Forumi » Poznate ljubavi srpskih vladara

Miloš i Ljubica Obrenović

    • 1436 postova
    09. фебруар 2016. 21.56.08 CET

    Priče su potvrdili i ozbiljni istoričari. Vladar koji je veštom diplomatijom (protkanom bezmernom prepredenošću) uspeo da Srbiju izvuče iz viševekovnog ropstva, bio je najveći ženskaroš svog vremena, neki veruju i najveći među srpskim vođama XIX i XX veka. Ko bi to rekao za „neuglednog šiparca, s rasečenom gornjom usnom, zbog koje su ga zvali Krnjo?! Miloš se jedva oženio, uz bratovljevu pomoć, ali kao knez, slavan i moćan, lako se upuštao u ljubavne avanture". U brak, navode stručnjaci, i on i Ljubica stupili su nevini. A za svedoka da je ljubav između budućeg kneza i Ljubice Vukomanović, bar ona s početka, bila ispunjena zanosom, ponajbolje je pozvati samog Miloša: „Tada mi je bilo prošlo 20 godina, a još sam bio kao devojka. Čim videh Ljubicu, ostaše mi oči na njoj. Ona i majka joj, opazivši mene, iziđoše iz vode i spustiše skute (bejaše ih stid od mene da duboko gaze). Ja pregazih vodu i na drugom bregu sedoh obuvati se. Ošljario sam valjda čitav sahat, samo da duže gledam Ljubicu E, činiš voliko, jest bila lepa za čudo." Venčali su se s proleća 1804, a kumovao im je Karađorđe (tada su se on i Miloš prvi put sreli). Izrodili su četvoro dece, ali su najveći deo vremena živeli odvojeno, svako po svome. Bila je jedna od retkih žena, možda i jedina u to vreme, koja se nije slepo pokoravala mužu. Umela je da bude svoja i u privatnom životu i u državničkom poslovanju svoje „jače polovine". Tako, u naletu ljubomore ubila je Petriju, prvu poznatu ljubavnicu kneza Miloša, ali se i pridružila njegovoj opoziciji, ustavobraniteljima, posredno učestvujući u Knez-Miletinoj buni (kojom je, 1835, Miloš bio prinuđen da prihvati Sretenjski ustav, prvi u novovekovnoj srpskoj istoriji). Ipak, kad je Miloš, bez nje, otišao u emigraciju, pismima
    mu se žalila zbog nasilja koje su nove vlasti sprovodile prema njegovim pristalicama. Uprkos tome što je, poput Miloša, bila nepismena, družila se s učenim ljudima, a neke čak i novčano pomagala, između ostalih i Vuka Karadžića. Ostalo je u priči i da je upravo ona dala pare da ss podigne crkva Pokajnica, u spomen na mesto gde je ubijen Karađorđe, njihov venčani kum. Umrla je u Beču, 26. maja 1843, a sahranjena u fruškogorskom manastiru Krušedol. Danas na nju, pored ostalog, podseća njena privatna rezidencija, poznata kao Konak kneginje Ljubice, u samom centru Beograda, podignut po nalogu kneza Miloša 1831, a u izvođenju neimara Hadži-Nikole Živkovića.