Blogovi

Blogovi po datumu

Tagovi

Statistika

  • 472
    Blogs
  • 54
    Active Bloggers
468 blogs
  • 06 Dec 2014
          Na vratima vremena naslaganih godina, još jedan dan prosipa sate koji će se izgubiti i nestati u nepovrat. Ti znaš, ne razvrstavam dane na dobre i loše, ne doživljavam to vrijeme u izgubljenoj stvarnosti. Ipak, naučila sam da postojim, okružena malim znacima nesebične pažnje, lijepim riječima, mislima, djelima ... U ambisu neostvarenih želja i potreba, obuzeta toplim mislima, udišem svaki trenutak sreće. Izvukla sam srce iz tame noći i boli, stavila ga na svjetlost dana. Obojila sam osjećaje duginim bojama nadanja. U lavirinitu isprepletenih misli i osjećaja, ispred mene je zasjalo izgubljeno vrijeme. Dok iscrtavam put na karti želja, stvarnost se nalazi negdje u daljini iščekivanja. Nosi me struja preplavljenih osjećaja a ja pružam šansu dragocijenim, magičnim trenucima, koji imaju svoju vrijednost. Kradem komadiće vremena i osjećam da sreća dolazi. Šaljem ti osmijehe, jer život neumitno teče i ne čeka nikoga.
    2243 Objavio/la Ramona mo
  •       Na vratima vremena naslaganih godina, još jedan dan prosipa sate koji će se izgubiti i nestati u nepovrat. Ti znaš, ne razvrstavam dane na dobre i loše, ne doživljavam to vrijeme u izgubljenoj stvarnosti. Ipak, naučila sam da postojim, okružena malim znacima nesebične pažnje, lijepim riječima, mislima, djelima ... U ambisu neostvarenih želja i potreba, obuzeta toplim mislima, udišem svaki trenutak sreće. Izvukla sam srce iz tame noći i boli, stavila ga na svjetlost dana. Obojila sam osjećaje duginim bojama nadanja. U lavirinitu isprepletenih misli i osjećaja, ispred mene je zasjalo izgubljeno vrijeme. Dok iscrtavam put na karti želja, stvarnost se nalazi negdje u daljini iščekivanja. Nosi me struja preplavljenih osjećaja a ja pružam šansu dragocijenim, magičnim trenucima, koji imaju svoju vrijednost. Kradem komadiće vremena i osjećam da sreća dolazi. Šaljem ti osmijehe, jer život neumitno teče i ne čeka nikoga.
    Dec 06, 2014 2243
  • 27 Jan 2015
    Eto šta sve danas može da se nauči na ovom Internetu (to je ono što moj komšija stalno zove internAt), a uklapa se u ono Lenjinovo učiti, učiti i samo učiti (e, to je ono kad ga je otac pitao hoćeš li učiti ili da bijem)...  Dakle.. čitam ja tako neke opšteobrazovne tekstove i naučim da onaj teflon, što ga godinama reklamiraju na tiganjima, tepsijama i sličnim savremenim kuvarskim alatkama za mučenje preostale populacije, UOPŠTE nije opasan, da u njemu nema ništa kancerogeno, da je prosto blagotvoran, iako su sedokosi svetski oci zabranili njegovu upotrebu od kraja ove proste 2015te godine (jeste prosta, evo ustao sam i obrnuo kalendar da se uverim)...  Dakle, uopšte nije štetan po ljudsko zdravlje, samo se ponekad može desiti da vam neki pernati domaći kućni ljubimci riknu ako korisite te.. tiganje, tepsije i ostalo... Ova reč "ponekad" odnosi se  na činjenicu što poneko ima te ljubimce (ako ne koristi teflon) ili je imao (ako koristi teflon)...  Dakle broj dva, bitno je istaći da se sve ovo dešava za pernate ljubimce (a uopšte se ne dešava za nepernate domaćine), SAMO ako pomenuti plod visoke tehnologije koristite za kuvanje, prženje i slično. Ukoliko ga koristite kao hladno, ili barem podgrejano, oruđe kad muž okasni iz kafane, onda je situacija malo obrnuta, te daje šansu pernatim ljubimcima da prežive bar do sledećih palačinki. Možda bi situacija bila drugačija da te pernate živuljke znaju da pričaju (i da ne kopiraju gazdaricu), pa da na vreme kažu, na primer:" alo... imam si u glavi sve pobrljavelo, vrtež, trnež i mutež.."... Eto.. sad se setih onoga kad se pacijent budi posle operacije i pita... " Doktore, jel operacija prošla uspešno?"A čovek u belom odgovara... "... prijatelju...ja sam sveti Petar...." ....stvarno nije opasan taj teflon, bas je glupo što ga već sada zabraniše....
    3104 Objavio/la Chupko Chupavi
  • Eto šta sve danas može da se nauči na ovom Internetu (to je ono što moj komšija stalno zove internAt), a uklapa se u ono Lenjinovo učiti, učiti i samo učiti (e, to je ono kad ga je otac pitao hoćeš li učiti ili da bijem)...  Dakle.. čitam ja tako neke opšteobrazovne tekstove i naučim da onaj teflon, što ga godinama reklamiraju na tiganjima, tepsijama i sličnim savremenim kuvarskim alatkama za mučenje preostale populacije, UOPŠTE nije opasan, da u njemu nema ništa kancerogeno, da je prosto blagotvoran, iako su sedokosi svetski oci zabranili njegovu upotrebu od kraja ove proste 2015te godine (jeste prosta, evo ustao sam i obrnuo kalendar da se uverim)...  Dakle, uopšte nije štetan po ljudsko zdravlje, samo se ponekad može desiti da vam neki pernati domaći kućni ljubimci riknu ako korisite te.. tiganje, tepsije i ostalo... Ova reč "ponekad" odnosi se  na činjenicu što poneko ima te ljubimce (ako ne koristi teflon) ili je imao (ako koristi teflon)...  Dakle broj dva, bitno je istaći da se sve ovo dešava za pernate ljubimce (a uopšte se ne dešava za nepernate domaćine), SAMO ako pomenuti plod visoke tehnologije koristite za kuvanje, prženje i slično. Ukoliko ga koristite kao hladno, ili barem podgrejano, oruđe kad muž okasni iz kafane, onda je situacija malo obrnuta, te daje šansu pernatim ljubimcima da prežive bar do sledećih palačinki. Možda bi situacija bila drugačija da te pernate živuljke znaju da pričaju (i da ne kopiraju gazdaricu), pa da na vreme kažu, na primer:" alo... imam si u glavi sve pobrljavelo, vrtež, trnež i mutež.."... Eto.. sad se setih onoga kad se pacijent budi posle operacije i pita... " Doktore, jel operacija prošla uspešno?"A čovek u belom odgovara... "... prijatelju...ja sam sveti Petar...." ....stvarno nije opasan taj teflon, bas je glupo što ga već sada zabraniše....
    Jan 27, 2015 3104
  • 09 Apr 2015
        Gde sunce izlazi prvo na svetu- Where the sun rises, first n the world  Dodje tako vreme ,pa se skockaju sve okolnosti, da i brat mi i ja imamo slobodno i nadjemo se negde u Novom Zelandu da provedemo nekoliko dana zajedno sa porodicama.Koje radosti.Ovoga puta izbor padne na Gisborne,gradić,koji je za oboje negde u sredini od mesta nam stanovanja. To što Sarini roditelji imaju tu i kuću za odmor, je naravno odlično i jeftino rešenje.Na maorskom jeziku  Gisborne je poznat kaoTairawhiti- grad na koji sunce sija preko vode.Kako je moja klinka  bila malo prehladjena odustala  sam od prvobitnog plana da vozim tamo kolima i otišle smo avionom, što je zaista vrlo kratko putovanje.Bilo mi je pomalo žao jer je put do tamo divan čak i u zimsko veme.Ali biće prilike sigurna sam. Gisborne je prvi grad na svetu koji pozdravi izlazak sunca svako jutro , a poznat je po dobrom iću i piću i  divnim surf plažama. Kao nezvaničan glavni grad vina Chardonney na N.Z.,ceo odmor možete provesti posećujući brojne vinarije.Ima dosta organizovanih poseta pa ne morate posle svih proba,voziti. Postojao je samo jedan uslov a to je,nema mobilnih telefona,laptopa i sličnog.Naši kod kuće su imali broj telefona u kući za odmor.Samo je bratu bilo dozvoljeno da pogleda poruke jednom  dnevno da li ima nešto goruće na poslu.Dva puta sam uspela da pošaljem kratku poruku jednoj dragoj osobi i to je bilo sve.Bilo je i knjiga koje sam ponela da pročitam!I da li mi je nedostajao net? Pa  i nije do neke mere.Brzo  se zabpravi, kad   ste preokupirani sa troje dece,igrom čitavog dana ,pričama bez kraja,nekad smešnim, nekad ozbiljnim.Brat je doneo dosta crno belih filmova koje smo on i ja uz dobru kapljicu Gisbornskog vina tamanili noćima.     Za kuvanje sam bila zadužena naravno ja i kuvalo se po želji ukućana. Lenstvovalo se u pravom  smilu te reči .Kišnim danima ponekad nismo ni izlazili iz pidžama!Obilazili smo grad,šetali se po plaži i jednom  reči uživali.Eto  nadam se da sam i vama stvorila ba malo sliku  o ovom divnom mestu, koje ušuškano na obalama Pacifika svako jutro ,prvo na svetu dočeka izlazak sunca. Na Kaiti Plažu Kapetan Kuk se usidrio prvi put na Novom Zelandu ( 9 oktobra 1769 g)- Ako vas interesuje Maorska tradicija,u blizini je slikovita tipična Maorska kuća Te Poho O Rawiri Marae. Ova tradicija je vidljiva na mnogim mestima u Gibornu.priča se da je Titirangi (Kaiti) brdo, bilo mesto gde je prvi put doplovio Maorski waka (kano),Horotua i na njemu su pristigli prvi Maori u ovom  predelu. Postoji neka  magija u svitanju svakoga dana u Gisbornu.Zamislite osećaj da ste prvi na svetu koji ugleda izlazak sunca i pozdravlja novi dan.Sve to na  beloj peščanoj plaži odakle imate pogled na Pacifički Okean.Domaćini preporučuju Wainui plažu,koja je vrlo blizu grada i čuvena i po divnom šetalištu,odlična za letnje plivanje i surfanje,kao i za jahanje. There comes time when everything comes together, my brother and me get time off and meet somewhere in New Zealand and spend time together with our families.f. Happy days!   This time choice was Gisborne, little city which is somewhere in the middle from Auckland and Wellington,our home cities.That Sarah parents own a holiday house there, is of course nice and   cheap solution       Because my daughter had a little cold I decided to fly there.Which in a way was a pity ,because the road trip to there is separate joy with fantastic scenery .But I am sure there will be another time.   There was only one condition,no mobile phones,laptops and other electronic devices.Our families back home had a phone number of a  holiday house  for just in case. Only my brother was aloud to check his mail once a day, if there are some urgent matters at work.I managed to sneak two short messages to my dear friend.   Did I miss Internet? Mostly not.I missed some people  but net as such..no.There was no time for that.We played board games all day,had a long walks on the beach and long conversations.Sometimes funny ,sometimes serious. On a rainy days we would not bother to come out of our pajamas.I read quite a few books I brought with me.         My brother brought a whole collection of black and white movies and we would many nights spend watching them in the company of excellent Gisborne wine.   I was the main chef and the menu was a  la wish.   In the Māori language, Gisborne is known as Tairawhiti – ‘the coast upon which the sun shines across the water’. Gisborne is the first city in the world to greet the sun each morning, and it has a reputation for great food, wine and surf beaches. As the unofficial ‘Chardonnay Capital of New Zealand’, Gisborne has a comprehensive wine trail leading to boutique wineries. Several operators offer custom tours tailored for individuals or groups, to spare you the problem of driving. Kaiti Beach is the site of Captain Cook’s first landing in New Zealand (9 October 1769); nearby is picturesque Te Poho O Rawiri Marae. If you’re interested in Maori culture, Gisborne is an essential port of call on your itinerary – old traditions are still evident in many parts of the city. Oral history records Titirangi (Kaiti) Hill as the point of arrival for the migratory waka (canoe), Horouta, which brought the first Maori to the area. There is a certain magic to the new day in Gisborne. For as the most easterly city in the world you can be sure that if you are watching the sun rise here you are one of the first people on earth to greet the new day. The best spot to do this is undoubtedly on a stretch of white sandy Gisborne beach with the sun rising over the Pacific Ocean. Locals recommend Wainui Beach, just a short drive from the city and a favorite spot for walking, swimming, surfing, fishing and horse trekking. I hope I managed to give you an idea of this fantastic place,that wakes up every morning and greets the sun as first in the world.  
    6722 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  •     Gde sunce izlazi prvo na svetu- Where the sun rises, first n the world  Dodje tako vreme ,pa se skockaju sve okolnosti, da i brat mi i ja imamo slobodno i nadjemo se negde u Novom Zelandu da provedemo nekoliko dana zajedno sa porodicama.Koje radosti.Ovoga puta izbor padne na Gisborne,gradić,koji je za oboje negde u sredini od mesta nam stanovanja. To što Sarini roditelji imaju tu i kuću za odmor, je naravno odlično i jeftino rešenje.Na maorskom jeziku  Gisborne je poznat kaoTairawhiti- grad na koji sunce sija preko vode.Kako je moja klinka  bila malo prehladjena odustala  sam od prvobitnog plana da vozim tamo kolima i otišle smo avionom, što je zaista vrlo kratko putovanje.Bilo mi je pomalo žao jer je put do tamo divan čak i u zimsko veme.Ali biće prilike sigurna sam. Gisborne je prvi grad na svetu koji pozdravi izlazak sunca svako jutro , a poznat je po dobrom iću i piću i  divnim surf plažama. Kao nezvaničan glavni grad vina Chardonney na N.Z.,ceo odmor možete provesti posećujući brojne vinarije.Ima dosta organizovanih poseta pa ne morate posle svih proba,voziti. Postojao je samo jedan uslov a to je,nema mobilnih telefona,laptopa i sličnog.Naši kod kuće su imali broj telefona u kući za odmor.Samo je bratu bilo dozvoljeno da pogleda poruke jednom  dnevno da li ima nešto goruće na poslu.Dva puta sam uspela da pošaljem kratku poruku jednoj dragoj osobi i to je bilo sve.Bilo je i knjiga koje sam ponela da pročitam!I da li mi je nedostajao net? Pa  i nije do neke mere.Brzo  se zabpravi, kad   ste preokupirani sa troje dece,igrom čitavog dana ,pričama bez kraja,nekad smešnim, nekad ozbiljnim.Brat je doneo dosta crno belih filmova koje smo on i ja uz dobru kapljicu Gisbornskog vina tamanili noćima.     Za kuvanje sam bila zadužena naravno ja i kuvalo se po želji ukućana. Lenstvovalo se u pravom  smilu te reči .Kišnim danima ponekad nismo ni izlazili iz pidžama!Obilazili smo grad,šetali se po plaži i jednom  reči uživali.Eto  nadam se da sam i vama stvorila ba malo sliku  o ovom divnom mestu, koje ušuškano na obalama Pacifika svako jutro ,prvo na svetu dočeka izlazak sunca. Na Kaiti Plažu Kapetan Kuk se usidrio prvi put na Novom Zelandu ( 9 oktobra 1769 g)- Ako vas interesuje Maorska tradicija,u blizini je slikovita tipična Maorska kuća Te Poho O Rawiri Marae. Ova tradicija je vidljiva na mnogim mestima u Gibornu.priča se da je Titirangi (Kaiti) brdo, bilo mesto gde je prvi put doplovio Maorski waka (kano),Horotua i na njemu su pristigli prvi Maori u ovom  predelu. Postoji neka  magija u svitanju svakoga dana u Gisbornu.Zamislite osećaj da ste prvi na svetu koji ugleda izlazak sunca i pozdravlja novi dan.Sve to na  beloj peščanoj plaži odakle imate pogled na Pacifički Okean.Domaćini preporučuju Wainui plažu,koja je vrlo blizu grada i čuvena i po divnom šetalištu,odlična za letnje plivanje i surfanje,kao i za jahanje. There comes time when everything comes together, my brother and me get time off and meet somewhere in New Zealand and spend time together with our families.f. Happy days!   This time choice was Gisborne, little city which is somewhere in the middle from Auckland and Wellington,our home cities.That Sarah parents own a holiday house there, is of course nice and   cheap solution       Because my daughter had a little cold I decided to fly there.Which in a way was a pity ,because the road trip to there is separate joy with fantastic scenery .But I am sure there will be another time.   There was only one condition,no mobile phones,laptops and other electronic devices.Our families back home had a phone number of a  holiday house  for just in case. Only my brother was aloud to check his mail once a day, if there are some urgent matters at work.I managed to sneak two short messages to my dear friend.   Did I miss Internet? Mostly not.I missed some people  but net as such..no.There was no time for that.We played board games all day,had a long walks on the beach and long conversations.Sometimes funny ,sometimes serious. On a rainy days we would not bother to come out of our pajamas.I read quite a few books I brought with me.         My brother brought a whole collection of black and white movies and we would many nights spend watching them in the company of excellent Gisborne wine.   I was the main chef and the menu was a  la wish.   In the Māori language, Gisborne is known as Tairawhiti – ‘the coast upon which the sun shines across the water’. Gisborne is the first city in the world to greet the sun each morning, and it has a reputation for great food, wine and surf beaches. As the unofficial ‘Chardonnay Capital of New Zealand’, Gisborne has a comprehensive wine trail leading to boutique wineries. Several operators offer custom tours tailored for individuals or groups, to spare you the problem of driving. Kaiti Beach is the site of Captain Cook’s first landing in New Zealand (9 October 1769); nearby is picturesque Te Poho O Rawiri Marae. If you’re interested in Maori culture, Gisborne is an essential port of call on your itinerary – old traditions are still evident in many parts of the city. Oral history records Titirangi (Kaiti) Hill as the point of arrival for the migratory waka (canoe), Horouta, which brought the first Maori to the area. There is a certain magic to the new day in Gisborne. For as the most easterly city in the world you can be sure that if you are watching the sun rise here you are one of the first people on earth to greet the new day. The best spot to do this is undoubtedly on a stretch of white sandy Gisborne beach with the sun rising over the Pacific Ocean. Locals recommend Wainui Beach, just a short drive from the city and a favorite spot for walking, swimming, surfing, fishing and horse trekking. I hope I managed to give you an idea of this fantastic place,that wakes up every morning and greets the sun as first in the world.  
    Apr 09, 2015 6722
  • 13 Dec 2013
    Prenosim blog kolege Nurudin.Pomozite ako mozete...Jedan mlad zivot je u pitanju       Za lečenje Kristine Denčić hitno je potrebno da se javi što veći broj ljudi koji imaju B krvnu grupu. Direktor Gimnazije u Lebanu pokrenuo je akciju organizovanog prevoza iz Lebana i Leskovca kako bi se dobrovoljni davaoci podvrgli pregledu u Beogradu. Međutim, potreban je što veći broj davalaca, a B krvna grupa je retka. Zvod za transfuziju ne može da pomogne, davaoci moraju lično da dođu zbog ogromnog broja trombocita neophodnih za transplataciju. Kristinini roditelji ne poznaju ljude u Beogradu, pa su primorani da mole ljude iz Lebana i Leskovca da dođu do Beograda. Apelujem na sve Beograđanke i Beograđane da se odazovu pozivu, i daju krv. Dakle, svi oni koji mogu, neka se jave u Institut za transfuziju krvi Srbije, Odsek za donorske afereze. Javite se doktorki Marini Sinđić Milićević.  Kontakt telefon na Odseku: 011/ 244-88-49, 3812-716 Telefoni Instituta:  011/ 244-2651 (centrala)011/3812-700 (centrala)011/ 3812-712 (prijem davalaca)  EDIT: Moram da napomenem, sad sam dobio informacije, pregled za davaoce trombocita je od 8 do 11 č. Ne mogu osobe koje boluju od ma koje bolesti, pa bila i najobičnija prehlada, ne mogu ni ljudi koji piju lekove. Pogodniji su muškarci u odnosu na žene. Dešava se da od 100 ljudi koji daju krv, odgovara samo 7-8. Zato je potrebno da se što više ljudi odazove. Procedura je sledeća: obavi se pregled, sutradan vam saopštavaju jeste li pogodni za davanje trombocita, u narednih mesec dana morate biti dostupni 24 časa. (Prenosim onako kako mi je upravo saopštila Kristinina majka.)   Svi koji se budu rešili da daju krv neka naznače da je neophodna za lečenje Kristine Denčić iz Lebana kod Leskovca.  P. S. Ukoliko ste sprečeni da date krv, ili niste B krvna grupa, molim vas podelite blog, možda dođe do ljudi koji su spremni da pomognu.   Evo i telefona Kristinine majke:Lela Denčićmobilni +381638551854  
    2241 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  • Prenosim blog kolege Nurudin.Pomozite ako mozete...Jedan mlad zivot je u pitanju       Za lečenje Kristine Denčić hitno je potrebno da se javi što veći broj ljudi koji imaju B krvnu grupu. Direktor Gimnazije u Lebanu pokrenuo je akciju organizovanog prevoza iz Lebana i Leskovca kako bi se dobrovoljni davaoci podvrgli pregledu u Beogradu. Međutim, potreban je što veći broj davalaca, a B krvna grupa je retka. Zvod za transfuziju ne može da pomogne, davaoci moraju lično da dođu zbog ogromnog broja trombocita neophodnih za transplataciju. Kristinini roditelji ne poznaju ljude u Beogradu, pa su primorani da mole ljude iz Lebana i Leskovca da dođu do Beograda. Apelujem na sve Beograđanke i Beograđane da se odazovu pozivu, i daju krv. Dakle, svi oni koji mogu, neka se jave u Institut za transfuziju krvi Srbije, Odsek za donorske afereze. Javite se doktorki Marini Sinđić Milićević.  Kontakt telefon na Odseku: 011/ 244-88-49, 3812-716 Telefoni Instituta:  011/ 244-2651 (centrala)011/3812-700 (centrala)011/ 3812-712 (prijem davalaca)  EDIT: Moram da napomenem, sad sam dobio informacije, pregled za davaoce trombocita je od 8 do 11 č. Ne mogu osobe koje boluju od ma koje bolesti, pa bila i najobičnija prehlada, ne mogu ni ljudi koji piju lekove. Pogodniji su muškarci u odnosu na žene. Dešava se da od 100 ljudi koji daju krv, odgovara samo 7-8. Zato je potrebno da se što više ljudi odazove. Procedura je sledeća: obavi se pregled, sutradan vam saopštavaju jeste li pogodni za davanje trombocita, u narednih mesec dana morate biti dostupni 24 časa. (Prenosim onako kako mi je upravo saopštila Kristinina majka.)   Svi koji se budu rešili da daju krv neka naznače da je neophodna za lečenje Kristine Denčić iz Lebana kod Leskovca.  P. S. Ukoliko ste sprečeni da date krv, ili niste B krvna grupa, molim vas podelite blog, možda dođe do ljudi koji su spremni da pomognu.   Evo i telefona Kristinine majke:Lela Denčićmobilni +381638551854  
    Dec 13, 2013 2241
  • 30 Dec 2013
      Dragi prijatelji ,članovi i ekipo Volimo.net.Mi zaista volimo.net i mnogi su se za ovo kratko vreme veoma trudili da nam boravak na ovoj stranici bude  prijatan i zanimljiv i da se nadje nešto interesantno za svakoga ko  svrati . Sada kada smo preležali Bloginje i još neke dečije bolesti uz neizmernu pomoć našeg admina i njegovih saradnika ,možemo samo zaključiti da smo baš napredno dete  i da smo izrasli vrlo brzo. Nova godina nam pruža nove mogućnosti da proširimo smisao ove reči volim.net i da tu ljubav pretočimo u još lepše druženje i bolje sadržaje .Neki su ako sam dobro raumela šaputanje iza kulisa već u pripremi,a kako i ja kao mnogi volim iznenadjenja sačekaću.   SvimaVama želim Sretnu Novu Godinu i da bude puna svega lepog da izatkamo lepe uspomene.Živi i zdravi mi bili . Dubravka
    2810 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  •   Dragi prijatelji ,članovi i ekipo Volimo.net.Mi zaista volimo.net i mnogi su se za ovo kratko vreme veoma trudili da nam boravak na ovoj stranici bude  prijatan i zanimljiv i da se nadje nešto interesantno za svakoga ko  svrati . Sada kada smo preležali Bloginje i još neke dečije bolesti uz neizmernu pomoć našeg admina i njegovih saradnika ,možemo samo zaključiti da smo baš napredno dete  i da smo izrasli vrlo brzo. Nova godina nam pruža nove mogućnosti da proširimo smisao ove reči volim.net i da tu ljubav pretočimo u još lepše druženje i bolje sadržaje .Neki su ako sam dobro raumela šaputanje iza kulisa već u pripremi,a kako i ja kao mnogi volim iznenadjenja sačekaću.   SvimaVama želim Sretnu Novu Godinu i da bude puna svega lepog da izatkamo lepe uspomene.Živi i zdravi mi bili . Dubravka
    Dec 30, 2013 2810
  • 16 Aug 2013
    Nezvani gost   Upoznajte Mrs Cat. Mislim da ima osam meseci  od kad se jednog jutra zalepila licem za vrata verande. Izgledala je blaga i promrzla.Naročito je izgledala gladna.Nekim čudom Pit bulli koji su je naravno prvo spazili nisu čak ni režali.Ipak ih odvedoh iz sobe i otvorih vrata.Mi nismo imali mačku tako da  se oprostismo sa malo slanine i razblaženog mleka.Ona je to sve pojela, popila i..otišla da se sunča.Naravno Cali je bila toliko radosna sa macom da je mama popustila i odlučila da je zadrži.Dakle sledeće jutro poseta veterinaru..i gle jos jedno iznenadjenjeDa maca je zdrava i u blaženom je stanju.I tako u normalnom roku maca se pojavi sa pet mačića.Koje smestimo u sobu za goste, zbog nedostatka boljeg rešenja i naročito zbog oposuma koji se noću muvaju oko kokošinjca, a nisam sigurna možda vole i mačiće..Od svih ovih pet komada zadržimo jednog mačka ,damo mu ime Karamelo i ostale udomimo.Tada su bili 8 nedelja.Dakle Mrs Cat opet u korpu(koju smo kao pravi vlasnici mačke nabavili), kod veterinara.Pa čestitam, reče on. Poznat mi beše taj osmeh od prošle posete, vaša mačka očekuje prinove..Pa kad pre pobogu..Dobro opet  kući.Prodje kol'ko treba da prodje i evo  nas u osmoj nedelji.Mrs Cat se okotila.Sedam komada i sve mačori.Zafrkavam Neustaršivog da to mora da je neki predznak.Pronašli smo nove porodice za svih sedam i do nedelje će svi otići.U momentu kad smo slikali ovde zadnje..nismo uspeli da uhvatimo svih sedam zajednoU ponedeljak Mrs Cat ide kod veterinara.Nadam se da se taj nece osmehivati;)
    2462 Objavio/la Dubravka Belogrlic
  • Nezvani gost   Upoznajte Mrs Cat. Mislim da ima osam meseci  od kad se jednog jutra zalepila licem za vrata verande. Izgledala je blaga i promrzla.Naročito je izgledala gladna.Nekim čudom Pit bulli koji su je naravno prvo spazili nisu čak ni režali.Ipak ih odvedoh iz sobe i otvorih vrata.Mi nismo imali mačku tako da  se oprostismo sa malo slanine i razblaženog mleka.Ona je to sve pojela, popila i..otišla da se sunča.Naravno Cali je bila toliko radosna sa macom da je mama popustila i odlučila da je zadrži.Dakle sledeće jutro poseta veterinaru..i gle jos jedno iznenadjenjeDa maca je zdrava i u blaženom je stanju.I tako u normalnom roku maca se pojavi sa pet mačića.Koje smestimo u sobu za goste, zbog nedostatka boljeg rešenja i naročito zbog oposuma koji se noću muvaju oko kokošinjca, a nisam sigurna možda vole i mačiće..Od svih ovih pet komada zadržimo jednog mačka ,damo mu ime Karamelo i ostale udomimo.Tada su bili 8 nedelja.Dakle Mrs Cat opet u korpu(koju smo kao pravi vlasnici mačke nabavili), kod veterinara.Pa čestitam, reče on. Poznat mi beše taj osmeh od prošle posete, vaša mačka očekuje prinove..Pa kad pre pobogu..Dobro opet  kući.Prodje kol'ko treba da prodje i evo  nas u osmoj nedelji.Mrs Cat se okotila.Sedam komada i sve mačori.Zafrkavam Neustaršivog da to mora da je neki predznak.Pronašli smo nove porodice za svih sedam i do nedelje će svi otići.U momentu kad smo slikali ovde zadnje..nismo uspeli da uhvatimo svih sedam zajednoU ponedeljak Mrs Cat ide kod veterinara.Nadam se da se taj nece osmehivati;)
    Aug 16, 2013 2462
  • 19 Jan 2014
    Lutajući netom naletih na nešto fantastično.Sebe sam već videla tamo kako uživam, ali.. Na južnoj obali Islanda postoji grupa ostrva pod nazivom Vestmannaeyjar(Westman Islands in English), ovo ostrvo što  ću vam predstaviti zove se Elliðaey (ovo sam kopirala). Ostrvo je naseljeno morskim pticama koje se tu i gnezde.Ja sam se taman ponadala da tu  ima malo mesta za mene, ali te ptice, neka hvala... Vidim tu kućicu na tom ostrvu, ali mi nije jasno zašto služi .Ukucam u Google da ja to malo proverim.     Čika Google kaže da je pre 300 godina tu živelo 5 porodica koje se bavilo ribolovom.Ništa novo ne saznah, pitam se da se nisu bavili drvnom industrijom.. Naravno da je i na Islandu isto kao  kod nas.Lovački savez Islanda je odlučio da 1953 godine napravi tu ložu  tj kolibicu, pa nisam ni mislila da je drugačije. Razlika je u tome što bi naše glavešine tu podigle hotel.Ne može kolibica, MNOGO IH JE.     E sad čitam nema struje, nema neta, a ja zaista volim Volimo Net, i razmisljam onako u sebi pa izdržala bih 2 dana.   E ,cvrc malo neću ići ni tih zamišljenih 2 dana ....privilegiju boravka na ovom ostrvcetu  imaju samo clanovi Lovačkog udruženja Islanda...pihhhhh Za beg od zombija moram smisliti neko bolje mesto .... Slike koje su maknute ,da ne kažem ukradene su  sa ovog --->  SAJTA
    1466 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Lutajući netom naletih na nešto fantastično.Sebe sam već videla tamo kako uživam, ali.. Na južnoj obali Islanda postoji grupa ostrva pod nazivom Vestmannaeyjar(Westman Islands in English), ovo ostrvo što  ću vam predstaviti zove se Elliðaey (ovo sam kopirala). Ostrvo je naseljeno morskim pticama koje se tu i gnezde.Ja sam se taman ponadala da tu  ima malo mesta za mene, ali te ptice, neka hvala... Vidim tu kućicu na tom ostrvu, ali mi nije jasno zašto služi .Ukucam u Google da ja to malo proverim.     Čika Google kaže da je pre 300 godina tu živelo 5 porodica koje se bavilo ribolovom.Ništa novo ne saznah, pitam se da se nisu bavili drvnom industrijom.. Naravno da je i na Islandu isto kao  kod nas.Lovački savez Islanda je odlučio da 1953 godine napravi tu ložu  tj kolibicu, pa nisam ni mislila da je drugačije. Razlika je u tome što bi naše glavešine tu podigle hotel.Ne može kolibica, MNOGO IH JE.     E sad čitam nema struje, nema neta, a ja zaista volim Volimo Net, i razmisljam onako u sebi pa izdržala bih 2 dana.   E ,cvrc malo neću ići ni tih zamišljenih 2 dana ....privilegiju boravka na ovom ostrvcetu  imaju samo clanovi Lovačkog udruženja Islanda...pihhhhh Za beg od zombija moram smisliti neko bolje mesto .... Slike koje su maknute ,da ne kažem ukradene su  sa ovog --->  SAJTA
    Jan 19, 2014 1466
  • 07 Oct 2016
    Ne trudi se toliko da me izgubiš.Ja sam od onih što znaju sami kad treba da odu. Moji osećaji su jasno definisani u ovom trenutku. Srećna jesam, i konačno sam shvatila prestalo je. Ljubav, tuga, nemiri. Ničega više nema između nas. Znate šta je tužno? Kad od najčistije i najveće ljubavi ne ostane ni obično, malo Zdravo. I to ti opraštam. Opraštam ti i što me ne spominješ nikome, što ti moje ime više ne znači ništa, što si našao nekog ko će te voleti kao ja. I nemam pravo da ti zamerim! Potpuno je svejedno hoćeš li me pozdraviti ili okrenuti glavu, meni odavno nije stalo. Ali znam da ćeš se ti kajati.
    1310 Objavio/la Bibaaa
  • By Bibaaa
    Ne trudi se toliko da me izgubiš.Ja sam od onih što znaju sami kad treba da odu. Moji osećaji su jasno definisani u ovom trenutku. Srećna jesam, i konačno sam shvatila prestalo je. Ljubav, tuga, nemiri. Ničega više nema između nas. Znate šta je tužno? Kad od najčistije i najveće ljubavi ne ostane ni obično, malo Zdravo. I to ti opraštam. Opraštam ti i što me ne spominješ nikome, što ti moje ime više ne znači ništa, što si našao nekog ko će te voleti kao ja. I nemam pravo da ti zamerim! Potpuno je svejedno hoćeš li me pozdraviti ili okrenuti glavu, meni odavno nije stalo. Ali znam da ćeš se ti kajati.
    Oct 07, 2016 1310
  • 10 Oct 2016
      Ovih dana sam uspela da savladam bol, Bol zbog tvoje neiskrene duše prepune taštine, zbog olako ispričanih priča o pripadanju tebi, Bol zbog uzaludnog iščekivanja i nadanja. Sahranivši ga, nestao je deo mene zauvek. Sada se osećam slobodno i čisto. Možda je zapravo i trebalo da se desi, Da me prodrma i opomene. Jer život ide, Surovo ostavlja iza sebe vreme, Ono koje nisam posvetila svojoj duši. Setila sam se u nekom svom bunilu Da moram voleti sebe.                                                  
    1661 Objavio/la Daca S.
  • By Daca S.
      Ovih dana sam uspela da savladam bol, Bol zbog tvoje neiskrene duše prepune taštine, zbog olako ispričanih priča o pripadanju tebi, Bol zbog uzaludnog iščekivanja i nadanja. Sahranivši ga, nestao je deo mene zauvek. Sada se osećam slobodno i čisto. Možda je zapravo i trebalo da se desi, Da me prodrma i opomene. Jer život ide, Surovo ostavlja iza sebe vreme, Ono koje nisam posvetila svojoj duši. Setila sam se u nekom svom bunilu Da moram voleti sebe.                                                  
    Oct 10, 2016 1661
  • 08 Sep 2013
    Ono
    Zadnjih dana, strašno imam volju  (a i maštu) da idem negde na plaži i da čekam onako, na ležaljci i da nametnem cvike da mi niko ne vidi oči, jer sumnjam da bi me izdale. Na početku, imao sam  želju da ta plaža bude....neka specifična, ne znam...ali sad bi mi svaka bila dobra.   Ja, ležaljka, pesak oko mene....i sunce.     Prišla je onakvim laganim korakom, čuo sam samo onaj zvuk peska koji popušta ispod otprilike 60 kila.    Osmeh.....osmeh    Kasniš.... Nisam mogla nikako ranije, a jedva sam i ovo uspela. Nema veze...znao sam da češ doći Kako? Sinoć su mi pričale zvezde. Šta su ti rekle? Piši! I?     I....ja sam imao volju da nadmašim najboljeg pisca       Ponoć i tama su moji najbliži prijatelji A ti piscu, znaš kako je kad u ponoć dobijaš volju Volju onu....kompulsivnu, koja te tera da pišeš   Reci mi, pod kojim bojama  ti pišeš o piscu?! Nećeš? Pih... kako si ljubomoran! Ja ću ti otkriti tajnu jednu, ipak.   Ja pišem mastilom .....samo što je boja nedefinisana  Ali mogu ti reći, da je boja sasvim nebitna I okruženje je nebitno Bitno je.....da ja imam aduta na mojoj strani   Adut zvani : sudbina      
    2301 Objavio/la Pepe Le Pew
  • Ono
    Zadnjih dana, strašno imam volju  (a i maštu) da idem negde na plaži i da čekam onako, na ležaljci i da nametnem cvike da mi niko ne vidi oči, jer sumnjam da bi me izdale. Na početku, imao sam  želju da ta plaža bude....neka specifična, ne znam...ali sad bi mi svaka bila dobra.   Ja, ležaljka, pesak oko mene....i sunce.     Prišla je onakvim laganim korakom, čuo sam samo onaj zvuk peska koji popušta ispod otprilike 60 kila.    Osmeh.....osmeh    Kasniš.... Nisam mogla nikako ranije, a jedva sam i ovo uspela. Nema veze...znao sam da češ doći Kako? Sinoć su mi pričale zvezde. Šta su ti rekle? Piši! I?     I....ja sam imao volju da nadmašim najboljeg pisca       Ponoć i tama su moji najbliži prijatelji A ti piscu, znaš kako je kad u ponoć dobijaš volju Volju onu....kompulsivnu, koja te tera da pišeš   Reci mi, pod kojim bojama  ti pišeš o piscu?! Nećeš? Pih... kako si ljubomoran! Ja ću ti otkriti tajnu jednu, ipak.   Ja pišem mastilom .....samo što je boja nedefinisana  Ali mogu ti reći, da je boja sasvim nebitna I okruženje je nebitno Bitno je.....da ja imam aduta na mojoj strani   Adut zvani : sudbina      
    Sep 08, 2013 2301