Forumi » Začinsko i lekovito bilje

Bundeva

    • 1581 postova
    16. март 2016. 21.44.43 CET

     

    Bundeva, bela bundeva, belokorka, dulek, ludaja, bela tikva,buca, tikva, budimka, bela ludaja, dudanja, bundevka, zuta tikva je jednogodišnja, zeljasta biljka. Vodi poreklo, kao i ostale vrste tikvi, iz Centralne Amerike i donešena je u Evropu u XVI stoleću (u Peruu i Meksiku, arheolozi su pronašli dokaze stare 4000 godina o kulturi njenog gajenja).

     

    Gaji se radi ploda koji može biti težak i preko 10 kg (nisu retki primerci mase od 50 i više kilograma) i semena iz kojeg se, hladnim postupkom, cedi ulje. Kod nas (Srbija) više je zastupljena kao pridruženi usev (međuusev) kukuruzu ili na okućnicama i seje se u isto vreme. Ovo je biljka sa šupljim, 4-5 metara dugim vrežama a savremena selekcija teži njihovom skraćivanju radi postizanja višeg prinosa i lakše primene agrotehničkih mera. List je širok, nasađen na duge peteljke. Cvetovi su žuti, krupni, lončasti. Zbog izraženog medenja, dobra je paša za pčele, kada se vrši i oprašivanje dvodomih cvetova. Cveta u julu i avgustu a sazreva septembra i oktobra. Cvet je otvoren od zore do 10 ili 11 sati pre podne, kada se zatvara. Svaki dan cvetaju drugi cvetovi. Najčešće se sreću, u narodnom povrtarstvu, botanički tipovi krupnih plodova, glatke ili slabo segmentirane površine, beličaste ili olovnosive boje kore, žutonarandžastog mesa i belog semena. Žuta boja mesa (endokarp) potiče od karotenoidnih jedinjenja.

     

    Iz semena se cedi ulje (38-39%) tamnozelene boje sa crvenim prelivima; uljane sorte daju oko 48% zlatnožutog ulja. Cucurbita pepo convarietas citrullinina – varietas styriaca* (bundeva golica) ima žuto-zelenu koru, žuto-narandžasto meso i tamno zelene semenke bez spoljašnje opne, što omogućava lakše ceđenje. Dobijeno ulje je tamno zeleno sa crvenkastim prelivom i ima specifičan, prepoznatljiv ukus bundevinog semena. Ova sorta bundeve danas se gaji širom sveta, naročito u Ontariju (Kanada).

     

    U ishrani ljudi se koristi pečena i kuvana, a seme u vidu ulja ili pečeno. (Ulje se u lečenju i kulinarstvu koristi bez preterane termičke obrade, jer je maksimalna temperatura 100°C.) Domaćim životinjama se daje sirova, isitnjena, kao i uljane pogače, u kompoziciji dnevnog obroka hrane i posebno, izmrvljeno, celo seme kao antihelmintik (protiv crevnih parazita).

     

     

    U tradicionalnom isceljivanju, plod se preporučuje kao diuretik, osobama obolelim od reume, gihta, zapaljenja bubrega i mokraćne bešike. Dijetalna je hrana za gojazne osobe i dijabetičare, kao i onima sa oboljenjem želuca i tankih creva i kod pojave krvavih proliva. Protiv upale jajnika i problema menopauze treba je redovnije, u većoj količini, jesti i piti njen sok. Zapaženo je da bundeva dobro čini i obolelima od psorijaze (diuretsko dejstvo). Kod zapaljenja bubrega ili bešike savetuje se svakodnevni obrok od dinstane, neslane, bundeve sa malo paradajza i seckanog crnog luka koji je začinjen kašikom pavlake. Za ublažavanje bolova od proširenih vena treba je sveže nastruganu staviti kao oblog, te držati duže privijenu.

     

    Seme se koristi za lečenje hipertrofirane prostate, kada ga treba – svakodnevno - presnog jesti. Najčešće se preporučuje kao antihelmintik pri pojavi dečijih glista (oxiuris) i pantljičare (tenia, trakavica). Ljuštenjem semena uobičajene bundeve, ne treba uklanjati tanku, srebrno-zelenkastu pokožicu (tegumen) jer se u njoj nalazi najviše lekovitih sastojaka, dok uljane sorte nemaju ljusku već samo prozračnu semenjaču.

     

     

     

    Za isceljivanje rana, opekotina i ispucale kože preporučuje se mazanje kvalitetnim uljem.

     

    [Ulje je dobar medijum za ekstrahovanje lekovitog bilja na niskim temperaturama i spravljanje melema i kozmetičkih preparata (opšte, prećutno usvojeno, pravilo je da temperatura ekstracije lekovitog bilja u bilo kom ulju ili vodi ne treba da pređe 60°C u vodenom kupatilu).]

     

     

    Ulje semena bundeve sadrži vitamine A, B1, B2, B6, C, D, E, K i minerale (kalcijum, magnezijum, kalijum, cink, kao dominantne mineralne sastojke).

     

     

    Sadrži više od 60% nezasićenih masnih kiselina i bogato je biljnim proteinima/belančevinama. Ulje semena bundeve bogato je omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koje povećavaju energiju organizma, poboljšavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbeđuju lep izgled kože i bolju funkciju centralnog nervnog sistema (mozga).

     

     

    Naučna istraživanja pokazala su da ovo ulje reguliše nivo holesterola, preventivno deluje kod funkcije mokraćne bešike i prostate i pomaže u lečenju sindroma iritiranih creva. Takođe, istraživanja su pokazala da ovo ulje može da smanji frekvenciju/rizik pojave nekih vrsta kamena u bubrezima.

     

     

    U Štajerskoj, ulje bundevinog semena (Kürbiskernöl, Kernöl) proizvodi se na poseban način u jesen. Seme golice se ručno odvaja iz bundeve, pere i suši. Potom se zagreva par minuta na 60°C. Zatim se seme presuje hladnim postupkom. Od 2,5 kg semena golice dobija se 1 kg ulja. Ovaj način dobijanja ulja bundeve vrlo se razlikuje od savremenog, industrijskog, postupka koji se danas koristi (seme se izdvaja mašinskim putem, a ostatak bundeve se rasipa po polju, umesto da se iskoristi za ishranu ljudi i domaćih životinja).

     

     

    • 1581 postova
    16. март 2016. 21.49.26 CET

    Lek protiv glista i pantljičare:

    Ujutro, natašte, treba pojesti istucane semenke sa malo meda oko 50 grama za odrasle osobe - mala deca od 30 do 50 grama. Posle pola sata popiti kašiku ricinusovog ulja te ne jesti i ne piti nekoliko sati (može se jesti narendana mrkva).

    Druga varijanta recepta (ruska) preporučuje da se posle jednog sata terapija ponovi, bez prethodnog uzimanja ricinusovog ulja.

     


    Poslednja izmena: 08. мај 2016. 21.35.58 CEST"
    • 1581 postova
    16. март 2016. 21.53.35 CET

    Sok bundeve protiv nesanice

    Potrebno:
    1 kg očišćene bundeve
    2 l vode
    med

    Priprema:
    Očišćenu i na komade isečenu bundevu obariti da bude mekana i procediti. Pre spavanja popiti po čašu soka u kojoj se kuvala bundeva, pomešanu sa jednom kašičicom meda.

     

     

    Pege i fleke

    Potrebno:
    20 dg očišćene bundeve

    Priprema:
    Očišćenu bundevu obariti da bude mekana, ohladiti i izgnječiti u kašu. Na delove kože sa pegama ili flekama naneti pripremljenu kašu u vidu maske i ostaviti da deluje 20 minuta. Treba ponoviti više puta sve dok ne nestanu pege ili fleke na koži.

     

     

    Protiv akni

    Potrebno:
    10 dg bundeve

    Priprema:
    Lice i vrat oprati i u vidu maske naneti nastruganu bundevu. Ostaviti da stoji 10 minuta. Masku skinuti i lice oprati mlakom vodom, a kožu premazati odgovarajućim vitaminskim kremom za lice, prema tipu kože.

     

     

    Tonik za sve tipove kože

    Potrebno:
    10 dg narendane bundeve (ili sok od bundeve)

    Priprema:
    Tanak sloj vate potopiti u sveži sok bundeve i staviti na lice i vrat u obliku obloga ili narendanu bundevu staviti na isto mesto u obliku maske. Ostaviti da deluje 15—20 minuta, skinuti i kožu oprati mlakom vodom, a zatim je premazati odgovarajućim vitaminskim kremom. Postupak ponoviti 2—3 puta nedeljno.