivo čekaju svoj red da dreknu, to jest, samo skupljaju protivargumente. Od onoga što osoba s kojom se svađaju (u ovom slučaju, voljena osoba) kaže oni će čuti samo ono za šta mogu da smisle protivargument, ostalo neće ni konstatovati, a kamoli da još i razmotre argumente nekoga koga bi ipak trebalo da vole, cene i poštuju. Sad bi neko mogao da kaže da ni "voljena osoba" njega ne sluša - i to bi bio tipičan primer neslušanja osobe koja to kaže. Ne možete ni čarobnim štapićem ni nekakvim dugmićima (kao za upotrebu nekog aparata) kontrolisati kako će se bilo ko ponašati, ali možete kontrolisati kako ćete se ponašati vi - i na vama je da se korektno ponašate vi. A u ovom slučaju na vama je da zaista saslušate i razmotrite argumente voljene osobe. Naravno, ovo ne može funkcionisati ako se tako ne ponašaju obe strane - ali, kao što smo rekli, na vama je da vi budete korektni. A ako vas voljena osoba konstantno ne sluša i konstantno joj nije stalo do onoga što joj govorite, onda tu teško da može biti govora o ljubavi, pa i o vezi. Dakle, ma koliko bili ljuti, ma koliko žestoka bila svađa s voljenom osobom, potrudite se da je saslušate, jer drugačije se ni sukob ne može rešiti. Da i ne spominjemo da je jedan od najčešćih uzroka raskida baš taj što ljudi osećaju da ih voljena osoba uopšte ne sluša i ne razume - nemojte i vi biti takvi, ne ako to možete da izbegnete.  
    1132 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    U svakoj vezi bar ponekad dođe do svađa, u nekim vezama češće, u nekim ređe. Svađa sama po sebi nije zlo. Ona može biti način da se reše neki problemi koji bi, ako se ignorišu i guraju pod tepih, mogli i da unište vezu - ali treba umeti svađati se. Između ostalog, to znači i da treba da umete da saslušate argumente svog partnera ili partnerke.To može zvučati kao nešto samo po sebi očigledno, ali nije, bar sudeći po tome koliko ljudi, dok osoba s kojom se svađaju izlaže svoje, i ne slušaju šta ta osoba priča nego nestrpljivo čekaju svoj red da dreknu, to jest, samo skupljaju protivargumente. Od onoga što osoba s kojom se svađaju (u ovom slučaju, voljena osoba) kaže oni će čuti samo ono za šta mogu da smisle protivargument, ostalo neće ni konstatovati, a kamoli da još i razmotre argumente nekoga koga bi ipak trebalo da vole, cene i poštuju. Sad bi neko mogao da kaže da ni "voljena osoba" njega ne sluša - i to bi bio tipičan primer neslušanja osobe koja to kaže. Ne možete ni čarobnim štapićem ni nekakvim dugmićima (kao za upotrebu nekog aparata) kontrolisati kako će se bilo ko ponašati, ali možete kontrolisati kako ćete se ponašati vi - i na vama je da se korektno ponašate vi. A u ovom slučaju na vama je da zaista saslušate i razmotrite argumente voljene osobe. Naravno, ovo ne može funkcionisati ako se tako ne ponašaju obe strane - ali, kao što smo rekli, na vama je da vi budete korektni. A ako vas voljena osoba konstantno ne sluša i konstantno joj nije stalo do onoga što joj govorite, onda tu teško da može biti govora o ljubavi, pa i o vezi. Dakle, ma koliko bili ljuti, ma koliko žestoka bila svađa s voljenom osobom, potrudite se da je saslušate, jer drugačije se ni sukob ne može rešiti. Da i ne spominjemo da je jedan od najčešćih uzroka raskida baš taj što ljudi osećaju da ih voljena osoba uopšte ne sluša i ne razume - nemojte i vi biti takvi, ne ako to možete da izbegnete.  
    Jan 12, 2016 1132
  • 12 Jan 2016
    Danas nije retkost čuti i videti da veliki broj ljudi sve češće izbegava emotivno vezivanje. Šta može biti razlog tome? Da li je u pitanju to što se veliki broj mladih do kasnih godina ne odvaja od porodica, čime se blokira mogućnost osamostaljivanja? Širok je spektar problema s kojima se treba suočiti, od potpunog gubitka kompasa za realnost, preko pesimizma do prevelike ukorenjenosti u realnost koja ne izgleda svetlo.Problemi u društvu uvek se reflektuju na naše psihičko stanje. To je nemoguće izbeći. Porodični konflikti, kontakti s drugim ljudima, seksualni problemi... Kako u tom moru problema sagledati sebe, preispitati sopstvenu ulogu i odgovoriti na pitanje: "Ko sam ja?" A nekada je teret Amorove strele i slomljenog srca bio najveći problem s kojim smo se susretali... Nažalost, danas više nema iluzija o ljubavi, sve ređe se ulazi u praktična iskustva. Planirano se odustaje od emotivnog angažmana kako bi se izbegla patnja. Predstave o ljubavi postepeno se gube u savremenom društvu. Svet oko nas je surov i haotičan. Taj teret je prevelik da se ne bi odrazio na emotivni život. Da bismo došli do ljubavi, moramo da prepoznamo sebe, a za to je potrebno dosta strpljenja, volje, kontinuiranih pokušaja da se ljubav pronađe, odneguje i zadrži. Zbog toga ljubav zahteva adaptaciju na sebe i na osobu prema kojoj gajimo emocije. I mada je teško navići se na ljubavne poraze, nije nemoguće prevazići ih. Ljubav je tle na kojem možemo da padnemo, da se sapletemo, a da nas niko i ne pogleda posle toga. Ipak, to ne znači da treba izgubiti veru u ono što mogu da nam donesu lepe strane ljubavi. Najpogrešnije je distancirati se od ljubavnih pokušaja samo zato što bi neki od njih mogli da se okončaju neuspehom. Jednostavno, neophodno je malo više hrabrosti u nama da bi bilo malo više ljubavi u našim životima.
    1020 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Danas nije retkost čuti i videti da veliki broj ljudi sve češće izbegava emotivno vezivanje. Šta može biti razlog tome? Da li je u pitanju to što se veliki broj mladih do kasnih godina ne odvaja od porodica, čime se blokira mogućnost osamostaljivanja? Širok je spektar problema s kojima se treba suočiti, od potpunog gubitka kompasa za realnost, preko pesimizma do prevelike ukorenjenosti u realnost koja ne izgleda svetlo.Problemi u društvu uvek se reflektuju na naše psihičko stanje. To je nemoguće izbeći. Porodični konflikti, kontakti s drugim ljudima, seksualni problemi... Kako u tom moru problema sagledati sebe, preispitati sopstvenu ulogu i odgovoriti na pitanje: "Ko sam ja?" A nekada je teret Amorove strele i slomljenog srca bio najveći problem s kojim smo se susretali... Nažalost, danas više nema iluzija o ljubavi, sve ređe se ulazi u praktična iskustva. Planirano se odustaje od emotivnog angažmana kako bi se izbegla patnja. Predstave o ljubavi postepeno se gube u savremenom društvu. Svet oko nas je surov i haotičan. Taj teret je prevelik da se ne bi odrazio na emotivni život. Da bismo došli do ljubavi, moramo da prepoznamo sebe, a za to je potrebno dosta strpljenja, volje, kontinuiranih pokušaja da se ljubav pronađe, odneguje i zadrži. Zbog toga ljubav zahteva adaptaciju na sebe i na osobu prema kojoj gajimo emocije. I mada je teško navići se na ljubavne poraze, nije nemoguće prevazići ih. Ljubav je tle na kojem možemo da padnemo, da se sapletemo, a da nas niko i ne pogleda posle toga. Ipak, to ne znači da treba izgubiti veru u ono što mogu da nam donesu lepe strane ljubavi. Najpogrešnije je distancirati se od ljubavnih pokušaja samo zato što bi neki od njih mogli da se okončaju neuspehom. Jednostavno, neophodno je malo više hrabrosti u nama da bi bilo malo više ljubavi u našim životima.
    Jan 12, 2016 1020
  • 12 Jan 2016
    Samo četiri sekunde dovoljno je da prođe od zapažanja neke osobe do prvih ljubavnih reakcija tela Sudeći po najnovijim rezultatima brojnih istraživanja, ljubav je konačno dešifrovana. Naime, ona se sa stanovišta hemije može jednostavno protumačiti kao formula S8N11N ili fenil- etil- amin, koji je osnova hormona nadbubrežne žlezde. Šta se događa u organizmu čoveka kada oseti nalet ljubavi i strasti oduvek je izazivalo interesovanje javnosti, a sada se o ovoj oblasti zna mnogo više. - Fenil- etil- amin se luči u mozgu, a posebno u malom području hipotalamusa gde je središte osećaja. Kada se muškarac i žena približe, ova supstanca počinje da se luči postepeno i deluje omamljujuće. Za sada naučnici još nisu otkrili sve hormonske supstance koje doprinose razvoju sreće i ushićenja.Šta se događa kad žena opazi muškarca? Prvo zapaža boju očiju i kose, visinu, osmeh, ruke... Opažanje traje nekoliko sekundi, a ovi spoljni nadražaji izazivaju hemijsku reakciju u mrežnjači, gde ogroman broj nervnih ćelija zaduženih za osete boja i tame i svetla šalje izveštaj mozgu, i to brzinom od 120 kilometara na sat. Aktivira se i uho koje prikuplja zvučne nadražaje, kao što su boja glasa, način smeha i sl. Kako svaki čovek ima svoj miris tela, i osećaj njuha takođe se uključuje u dobijanje u mozgu opšte slike o osobi.-Sve ove primljene nadražaje veliki mozak upoređuje s utiscima prikupljenim u dosadašnjem životu. Ako se pri ovom upoređenju jave negativne ocene neke osobe, reakcija organizma izostane, ali ako osoba dobije visoke ocene, u mozgu nastaje uzbuđenost. Velika većina od 14 milijardi nervnih ćelija u kori velikog mozga daje naredbu hipotalamusu, a on nadbubrežnoj žlezdi, koja izlučuje adrenalin noradrenalin. Već u maloj količini ovi hormoni uzrokuju mnoštvo zbivanja u organizmu .Od prvog pogleda na neku osobu do izlučivanja hormona prođe svega četiri sekunde, a ovo vreme sasvim je dovoljno da nekoga doživljavamo kao privlačnog ili ne. Svaki dodir s ovom osobom na organizam deluje kao elektrošok. Događaju se promene u telu: vratni mišići se zatežu, oseća se podrhtavanje u želucu, napinju se mišići bokova i bedara, srčani otkucaji su brži od 30 do 60 posto, disanje je takođe ubrzano... Dolazi do novog nadražaja i lučenja drugih hormona, tako da se šire disajni putevi i pluća, jetra i bubrezi pojačano rade, sužavaju se arterije, usta postaju suva. Sve ovo prati i proširenje zenica.Omamljuje kao drogaS hemijskog stanovišta, ljubav je droga, pa zato nije čudo što je strastvena ljubav oblik opsesije s dodatkom malo delirijuma. Opsesija je zato što se u tom razdoblju misli samo na voljenu osobu, a delirijum - jer se veruje da je ona najbolja na svetu.      
    967 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Samo četiri sekunde dovoljno je da prođe od zapažanja neke osobe do prvih ljubavnih reakcija tela Sudeći po najnovijim rezultatima brojnih istraživanja, ljubav je konačno dešifrovana. Naime, ona se sa stanovišta hemije može jednostavno protumačiti kao formula S8N11N ili fenil- etil- amin, koji je osnova hormona nadbubrežne žlezde. Šta se događa u organizmu čoveka kada oseti nalet ljubavi i strasti oduvek je izazivalo interesovanje javnosti, a sada se o ovoj oblasti zna mnogo više. - Fenil- etil- amin se luči u mozgu, a posebno u malom području hipotalamusa gde je središte osećaja. Kada se muškarac i žena približe, ova supstanca počinje da se luči postepeno i deluje omamljujuće. Za sada naučnici još nisu otkrili sve hormonske supstance koje doprinose razvoju sreće i ushićenja.Šta se događa kad žena opazi muškarca? Prvo zapaža boju očiju i kose, visinu, osmeh, ruke... Opažanje traje nekoliko sekundi, a ovi spoljni nadražaji izazivaju hemijsku reakciju u mrežnjači, gde ogroman broj nervnih ćelija zaduženih za osete boja i tame i svetla šalje izveštaj mozgu, i to brzinom od 120 kilometara na sat. Aktivira se i uho koje prikuplja zvučne nadražaje, kao što su boja glasa, način smeha i sl. Kako svaki čovek ima svoj miris tela, i osećaj njuha takođe se uključuje u dobijanje u mozgu opšte slike o osobi.-Sve ove primljene nadražaje veliki mozak upoređuje s utiscima prikupljenim u dosadašnjem životu. Ako se pri ovom upoređenju jave negativne ocene neke osobe, reakcija organizma izostane, ali ako osoba dobije visoke ocene, u mozgu nastaje uzbuđenost. Velika većina od 14 milijardi nervnih ćelija u kori velikog mozga daje naredbu hipotalamusu, a on nadbubrežnoj žlezdi, koja izlučuje adrenalin noradrenalin. Već u maloj količini ovi hormoni uzrokuju mnoštvo zbivanja u organizmu .Od prvog pogleda na neku osobu do izlučivanja hormona prođe svega četiri sekunde, a ovo vreme sasvim je dovoljno da nekoga doživljavamo kao privlačnog ili ne. Svaki dodir s ovom osobom na organizam deluje kao elektrošok. Događaju se promene u telu: vratni mišići se zatežu, oseća se podrhtavanje u želucu, napinju se mišići bokova i bedara, srčani otkucaji su brži od 30 do 60 posto, disanje je takođe ubrzano... Dolazi do novog nadražaja i lučenja drugih hormona, tako da se šire disajni putevi i pluća, jetra i bubrezi pojačano rade, sužavaju se arterije, usta postaju suva. Sve ovo prati i proširenje zenica.Omamljuje kao drogaS hemijskog stanovišta, ljubav je droga, pa zato nije čudo što je strastvena ljubav oblik opsesije s dodatkom malo delirijuma. Opsesija je zato što se u tom razdoblju misli samo na voljenu osobu, a delirijum - jer se veruje da je ona najbolja na svetu.      
    Jan 12, 2016 967