Blogovi

Ekipa: 0 member(s)

Shares ?

3

Klikova ?

0

Viral Lift ?

0%

Tagovi

Zabava 2.875 pregleda Jun 20, 2019
Uz jutarnju kaficu...

... pokušavajući da razbistrim misli, kroz prozor gledam ovaj moj ravni Banat.
Ta, ko ga ne bi voleo!
Svakakvih ljudi vam mi tu imamo, paore, frajlice, đilkoše, abaje, gegule, drtine, dunde, gedžave, sarage, kurcobrije, mrtva puvala...  a ponajviše lala.
Svi znate da je lala cvet, "samo u Banatu - i čovek i cvet."
Kako se to desilo, niko vam tačno ne zna reći. 
Neki kažu da potiče od dobrog Lala Mustafa-paše a drugi...

"Profesor u penziji Dragoljub Badrljica, inače Mokrinčanin, dobro upućen u istoriju Banata, ističe da bolji znalci od njega kažu da su Lale naši preci koji su kao vojnici u Habzburškoj monarhiji pod vođstvom Marije Terezije ostavili tragove boreći se za monarhiju, ali i za svoje povlastice i privilegije. U želji da im se oduži, carica je organizovala smotru, na kojoj su bili Sremci i Bačvani, a Banaćani nisu uspeli da stignu na vreme. Kada je dodela ordenja bila pri kraju, pristigli su i oni. Zahvaljujući toj okolnosti, oni brži dobili su ordene, a sporiji samo marame sa izvezenim lalama... Ali Banaćani se nisu mnogo jedili, u šali su komentarisali kako su drugi dobili “gvožđuriju”, a oni “zlatne marame”...

Izvor: novosti.rs


- Jedan naš Lala, pisac i istaživač Kristijan Nađ, u knjizi “Zemlja od blata, krvi, znoja i snova” opisao je baš taj događaj. On kaže da je Marija Terezija, da bi se odužila za herojstvo, Banaćanima na kraju dala najveći orden, od zlata izvezenu maramu sa ukrasima u obliku lale. Tako je lala postala simbol dostojanstva - zaključuje Badrljica.
Kada je reč o etnološkom aspektu, Vera Milutinović, jedan od prvih kustosa, etnologa, u Muzeju Vojvodine, u knjizi “Ornamentisani sanduci u Vojvodini” piše kako je na dozidnicama, ukrasnim tanjirima, miljeima, čaršavima, prekrivačima, uvek bio prisutan ovaj cvet.

- Sačuvan je veliki broj predmeta, pokućstva, nameštaja, delova narodne nošnje, na kojima je motiv lale. Od nameštaja, to su sanduci za devojačku spremu ukrašeni cvetovima lale. Lala je svojevremeno bila vredan i skupocen cvet. Kraljica Marija Terezija najviše je volela ovaj cvet i nosila ga je na zlatnom lancu u vidu priveska. Tako su i Banaćani želeli da ga imaju na delovima svog nameštaja, da i na taj način stave do znanja da je nešto skupoceno i vredno. U Narodnom muzeju imamo jedan sto, ili astal iz Mokrina, iz 1846. godine, na kome su u sva četiri ugla namalane lale - istakla je Slavica Gajić."

Izvor: novosti.rs



Sada se sigurno pitate kako su Sose postale Sose. E, to baš niko ne zna. 
Lalina supruga je Sosa, ali samo ako je poreklom iz starosedelačke porodice. 
To je Srpkinja iz Banata, ali poreklo tog nadimka nije poznato.

I tako dragi moji...divanila bih ja još sa vama o koječemu ali posao zove.
Do sledećeg čitanja ostanite lepi i rumeni. smile

 



Komentari

0 komentara