Forumi » Trudnoća

NA KOGA ĆE MOJA BEBA DA LIČI?

    • Moderator
    • 155 postova
    03. фебруар 2016. 18.01.55 CET

    NA KOGA ĆE MOJA BEBA DA LIČI?

     

    Ovo je pitanje koje parovi koji očekuju bebu najčešće postavljaju sebi. Nema načina da se unaprijed zna čije će unutrašnje i spoljašne osobine (da li od oca, majke ili nekog od drugih članova porodice) poprimiti vaše dijete. Ali možete na osnovu dosadašnjih istraživanja da pretpostavite genezu vašeg djeteta. Evo odgovora genetskih eksperata na najčešće postavljena pitanja roditelja.

     

    www.wallpaperto.com_60.jpg" alt="" width="500" height="312">

    BOJA OČIJU

    Pitanje: Muž i ja imamo braon boju očiju. Da li je to garancija da će i dijete imati braon oči?

    Odgovor: Ne, nije. Roditelji sa braon očima mogu da imaju plavooku djecu. Iako je rijetkost, dešava se da roditelji sa plavim očima dobiju dijete sa braon očima.

    " Dominantnost smeđih očiju je poznata lekcija sa časa biologije, ali boju očiju zapravo određuju mnogi genetski faktori.", kaže dr Kejt Garber,direktor odjeljenja za ljudsku genetiku na Emori Univerzitetu. On objašnjava ovo jednostavnim primjerom: "Jedan gen može reći - hajde da napravimo puno plave boje- a drugi kaže "ja bih da dodamo i malo braon". To je kao kada nanosite vodene boje jednu na drugu, objašnjava dr Garber. 
    Dr Robin Benet, genetski savjetnik na medicinskoj genetskoj klinici na Univerzitetu u Vašingtonu dodaje: "U međuvremenu, drugi gen kontroliše količinu pigmenta. Tako da ako imamo mnogo plave boje, a jako malo braon, jasno je da će plava da pobijedi. Ovo ne znači da su neki geni dominanti a neki recesivni, već su u pitanju jači i slabiji efekti. "Ranije smo mislili da samo dominantni geni određuju boju, a recesivni ne, ali smo se uvjerili da i jedna i druga strana mogu da odrede boju", završava dr Robin.

    BOJA KOSE

     

    Pitanje: Moj muž ima plavu kosu a ja sam crveno-riđokosa. Hoće li i naša beba biti svjetle kose ili možda riđokosa?

     

    Odgovor: Ne postoje garancije, ali pripremite se da možete dobiti još jednu "šargarepu", naročito ako sa muževe strane ima bar neko riđokos. Ukoliko nema, male su šanse da dijete naslijedi samo vaš gen, kaže dr Leta Tribble, direktor genetičkog centra Greenvood u Južnoj Karolini. "Prava crvenokosa odnosno riđokosa boja mora da ima dva para recesivno izraženog gena", dodaje dr Leta. Samo 1% do 2% ljudi imaju ovakvu boju kose, svjetlu i pjegavu kožu i i znatno svijetle oči. Važno je znati da se gen riđe kose može prenositi generacijama, pa se dešava da dvoje plavih roditelja ili tamnokosi par dobije riđe dijete.
    Dr Garber dodaje "U međuvremenu, genetskom reorganizacijom možete da dobijete djecu sa veoma različitim bojama kose.

     

     

     FIZIČKE KARAKTERISTIKE

     

    Pitanje: Ja imam smijalice na obrazima. Hoće li ih moja beba imati?

     

    Odgovor: "Smijalice se smatraju dominantnim genom, tako da vaše dijete može da ih ima ukoliko vi ili vaš partner imate smijalice, ili neko iz familije" kaže Tribble. 
    Isto tako , vaše dijete može da nasledi pjege , rupicu na bradi, čuperak, razdjeljak, zaliske itd... 
    MD Barbara Barton, direktorica dječije bolnice Memorial u Čikagu kaže: "Naravno da ne možete birati "genetski paketić" vaše bebe, ali praksa pokazuje da neke genetske predispozicije kao što su velike i klempave uši, veliki nos ili spojeni prsti na nogama su toliko nasledne, da se lako prenose s generacije na generaciju.

     

    VISINA

     

    Pitanje: Da li jedan visoki roditelj i jedan niski roditelj daju srednju visinu djetetu?

     

    Odgovor: Generalno DA. Svima nam je poznato "pravilo palca". Pravilo palca kaže da uzmete prosječnu visinu oba roditelja, a onda za dječaka DODATE "palac" na visinu a za djevojčicu oduzmete "palac" od izračunate visine. Nije iznenađujuće ni da dva visoka roditelja daju niže dijete i obrnuto, dva niska roditelja daju visoko dijete. Ali "pravila" i jesu da bi se rušila.
    Visina nosi osobinu više gena, ali mogu da utiču i spoljašni faktori kao što su neuhranjenost ili bolest.

     

    TEŽINA

     

    Pitanje: Cijelog života sam vodila borbu sa viškom kilograma, a i moj partner je gojazan. Da li ćemo mi doprinjeti da i naša djeca imaju probleme s kilogramima i druge zdravstvene probleme koji idu uz to?

     

    Odgovor: Neki ljudi zaista lako dobijaju kilograme, dok nekima to nikako da pođe od ruke. Dr Gerber kaže: "U praksi smo primjetili da teži roditelji obično imaju težu djecu, a za probleme sa kilogramima potreban je samo jedan gen, odnosno jedna genetska predispozicija. Primjećeno je da dijete koje nosi barem jedan gen za gojaznost, će biti i do 4 kg teže u prosjeku od ostale djece njegovog uzrasta. 
    Tribble dodaje: " Nije pravilo da će vaše dijete biti gojazno samo zato što ste i vi, mnogi drugi faktori utiču na to, kao recimo društveno socijalni.Najvažnije je uvesti zdravu ishranu i mnogo aktivnosti.Ako ste spremni da držite do svoje linije, nema razloga da budete gojazni.

     

    SPECIJALNE SPOSOBNOSTI

     

    Pitanje: Kažu da inteligentni ljudi rađaju inteligentnu djecu i da sportisti rađaju sportiste. da li ova djeca zaista imaju prirodnu prednost?

     

    Odgovor: "Pametna djeca dolaze iz pametnih kuća," slaže se sa ovom tezom Tomas Spenser, doktor i profesor psihologije na državnom univerzitetu u San Francisku," Ali od roditelja ne nasleđujete samo visok IQ, nego vam oni prenose ljubav prema učenju. Čitanje i pričanje, uključujući i porodične razgovore uz večeru, pomažu djeci da razvijaju pozitivan stav prema knjigama i učenju", kaže Spenser. "To je nešto što svaki roditelj može da vam pruži jer je to potpuno besplatno i za to vam ne treba veliki novac."

     

    "Isto tako talenat za muziku povezuju sa genima, ali istraživanja pokazuju da talenat bez njegovanja muzike (idealno početi prije 7.godine) nema velikog značaja. Svako dijete može da nauči da svira klavir, ali svakako ono dijete koje ne nosi gen darovitosti za muziku, nikada neće moći tako dobro da ga svira kao ono koje ima prirodnu prednost", završava Spenser.

     

    Dr Gerber navodi: " Ne postoji sportski gen. Ima djece koji napornim radom postignu rezultate iako nemaju nasledni gen za sport. Ima i onih koji potiču iz sportskih porodica pa im je sport zadnja stavka na listi. U pitanju su individualni faktori koji od djeteta čine sportistu. Međutim postoji nasledni aspekt građe tijela, koliko brzo mišići trzaju, ugao kostiju u nogama, snaga, izdrživost itd..."